Pratite nas

Pregled

Predsjednica zatražila rješavanje problema 330 tisuća blokiranih bez odgode

Objavljeno

na

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović uputila je premijeru Andreju Plenkoviću zaključke s nedavno održanog okruglog stola „Živjeti u Hrvatskoj i biti blokiran“, navodeći s obzirom na izneseno da zabrinjava što do danas nije napravljena sveobuhvatna i temeljita analiza toga sistemskog problema zbog čega je apelirala na vladu da se njegovom rješavanju pristupi bez odgode.

O kolikom je ekonomskom i socijalnom izazovu riječ, svjedoče podaci po kojima Hrvatska ima 330 tisuća blokiranih građana s dugom većim od 42 milijarde kuna, a kad im se pridodaju članovi njihovih obitelji ta brojka raste na gotovo milijun građana ili jednu četvrtinu hrvatskog stanovništva izravno pogođenog problemima prezaduženosti, navodi predsjednica u dopisu premijeru.

No, ono što je uistinu šokantno jest podatak iznesen na okruglom stolu po kojem, upozorava predsjednica, stvarni dug građana iznosi osam milijardi kuna dok čak 32 milijarde kuna čine kamate i troškovi povezani s ovršnim postupcima u kojima sudjeluju Financijska agencija, odvjetnici, javni bilježnici, tvrtke za faktoring i banke, a koje očito isključivo snosi prezadužen i blokiran građanin.

Dio ukupnoga duga čine i kamate koje su po riječima sudionika okruglog stola i pravomoćnoj presudi u kolektivnom sudskom procesu bile nezakonito mijenjane na štetu korisnika kredita, a oštećeni građani, da bi im banke vratile preplaćene kamate moraju pokrenuti skupu privatnu tužbu, iako su već prezaduženi i osiromašeni i za takvo što nemaju potrebnih sredstava.

Predsjednica je u dopisu ukazala i na zakonodavni okvir za koji navodi da je samo pogoršavao stanje, nagomilavajući građanima nove troškove, umjesto da je omogućio brz, jednostavan i jeftin ovršni postupak, uz stvarnu zaštitu egzistencijalnog minimuma i dostojanstva ovršenog građanina.

Posebno su problematična ovlaštenja Financijske agencije u postupku ovrhe nad novčanim sredstvima, ali i niz zakonskih odredbi, primjerice o visini troškova ovršnog postupka, ograničenju ovrhe na plaći ili minimalnoj zakonskoj cijeni ispod koje se nekretnina ne može prodati na dražbi.

Sudionici okruglog stola, na kojem su 19. lipnja uz ministre financija i pravosuđa sudjelovali istaknuti pravnici, ekonomisti, demografi te predstavnici banaka i agencija za naplatu potraživanja, iznijeli su niz prijedloga u okviru izmjena Ovršnog zakona i Zakona o stečaju potrošača čijom bi se provedbom značajno olakšao položaj prezaduženih i blokiranih građana.

Sudionici su zauzeli stajalište da nadležne institucije nisu poduzele odgovarajuće pravne, socijalne ni političke mjere da bi se kriza prezaduženosti građana pravodobno sanirala već je izgrađen sustav koji dopušta da toliki građani žive u neizvjesnosti, izloženi teškim pritiscima, da im se u blokadi uzima i ono malo što imaju jer nemaju mogućnosti ravnopravno nositi se s takvim sustavom.

Predsjednica navodi kako stoga ohrabruju najave ministra financija i ministra pravosuđa o formiranju radnih skupina u okviru tih ministarstva koje bi sustavno rješavale iznesene probleme.

Poglavito ohrabruju najave izmjena Ovršnog zakona u pogledu ovrhe nad jedinom nekretninom ovršenika, visine novčanih sredstava koja se neće smjeti ovršiti te najave o otpisu dugovanja blokiranih građana do visine prosječne plaće.

No, ukazujući na stajalište sudionika okruglog stola koji drže da najavljene mjere nisu dovoljne ni sustavne, predsjednica u dopisu navodi kako apeliraju na Vladu da se rješavanju tog kroničnog i uistinu teškog problema pristupi temeljito i bez ikakve odgode.

U dopisu u zaključcima koji su objavljeni na internetskim stranicama Ureda predsjednice navodi se, uz ostalo, da je sveobuhvatna i temeljita analiza pozicije dužnika i vjerovnika s naslova vrste i osnove potraživanja preduvjet pripreme i provedbe djelotvorne Politike razduživanja građana.

Uvid u razloge blokiranosti te strukturu dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje prema trajanju blokade, visini duga, materijalnom statusu i dobi dužnika pružit će mogućnost pripreme primjerenih mjera za ciljane skupine dužnika. Osim toga, analiza će razlučiti dužnike na pasivne i aktivne te će se izbjeći da se mjerama zaštite dužnika diskriminiraju građani koji uredno vraćaju kredite i dugove.

Među prijedlozima izmjena Ovršnog zakona, navodi se kako je potrebno sve blokade računa građana voditi u računalnom sustavu isključivo pred sudom kako bi se ubrzao proces i smanjili troškovi postupaka i smanjiti trošak ovršnog postupka za dugove do pet tisuća kuna.

Predloženo je također da se rješavanje osobnih dugova građana koji su u blokadi pet ili više godina omogući kroz otvaranje i zaključivanje stečaja potrošača, da se izuzme cijeli iznos mirovina od ovrhe s obzirom na visinu prosječne mirovine, da se ovršenu nekretninu ne može prodati ispod iznosa duga od 50 tisuća kuna i da se zabraniti ovrhu nad nekretninom koja je pod teretom kredita u kojem se prema pravomoćnoj sudskoj presudi primjenjivala nezakonita kamata.

Iznijeti su i prijedlozi za izmjene Zakona o stečaju potrošača ali i za donošenje Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Hrvatskoj; zakonsko rješenje za vraćanje preplaćenih kamata oštećenim dužnicima na temelju kolektivne sudske presude u „slučaju Franak“; i donošenje Zakon o hipotekarnim kreditima s nižom kamatnom stopom.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

MUP kupuje 1000 jurišnih pušaka VHS-K2

Objavljeno

na

Objavio

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i direktor HS-Produkta Željko Pavlin u petak su u Karlovcu potpisali ugovor o isporuci tisuću jurišnih pušaka modela VHS-K2, što je nastavak realizacije sporazuma o poslovnoj suradnji MUP-a i te tvrtke koja proizvodi oružje potpisanog u rujnu.

Nakon što su, sukladno tom sporazumu, stotinu jurišnih pušaka tog proizvođača prošle opsežno testiranje u specijalnim i interventnim policijskim postrojbama u konkurenciji s brojnom inozemnom konkurencijom, u MUP-u je odlučeno da se posao nabave jurišne puške povjeri domaćem proizvođaču – HS-Produktu.

Ministar Davor Božinović u petak je rekao kako će se prvom serijom od tisuću jurišnih pušaka prvenstveno koristiti pripadnici specijalnih i interventnih postrojbi MUP-a, a uz njih i temeljna te granična policija. “Odgovor naših instruktora koji su ispitivali prvih stotinu pušaka bio je ‘da je to to’, da one udovoljavaju performansama kojima će hrvatska policija podići razinu sigurnosti i efikasnosti”, kazao je.

Istaknuo je kako je Ravnateljstvo policije na čelu s glavnim ravnateljem Nikolom Milinom vrlo sistematično krenulo u proces nabave pušaka. To znači, dodao je, da će svaki policajac morati dobiti dozvolu da je obučen za korištenje puške VHS-K2, instruktori će morati steći licence za obuku i trening za rukovanje tom puškom od HS-Produkta, a posebna saznanja i obuku u toj tvrtki morat će proći i MUP-ovi oružari, kako bi sami bili u stanju otklanjati eventualne probleme u radu puške na terenu.

Nakon ove narudžbe prvih tisuću pušaka, najavio je Božinović, uslijedit će i nove za potrebe MUP-a, a dinamika će ovisiti o proračunskim mogućnostima. Na novinarski upit o kojoj bi se količini pušaka radilo, odgovorio je: “Onoliko koliko bude trebalo“. Do kraja godine najavio je i isporuku novih 4.700, a možda i više policijskih jakni.

Željko Pavlin, direktor HS-Produkta, rekao je kako su na ugovorenom modelu jurišne puške izvršene određene izmjene i prilagodbe kako bi odgovarale specifičnim policijskim zadacima. “Uvažili smo sugestije, svjesni da policija na ulice izlazi s totalno neadekvatnim oružjem, s kalašnjikovima i ‘erama’ starima i po 30 do 40 godina, a i mi ćemo steći veliku referencu time što će naša specijalna, interventna i granična policija koristiti naše oružje”, naveo je Pavlin.

Radi se o ‘pulp-up’ modularnoj verziji puške kalibra 5,56 milimetara, u skladu je sa standardima svih policija unutar Europske unije i SAD-a, opremljena i “picatinny” šinama na koje se mogu montirati mnogi priključci, a posebno se ističe sigurnošću u smislu sprječavanja samoopaljenja uslijed nemarnog ili nestručnog rukovanja.

I Božinović i Pavlin izbjegli su reći kolika je vrijednost ugovorene isporuke, a Pavlin je kazao da je HS-Produktova puška značajno jeftinija od bilo koje inozemne konkurencije, ali i od naoružanja koje su MUP i MORH do sada nabavljali. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Plenković: Cilj nam je povećati stopu zaposlenosti na 68 posto

Objavljeno

na

Objavio

Cilj Hrvatske do kraja mandata ove vlade je podići stopu zaposlenosti na 68 posto, izjavio je u petak hrvatski premijer Andrej Plenković u Goeteborgu, gdje sudjeluje na summitu zemalja članica EU-a posvećenom socijalnim pitanjima.

“Današnji summit će biti i prigoda da izvijestimo naše partnere o svemu onome što Hrvatska radi na zapošljavanju, na smanjenju nejednakosti u društvu. Stopa nezaposlenosti se smanjuje, ideja je da idemo, kao što smo najavili u programu, prema podizanju stope zaposlenosti – idealno bi bilo do 68 posto do kraja mandata”, rekao je Plenković po dolasku na summit.

Trenutačno je stopa zaposlenosti u Hrvatskoj oko 60 posto i nalazi se pri dnu ljestvice unutar EU-a. Cilj Europske unije je da se do 2020. dostigne prosječna stopa zaposlenosti od 75 posto. Prosječna stopa zaposlenosti u EU-u, prema podacima za 2016. je 71,1 posto. Švedska je jedina članica koja ima stopu zaposlenosti veću od 80 posto – 81,2 posto.

Na summitu u Goeteborgu bit će prihvaćen Europski stup socijalnih prava, dokument koji uključuje dvadeset načela i prava počevši od kvalitetnog obrazovanja i pristojnih radnih uvjeta, jednakosti žena i muškaraca, prava na poštenju plaću do adekvatnog minimalnog dohotka.

Dokument će u ime svih članica potpisati predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani i estonski premijer Juri Ratas, čija zemlja trenutačno predsjedava EU-om.

U dokumentu se kaže da odgovarajuća minimalna plaća mora biti zajamčena “na razini koja omogućava zadovoljavanje potreba radnika i njegove obitelji, vodeći računa o ekonomskim i socijalnim uvjetima u zemlji” te da istodobno treba zadržati pristup tržištu rada i biti poticajna za traženje posla.

Premijer Plenković kaže da Europski stup socijalnih prava predstavlja nastavak razgovora sa summita u Rimu u ožujku ove godine. Ideja je da se dobre prakse koje imaju zemlje s izraženom socijalnom dimenzijom primjene u svim članicama EU-a.

Na summitu su predviđene tri usporedne rasprave: o pristupu tržištu rada, o pravednom zapošljavanju i radnim uvjetima te o potpori u prijelaznom razdoblju kod mijenjanja posla.
Na summitu će se prvi put raspravljati o obrazovanju, koje je u potpunoj nadležnosti zemalja članica te stoga EU ni ne može postavljati obvezujuće ciljeve u tom području.

Europska komisija je u utorak predstavila viziju europskog obrazovnog prostora do 2025. godine, što će biti jedna od podloga za razgovor. Komisija vjeruje kako je u zajedničkom interesu svih država članica da u potpunosti iskoriste potencijal obrazovanja i kulture kao pokretača gospodarskog rasta, stvaranja radnih mjesta i socijalne pravednosti te načina da se iskusi sva raznolikost europskog identiteta.

Komisija vjeruje da obrazovanje i kultura mogu biti važan dio rješenja problema kao što su starenje radne snage, nastavak digitalizacije, buduće potrebe za vještinama, potreba za promicanje kritičkog razmišljanja i medijske pismenosti u doba kada se na internetu množe „alternativne činjenice” i dezinformacije, te odgovor na potrebu za većim osjećajem pripadanja kao odgovor na populizam i ksenofobiju.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari