Pratite nas

Naši u svijetu

Predsjednica zapjevala s klapom u Čileu: Croatio, iz duše te ljubim

Objavljeno

na

Kolinda Grabar-Kitarović za vrijeme druženja s Hrvatima u Čileu zapjevala je s klapom Tri sulara iz Antofagosta pjesmu “Croatio, iz duše te ljubim”.

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja se nalazi u Južnoj Americi, susrela se s Hrvatima u Čileu.

Na druženju se okupilo dvjestotinjak ljudi, a okupljene je zabavljala klapa Tri sulara iz Antofagosta.

U jednom trenutku s njima je zapjevala i Grabar-Kitarović pjesmu “Croatio, iz duše te ljubim”. Kako je to zvučalo pogledajte u videu:

 

Posjet Predsjednice pokrajini Antofagasti

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Još intenzivnija suradnja Osječko-baranjske županije i Hrvata u Vojvodini

Objavljeno

na

Objavio

Župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić jučerašnjim je posjetom Bačkom Monoštoru u Vojvodini još jednom iskazao predanost Osječko-baranjske županije za suradnju s vojvođanskim Hrvatima.

Suradnja koja je započela prije godinu dana, a nastavljena konkretnom financijskom pomoći, sastankom u Bačkom Monoštoru podignuta je na višu razinu. Sastanku je prethodio posjet župi Sv. Petra i Pavla, vrijednom i važnom sakralnom objektu sagrađenom 1752. godine.

Samom sastanku prisustvovali su politički predstavnici Hrvata u Vojvodini te brojni predstavnici udruga i lokalnih vlasti, a odmah na početku predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov zahvalio je županu na pomoći Županije u vidu 200.000 kn za rad udruga i manifestacija hrvatske manjine te istaknuo kako je suradnja s Osječko-baranjskom županijom ohrabrujuća.

– Vi znate da su Hrvati u Srbiji danas najsiromašniji Hrvati u svijetu, živimo u društveno- političkom ambijentu koji nama nije baš uvijek naklonjen. S Osječko-baranjskom županijom smo stvorili izuzetnu suradnju, župan Anušić je pokazao izuzetnu empatiju i razumijevanje, bio proaktivan, dodijelili su nam sredstva koja su bila ključna za neke programe unutar hrvatske zajednice. Mi smo ga pozvali danas da mu se zahvalimo i vidimo na koji ćemo način produbiti tu suradnju, kako institucionalno, tako i kad su u pitanju projekti – rekao je Žigmanov.

Tomislav Žigmanov, Lazar Cvijin, predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća i Željko Šeremešić, dopredsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća za Sombor iznijeli su brojne probleme s kojima se suočavaju Hrvati u Vojvodini poput nedostatnog financiranja, gotovo potpune zapostavljenosti hrvatske manjine u strukturama vlasti, od lokalne do regionalne i nacionalne, ali i nepostojanja vodovoda u mjestima s hrvatskom većinom. Naglašena je i nemogućnost obnove kulturne i spomeničke baštine iz sredstava Ministarstva kulture te otkupa knjiga u matičnoj domovini, na što je župan Anušić poručio da će zajedničkim lobiranjem prema institucijama RH nastojati ispraviti takve nelogičnosti.

Župan Anušić je napomenuo da Županija ima obvezu pomagati Hrvatima izvan Republike Hrvatske te da će pomoći ne samo načelno nego i konkretno, na način koji je Hrvatima najbitniji.

– Suradnju smo započeli financiranjem rada udruga i ono što je još važnije, posljednjih godinu dana smo im podrška, želimo biti s njima ovdje da im to i pokažemo, da izmjenjujemo iskustva fondova EU, prekogranične suradnje, jer je to prostor gdje možemo napraviti ozbiljan iskorak. Važno je da smo prisutni i da se oni ne osjećaju zaboravljenima. To je ključna poruka naših čestih dolazaka ovdje – poručio je župan, najavivši da će u budućnosti pomoć Županije biti podignuta na veću razinu.

Stjepan Ribić, ravnatelj Javne ustanove Županijske razvojne agencije predložio je da Razvojna agencija u Vojvodinu uputi dvoje najboljih projekt menadžera kako bi organizirali edukaciju za osobe zainteresirane i spremne za rad na EU projektima. Potom bi se edukacija organizirala i u Osijeku.

– Kada naučite samostalno pisati projekte bit ćete nekoliko koraka ispred drugih, što će vam dati i određenu prednost. Tu smo da vam pomognemo – rekao je Ribić. Predstavnici Hrvata u Vojvodini prihvatili su i pohvalili taj prijedlog, obzirom da će se na taj način stvoriti preduvjeti za značajnije financiranje ali i ostanak mladih u Vojvodini.

Župan se nadovezao i na prošli sastanak održan u Osijeku, na kojem je iznesen problem studenata iz Vojvodine koji odlaze studirati u Zagreb, s obzirom na to da u Osijeku ne postoje kvote za strane studente. Studijem u Osijeku stvorili bi se značajniji preduvjet za njihov povratak u Vojvodinu.

– Razgovarao sam o tom problemu s rektorom Sveučilišta u Osijeku, da se povećaju kvote za studente izvan Hrvatske, a radi se na tome i da se povećaju smještajne mogućnosti – poručio je župan.

Sastanak je zaključen obvezom obiju strana na daljnju i još intenzivniju suradnju, a posebice nastavak rada Osječko-baranjske županije na korist, razvoj i očuvanje identiteta hrvatskog naroda u Srbiji. Žigmanov je istaknuo kolika važnost leži u takvoj suradnji.

– Ako imate određenu vrstu interesa za naš položaj od strane nacionalne i lokalnih vlasti unutar matične države, naravno da to izaziva respekt i uvažavanje i od strane vlasti države u kojoj živimo kad su u pitanju naši određeni zahtjevi. Ako to izostane, često puta samostalno i bez ičije podrške vi imate priliku da budete objekt prešućivanja ili čak nijekanja, a na ovaj način respekt se uvažava.

– Zahvaljujući naporima Osječko-baranjske županije postignuti su očigledni i značajni pomaci u zadnjih godinu i pol dana, ne samo na visokoj razini nego i na razini običnih ljudi, koji primjećuju razliku u odnosima – zaključio je Željko Šeremešić.

Po završetku sastanka organiziran je obilazak etno kuće Mali Bodrog, tradicijski očuvane kuće stare više od 200 godina.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Ramić: Mnogo je pitanja i problema, ali nisu nerješivi

Objavljeno

na

Objavio

Ministar za prognane i raseljene osobe Federacije BiH Edin Ramić došao u Zagreb i razgovarao s udrugama Hrvata iz Bosne i Hercegovine

Prošlo je više od 26 punih godina od kako su mještani brojnih sela i općina u bosanskoj Posavini i drugih dijelova Bosne i Hercegovine morali napustiti svoj rodni kraj i potražiti sigurno mjesto za život negdje drugdje. Nakon rata  su se ponadali kako će se steći uvjeti za povratak na ognjišta. Godinama su dolazile različite informacije o mogućnostima toga povratka, ali su rijetki uspjeli obnoviti svoje stambene objekte i vratiti se na svoja ognjišta. Iako su raspisivani različiti pozivi i programi rijetki su se uspjeli vratiti, a ljubav prema rodnoj grudi i nada u povratak još uvijek nisu nestali.

Zato je KUD “Bosanska Posavina” preko Hrvatskoga bloka u restoranu “Derventa” u zagrebačkom naselju Resnik organiziralo susret s ministrom za izbjedgle i raseljene osobe Federacije Bosne i hercegovine. Ministar Edin Ramić  odazvao se pozivu i u gotovo trosatnom razgovoru pokušao doznati potrebe ali i pojasniti statusna pitanja, koja, ipak, mnogima okupljenim na ovom susretu nisu bila jasna. Prognane i raseljene osobe upoznale su ministra Ramića o problemima s kojim  se susreću, ali i o dosadašnjim lošim iskustvima, a potom se prišlo konkretnim pitanjima s konkretnim ministrovim odgovorima.

Iako je resorno ministrastvo koje vodi ministar Ramić u Federaciji BIH prema zakonima u BiH njegoov ministarstvo može  utrošiti sredstva na području Republike Srpske, pa to čini u iznosu od 10 do 12 milijuna konvertibilnih maraka na razini jedne kalendarske godine. Utrošak ovih sredstava moguć je za više namjena te pored obnove stambenih jedinica Ministarstvo financira i studente, infrastrukturu, kulturne potrebe, itd…

Nakon sastanka ministar Ramić nije krio svoje zadovoljstvo održanim sastankom ističući kako je već duži period postojala potreba  da se razgovara s predstavnicima udruga koje okupljaju bh. Hrvate u Hrvatskoj a koji su zainteresirani za svoju imovinu u BiH, mogućnost obnove, ali i generalno da se uspostavi neka vrsta suradnje.

– Rekao sam im što su naša ograničenja, prvenstveno ona zakonska. Složili smo se da mnogo stvari nije zakonski regulirano onako kako bi trebalo biti. Tu prvenstveno mislimo na kategoriju raseljenih osoba i povratnika. No, ovo je bila jako dobra prilika da se malo bolje upoznamo. Nama iz institucija da vidimo što muči naše ljude, a njima da upoznaju procedure i zakonska ograničenja. Za mene je ovo bio jedan izuzetno koristan sastanak, kazao je ministar i potvrdio činjenicu kako su ljudi rezignirani događajima iz prošlosti a koji su vezani za povratak i različite pojave iz tog vremena:

– Bilo je nekih stvari koje su se dešavale u procesu povratka a mimo institucija, mimo procedura. Bili su neki mešetari koji su unijeli nepovjerenje u institucije. No, vidno je poboljšanje transparentnosti, kazao je ministar iskazao svoju spremnost za pružanje konkretne pomoći pri realizaciji projekata.

Prema riječima Nike Brnjića, predsjednika KUD “Bosanska Posavina” važno je započeti razgovore i iznalaziti rješenja te je dolazak minsitra među prognane i raseljenje Hrvate iz BiH hvale vrijedan potez.

Piše: Anto PRANJKIĆ

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari