Pratite nas

Hrvatska

Predsjednica: Zahtjevi za referendumom sasvim su legitimni, očito su ljudi pokazali da žele promjene

Objavljeno

na

Predsjednica Republike Kolidna Grabar-Kitarić u subotu je u Osijeku sudjelovala u svečanom obilježavanju Dana Osječko-baranjske županije.

Predsjednica je podržala referendumske inicijative koje su posljednjih dana polarizirale javnost i koje su i vladajući i većina oporbe ocijenili neprihvatljivima.

moj je čvrsti stav da se mora poštivati volja naroda. U ovom slučaju, koliko je meni poznato, skupljeno je dovoljno potpisa te je i za državnike i političare bitno da uključe volju naroda.

Voljela bih da volja naroda bude uključena i u druge sfere života, a građani su ovim potpisima očito pokazali da žele promjene, da se na neki način malo i protrese politički život u Hrvatskoj i političke elite.

Pokazali su želju za izmjenama izbornog zakona, što je legitimno, ali su pokazali i da ljudi žele više participirati i imati veću ulogu u izboru svojih neposrednih predstavnika – kazala je Grabar-Kitarović što će sigurno izazvati nove burne reakcije.

Nije, pak, željela komentirati Plenkovićevu izjavu o njezinoj pohvali Mostu i njihovu programu Pokret ostanka. Posjetimo, premijer je rekao da „nas Mostove ideje vraćaju desetljećima unatrag“.

– Pohvalila sam Mostove mjere za demografiju, a neću ulaziti u komentar onoga što je rekao premijer Plenković. To neka on sam objasni. Po meni su dobrodošli svi prijedlozi koji idu ka pozitivnom pristupu rješavanju najvećeg državnog problema, a to je demografija – poručila je predsjednica, koja nije željela komentirati niti izjavu predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića o tome da je besprizorna laž priopćenje iz Ureda predsjednice kao reakcija na njegovu prethodnu izjavu vezanu uz famoznu zajedničku sjednicu.

Ne želim uopće ulaziti u to. To je za mene zatvorena tema. Želim voditi pozitivan dijalog u cilju onoga što neprestano ističem i što je bila poanta svega kada sam nekoliko puta razgovarala s premijerom i predsjednikom Sabora da sjednemo i razgovaramo o demografiji, predstavimo te mjere. Želim da ozračje bude pozitivno – istaknula je Grabar-Kitarović dodavši i da se s premijerom zadnjih dana nije čula, ali i da vjeruje kako će sastanka svakako biti.

Tu i tamo sjednemo i razgovaramo o mnogim pitanjima. Ne mogu zamisliti situaciju da ne razgovaramo – poručila je predsjednica nakon svečane sjednice Skupštine Osječko-baranjske županije kojom je obilježen Dan županije.

U svom govoru pred okupljenima, Grabar-Kitarović istaknula je kako je krajnje vrijeme da hrvatske Županije dobiju fiskalnu i funkcionalnu decentralizaciju te da Slavonija i Baranja više ne budu tema po iseljavanjima, nego po dobrim vijestima.

Odlučna sam učiniti sve da se problem demografske obnove počne sustavno rješavati, kao prioritet hrvatske državne politike. Mjere koje sam pripremila spremne su za objavu. One će biti onoliko uspješne koliko budu ugrađene u mjere za snažniji gospodarski razvoj – istaknula je predsjednica

Žalac: Vlada odgovara na sve izazove

Izaslanica predsjednika Vlade, ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Gaberijela Žalac istaknula je kako je Vlada “čvrsta i odlučna u vođenju Hrvatske, osiguravanju stabilnosti zemlje, društva i gospodarstva”.

Vlada, kazala je, “spremno odgovara na sve izazove, pa i pokušaje destabilizacije Vlade i državnih institucija i spremna je konkretnim, mjerljivim, vidljivim rezultatima odgovoriti na politikanske interese onih kojima opće dobro i rješavanje poteškoća sugrađana uopće nije od interesa”.
“Na pesimizam, isprazni populizam i demagogiju, odgovaramo nastavkom provedbe strukturnih reformi, jačanjem gospodarstva, povećanjem zaposlenosti i plaća, odgovornim vođenjem javnih financija, zalaganjem za poboljšanje života naših sugrađana, posebice najugroženijih i umirovljenika te otvaranjem perspektive mladima, poručila je ministrica Žalac.

Podsjetila je da se gospodarski oporavak ne događa sam od sebe i preko noći, za njega treba stvoriti odgovarajuće uvjete. “Te uvjete ne stvaraju političke elite, već one kategorije političara koji su spremni služiti, a ne biti služeni”, rekla je Žalac.
Podsjetila je kako je lani, po prvi puta od neovisnosti, ostvaren proračunski višak opće države, podignuta minimalna plaća, porasla prosječna plaća, a prema dostupnim podatcima tjedno se otvara 1.150 novih radnih mjesta.
Govoreći o projektu “Slavonija, Baranja i Srijem”, Žalac je kazala kako je za to područje namjenjeno više od 18 milijardi kuna, od čega je ugovoreno više od 6,3 milijardi kuna.
Župan Ivan Anušić potvrdio je kako je počela realizacija kapitalnih projekata, ugovorenih na sjednici Vlade u Osijeku, u prosincu prošle godine, vrijednih oko dvije milijarde kuna, koji jamče zaustavljanje negativnih demografskih trendova.
Naveo je nastavak radova, vrijednih 696 milijuna kuna, na izgradnji međunarodnog prometnog 5C koridora, izgradnju 15 sustava navodnjavanja i regionalnog distributivnog centra za voće i povrće, projekte energetske obnove zgradate kontinuiranu provedbu projekta “Slavonija”, u kojem je na raspolaganju oko 2,5 milijarde eura iz EU fondova.
U kratkom smo razdoblju uspjeli pokrenuti Županiju, prednjačimo u pripremi i realizaciji EU projekata, ističemo se po stopi rasta IT sektora te navodnjavanim površinama, pohvalio se Anušić.

Predsjednica Grabar-Kitarović svoj će višedenevni boravak u Osječko-baranjskoj županiji nastaviti posjetom Donjem Miholjcu i Našicama te općinama Feričanci i Donja Motičina.

(Hina/Kamenjar.com)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Obilježena 28. godišnjica napada na glinsku policijsku postaju

Objavljeno

na

Objavio

U Glini su u srijedu obilježeni 28. godišnjica napada srpskog agresora na policijsku postaju i početak oružanog otpora hrvatskih redarstvenika na glinskom području, a kako je na svečanosti rekao ministar Davor Božinović hrvatska policija je bila “ona jezgra iz koje je stasala slavna, pobjednička Hrvatska vojska.”

Samo dan nakon što je Hrvatski sabor 25. lipnja 1991. donio odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske slijedio je planirani napad na policijjsku postaju koju je branilo 15 hrvatskih redarstvenika. To je bio prvi oružani napad na jednu državnu instituciju u suverenoj Republici Hrvatskoj.

Branitelji nisu mogli pružiti trajniji otpor brojnijem naprijatelju. U obrani je poginuo pričuvni policajac Tomislav Rom, a 16 branitelja odvedeno je u logor u Knin. Branitelji policijske postaje postali su simbol otpora i junaštva hrvatskih branitelja.

Taj se događaj godinama obilježava u organizaciji Ministarstva unutarnjih poslova, Grada Gline i sisačko-moslavačke Policijske uprave. Tako su i ove godine, uz spomenik poginulim braniteljima u neposrednoj blizini policijske postaje, položeni vijenci i zapaljene svijeće za poginule branitelje.

Vijence su položili izaslanik hrvatske predsjednice, sisačko-moslavački župan Ivo žinić, izaslanica predsjednika Sabora, saborska zastupnica Željka Josić, izaslanik predsjednika Vlade, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, obitelj poginulog redarstvenika Tomislava Roma, izaslanstva gradova Gline, Škabrnje i Petrinje te mnogih udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Zajedničku je molitvu predvodio vikar fra Frano Musić.

Ministar Božinović je rekao kako se taj datum sigurno neće zaboraviti jer simbolizira više toga.

“Nije slučajno samo nekoliko sati nakon proglašenja neovisnosti ovdje u Glini počela agresija na policijsku postaju jer su pobunjenici dobro znali da je prava snaga koja može pružiti otpor hrvatska policija. Tako su policajci prvi branili hrvatsku državu i policajci su prvi ginuli na nju”, istaknuo je Božinović te podsjetio na pogibiju mladog policajca Tomislava Roma.

“Hrvatska policija je bila ona jezgra iz koje je stasala slavna, pobjednička Hrvatska vojska. Ovo su dani koji su duboko zapisani u nacionalnoj memoriji, da ih se prisjećamo, ali i da sve sustave hrvatske obrane, uključujući i hrvatsku policiju, unaprjeđujemo i moderniziramo. A kao što znate, hrvatska policija i u ovom trenutku na hrvatskim prometnicama, u hrvatskim gradovima, ali i na hrvatskim granicama štiti interese Republike Hrvatske”, rekao je ministar Božinović.

Na svečanoj akademiji u Hrvatskome domu govorio je i župan Ivo Žinić.

“Ovaj događaj je vrlo bitan ne samo za Glinu, nego i za mladu hrvatsku državu. U to vrijeme u Glini nije bilo jednostano živjeti, pogotovo ako ste bili Hrvat. Ne treba zaboraviti da je na glinskom području poginulo ili ubijeno 396 osoba, uglavnom civila. Treba reći da Glina nikada nije bila srpska niti će to biti”, zaključio je Ivo Žinić.

“Obranom policijske postaje hrvatski su redarstvenici potvrdili koliko su bili hrabri”, rekla je Željka Josić, ističući kako se braniteljima može zahvaliti što naša djeca danas mogu slobodno odrastati.

Na svečanosti su bili i visoki vojni časnici i ratni zapovjednici – generali Tihomir Kundik, Josip Lucić i Mladen Markač te mnogi drugi uzvanici.

U sklopu svečanosti u župnoj crkvi u obližnjemu Gornjem Viduševcu služena je misa, održan je mimohod branitelja pod ratnim zastavama glinskim ulicama, pripremljen je prigodni program “Policija danas u službi građana”, pokaznu su vježbu izveli pripadnici ATJ Lučkog, održani su tradicionalna Memorijalna atletska utrka “Tomislav Rom” i sportski susreti u više disciplina.

(Hina)

Početak krvavog rata na Banovini

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Medved: U zadnje tri godine prosjek pronalaska nestalih veći nego u proteklih 10 godina

Objavljeno

na

Objavio

U zadnje tri godine prosjek pronalaska i ekshumacije nestalih iz Domovinskog rata veći je nego u proteklih deset godina, rekao je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved u srijedu tijekom saborske rasprave o prijedlogu zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu.

Na današnji dan nepoznata je sudbina 1892 osobe, od kojih je 436 sa statusom hrvatskog branitelja, kazao je ministar Medved.

Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu jedinstven je zakon koji uređuje pitanje nestalih, regulira nematerijalna prava nestalih i članova obitelji nestalih osoba, sve segmente postupka traženja nestalih i smrtno stradalih osoba, vođenje evidencije nestalih osoba te svih ekshumiranih i identificiranih osoba, tijela nadležna za provedbu zakona i njihov djelokrug, suradnja s drugim državama i međunarodnim organizacijama i udrugama te prekršajne odredbe.

Jedina sadržajna promjena u odnosu na prvo čitanje je da se briše odredba o proglašenju 30. kolovoza spomendanom – Danom sjećanja na nestale osobe jer će se to regulirati zakonom o blagdanima.

Josip Đakić (HDZ) kao predsjednik saborskog Odbora za ratne veterane izvijestio je da je predloženo da u zakon uđe i odredba prema kojoj će svaka fizička osoba koja pruži vjerodostojne podatke o mjestima masovnih ili pojedinačnih grobnica biti nagrađena prema pravilniku Ministarstva hrvatskih branitelja.

Oporba je podržala zakon u poruku da je potrebno učiniti dodatne napore da se sve nestale osobe pronađu.

Ako se riješi jedan slučaj nestale osobe zakon će biti uspješan, istaknuo je Miro Bulj (Most) ali i kritizirao da nisu sve institucije ispunile obveze u traženju nestalih.

“Ministarstvo vanjskih poslova nije ispoštovalo odluku Vlade o praćenju poglavlja 23. i 24. napredovanja Srbije u pristupnim pregovorima za članstvo u EU. Ministrica ne radi u interesu pronalaska naših nestalih “, kazao je Bulj.

Mostovci zamjeraju i što se u čitavom zakonu izbjegava izričaj “velikosrpska agresija”. Predlažu i povećanje novčanih kazni u slučaju nepružanju informacijama o nestalima u Domovinskom ratu, te omogućavanje osumnjičenicima da budu svjedoci pokajnici.

Alen Prelec (SDP) kritizirao pak aktivnosti predsjednice države Kolinde Grabar Kitarović koja se prije tri godine sastala s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. “To je bila predstava za javnost, pričali su o nestalim osobama, od toga je prošlo tri godine i nije se puno toga dogodilo”, ustvrdio je.

Boris Milošević (SDSS) podsjetio je na podatke Međunarodnog Crvenog križa iz veljače ove godine prema kojima je ukupan broj nestalih na području bivše SFRJ 34 999 osoba, od čega je u Hrvatskoj oko 6500 tisuća pri čemu je od toga broja 4500 zatvorenih slučajeva.

“Nestale trebamo nastaviti tražiti, ne smijemo ih diskriminirati ni dijeliti ni po nacionalnosti, ni po državljanstvu, s drugim državama, prvenstveno Srbijom moramo surađivati jer samo suradnja daje rezultate”, poručio je.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari