Pratite nas

Hrvatska

Predsjednica završila razgovore s političkim čelnicima i iznijela glavne probleme društva

Objavljeno

na

Predsjednica Republike, Kolinda Grabar-Kitarović, nakon dvotjednih razgovora i političkih konzultacija s “većinom parlamentarnih stranaka”, dala je izjavu u kojoj analizira obavljeno.

Navodi kako se nisu odazvali tek SDP i Laburisti, ali da je razgovarala i sa sindikatima i poslodavcima te predstavnicima stručne i akademske zajednice. Ističe da je željela čuti promišljanja svih oko “potencijalnih rješenja nagomilanih problema”. – Prije dva mjeseca stupila sam na dužnost, kao najviši dužnosnik, izravno birana od građana RH, te držim kako je normalno, a i uobičajeno u cijelom zapadnom svijetu kojemu pripadamo, da se kao nova predsjednica upoznam kako s čelnicima stranaka tako i s njihovim političkim stajalištima i planovima, kaže.

Predsjednica objašnjava da joj je bila želja “utvrditi zajedničke nazivnike u identificiranju pravih problema u društvu, a sve kako bismo pokušali kreirati prostor za dijalog, posebice uzimajući u obzir kako je ovo ujedno i izborna godina”. Istaknula je da joj je cilj okupljati što više strana u dijalog. Često nećemo imati ista načela i poglede, no razgovorom ćemo naći zajedničke nazivnike i na njima početi graditi budućnost, kazala je.

U svojoj izjavi potvrđuje da su svi čelnici stranaka s kojima je razgovarala potvrdili kako “nedostatak dijaloga predstavlja ozbiljnu barijeru u iznalaženju onog minimalnog konsenzusa koji je društvu potreban da bi krenulo naprijed”.

Predsjednica podsjeća da smo u novijoj povijesti već postigli konsenzuse – kada smo stvarali neovisnu državu, kretali put NATO-a i EU. – Čini se kao da smo, zaključivši ta poglavlja i ostvarivši zajedničke strateške ciljeve, zaboravili postaviti neke nove ciljeve kojima bismo težili i prema kojima bismo usmjeravali društvo – zaključuje predsjednica.

Potom je predsjednica prenijela one točke i probleme “koje su gotovo svi istaknuli kao važne i koje su mi gotovo konsenzualno svi prenijeli kao naše najveće društvene izazove”.

KLJUČNE TOČKE

1. Kao jedan od najvažnijih izazova pred nama istaknula se DEMOGRAFSKA KRIZA koja se očituje kroz slab natalitet, odlazak ljudi iz Hrvatske. Starimo kao društvo i država, a iseljavanje, posebice mladih i obrazovanih ljudi u ključnoj dobi kada bi trebali zasnivati obitelj, dubok je problem.

2. Kao drugi ključan problem stranački čelnici podcrtali su NEDOSTATAK DIJALOGA, kako u politici tako i općenito u društvu. Iako postoje različita mišljenja, što je za jednu demokraciju itekako poželjno, razgovor se mora odvijati, argumentirane rasprave se moraju odvijati, a to upravo izostaje. Istaknuta je potreba stavljanja naglaska na služenje narodu i građanima, na komuniciranje i slušanje građana, a ne na vladanje. Svi, naime, žele sudjelovati u svim inicijativama i u dijalogu, osjećaju takvu dužnost i ističu potrebu predanosti radu za bolje sutra, za razliku od skrivanja iza zakona i paragrafa kao izgovora za nečinjenje.

3. Svi se slažu u ocjeni kako u Hrvatskoj ne postoji više samo gospodarska kriza već OPĆA DRUŠTVENA KRIZA koja se očituje u krizi morala, etike i vrijednosti, u najdubljoj podijeljenosti društva do sada. Ne postoji politika nacije, a prisutan je nedostatak nade i motivacije kod ljudi, kao i nedostatak entuzijazma. Naravno, tu opću društvenu krizu ponajprije osjećamo kroz veliki broj nezaposlenih, blokiranih građana.

4. Zatim, kao jedan od ključnih izazova, čelnici političkih stranaka većinom su podcrtali kako NE POSTOJI NEKA JEDINSTVENA – TEMELJNA GOSPODARSKA POLITIKA koja bi se ogledala u odgovoru na pitanja poput toga kakvu mi to gospodarsku politiku želimo njegovati: plansku ili tržišnu. Svi ističu potrebu naglaska na politici održivog gospodarskog razvitka, a kao barijere ističu nepredvidljivost sustava zbog čestih promjena ili najava promjena u zakonskim okvirima ili pak u fiskalnim ili parafiskalnim nametima, izmjenama Zakona o radu, lošu investicijsku klimu, rast duga, gubitak radnih mjesta, neisplate plaća posebice državnih tvrtki, a znamo da je riječ o kaznenom djelu. Naposljetku, no ne manje važno, svi kažu kako selo izumire, kako ne postoji jasna dugoročna strategija razvoja poljoprivrede iako se vidi potencijal u toj gospodarskoj grani. Moramo biti svjesni kako još uvijek imamo iznimno očuvane prirodne resurse i nekontaminiranu zemlju, zato nam očuvanje okoliša te njegovo racionalno korištenje mora biti visoko na listi prioriteta.

5. Gotovo svi podcrtavaju SLABOST INSTITUCIJA I NISKU RAZINU PRODUKTIVNOSTI DRŽAVNE ADMINISTRACIJE, ali i nužnost reforme lokalne i regionalne samouprave jer smatraju kako je sadašnji sustav neodrživ. Previše je neproduktivnih agencija, a i loša je vertikalna i horizontalna komunikacija među njima. To je i najveća zamjerka ulagača. Veći dio stranačkih čelnika ističe nisku razinu iskoristivosti EU fondova, sporo pravosuđe te slabu iskoristivost državnih resursa, kao i državne imovine. I dalje se treba aktivno boriti protiv korupcije i to na svim razinama, istovremeno pazeći na stabilnost poduzetničke i investicijske klime. Deklarativno se poziva na institucije, a istovremeno se one ne osnažuju i ne izgrađuju.

6. Nažalost, svi ističu kako je ovo izborna godina odnosno GODINA PRAZNOG HODA pa to rezultira strahom od preuzimanja odgovornosti za donošenje teških odluka, a i ignoriraju se sve inicijative koje dolaze s druge strane.

7. Naposljetku, nekoliko elemenata koji su istaknuti na razgovorima, a koje stavljam u jednu grupu, odnose se na ocjene kako nam je loš obrazovni sustav koji još uvijek ne poznaje sustav dualnog obrazovanja iako bi to moglo pomoći pri zapošljavanju ljudi. Zatim, nedovoljno se iskorištavaju nezavisna udruženja, komore, instituti i slične organizacije kod iznalaženja rješenja za postojeće, ali i za buduće izazove. Ističe se kako je cijeli aparat postao neka vrsta ADHOKRACIJE.

Predsjednica nakon svega kaže: “Vidim prostor za dijalog, prostor za konsenzus pa, ako hoćete, i za novi društveni ugovor da bismo zajedničkim snagama Hrvatsku usmjerili u pravcu koji će nam jamčiti kvalitetniju budućnost.”

Što dalje, pita se predsjednica

Nastavit ću razgovarati s institutima i drugim stručnim organizacijama kojima je, uostalom, i posao iznalaziti odgovore na ova pitanja i izazove ili barem koji trebaju postaviti prava pitanja za kvalitetnu javnu raspravu. Neki od njih možda već imaju rješenja, ali nitko ih nije saslušao, a neki će možda dobiti motivaciju da odrade analize prijeko potrebne za nas, političare, kako bismo donosili informirane odluke.

Nakon što odradim i te razgovore i prikupim određena stajališta i podatke, bit ću ih spremna podijeliti opet s čelnicima parlamentarnih stranaka koje ću ponovno okupiti u nadi da bi to moglo pomoći daljnjem dijalogu u političkom prostoru te kvalitetnoj javnoj raspravi – izjavila je na kraju predsjednica.

[ad id=”68099″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Na Slunju provedena vježba ‘Vulkan 19/1’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH / T. Brandt

Na vojnom poligonu “Eugen Kvaternik” u Slunju u srijedu, 20. veljače 2019. održana je završna vježba s bojevim gađanjem Vulkan 19/1, koja je sastavni dio završnog ocjenjivanja borbene spremnosti 4. hrvatskog kontingenta ojačane prednje prisutnosti u Borbenoj grupi pod zapovjedništvom SAD-a (4. HRVCON eFPBG-USA) prije upućivanja u NATO aktivnost u Republici Poljskoj, priopćio je MORH

Glavninu snaga 4. HRVCON-a čine pripadnici Topničko-raketne pukovnije Hrvatske kopnene vojske uz pridodane pripadnike iz Zapovjedništva za potporu, Glavnog stožera i Pukovnije vojne policije, a u NATO aktivnost u Republiku Poljsku će se uputiti tijekom travnja.

Ocjenjivanje je počelo 18. veljače procjenjivanjem planova te personalne i logističke spremnosti postrojbe za provedbu zadaće, a nastavilo se 19. i 20. veljače ocjenjivanjem “In Field”, gdje su se ocjenjivale taktike, tehnike i postupci postrojbe u realnim situacijama.

Bitnica SVLR 122 mm prikazala je i demonstrirala zadaće: izrada OPORD i ostalih planskih dokumenata za provedbu zadaće, uspostava elemenata zapovijedanja i nadzora, provedba razmještaja u/iz područja operacija, kretanje do topničkog područja, priprema za borbena djelovanja, provedba vatrene potpore, provedba operacija borbeno – servisne potpore, provedba zapovjedanja i nadzora i provedba zadaća sukladno matrici zahtjevanih sposobnosti.

Uz navedene, prikazane su sposobnosti preživljavanja (zaštita snaga, NKB zaštita, C-IED), sposobnost provedbe svih logističkih funkcija (održavanje, promet, opskrba i zdravstvena potpora) te uspostava i uporaba komunikacijsko-informacijskih sustava za vrijeme planiranja, pripreme i provedbe zadaće.

“Nakon demonstriranih sposobnosti 4. HRVCON-a eFP BG-USA, ocjenjivački tim HKoV-a ocijenio je kako su kandidati sastavnice 4. HRVCON-a borbeno spremni za upućivanje u područje NATO vođene aktivnosti ojačane prednje prisutnosti u sklopu borbene grupe predvođene snagama Sjedinjenih Američkih Država u Republici Poljskoj.

Kandidati za upućivanje u aktivnost tijekom ocjenjivanja iskazali su iznimnu profesionalnost i predanost u provedbi zadaće te su pokazali da će na prostoru Republike Poljske u sklopu Borbene grupe dostojno predstavljati Republiku Hrvatsku i Oružane snage RH”, rekao je čelnik ocjenjivačkog tima pukovnik Karlo Krešić iz Zapovjedništva za obuku i doktrinu HKoV-a “Fran Krsto Frankopan”.

Čelnik tima Glavnog stožera OSRH za nadzor ocjenjivačkog tima brigadir Mijo Kožić nakon završnog bojevog gađanja bitnice SVLR 122 mm naglasio je: “Na ovom ocjenjivanju u potpunosti je primijenjen NATO sustav ocjenjivanja borbene spremnosti za kopnene snage – CREVAL, koji je proveo ocjenjivački tim HKoV-a ojačan s ocjenjivačima iz ZzP-a i PVP-a.

Ovim ocjenjivanjem dokazali smo da je sustav spremnosti OSRH interoperabilan s NATO standardima Savezničkog zapovjedništva za operacije, a certificirane CREVAL ocjenjivače borbene spremnosti želim pohvaliti za zahtjevan i naporan rad. Svi dokumenti ocjenjivačkog tima su izrađeni kvalitetno i prema propisima za upućivanje naših postrojbi u NATO ojačanu prednju prisutnost”.

Zadovoljstvo nakon završnog bojevog gađanja iskazao je i zapovjednik 4. HRVCON-a bojnik Predrag Srđenović, rekavši kako je to vrhunac provjere spremnosti i obučavanja pripadnika kontingenta koje je započelo u listopadu prošle godine.

“Pripadnici 4. HRVCON-a su spremni, a tijekom protekla dva dana su pokazali svoju visoku motiviranost i profesionalan odnos. Zadovoljan sam onime što su pokazali tijekom vježbe, a svoju profesionalnost u izvršavanju zadaća najbolje će iskazati u Republici Poljskoj u međunarodnom okružju”, zaključio je bojnik Srđenović.

Foto: MORH / T. Brandt

 

Osnivanjem cyber zapovjedništva Hrvatska ulazi u četvrtu dimenziju ratovanja

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Josić: Na Milakovićevu popisu srpskih civilnih žrtava i imena 15 vojnika i stradalih izvan Vukovara

Objavljeno

na

Objavio

Popis sa 36 imena civilnih žrtava rata srpske nacionalnosti, koji je nedavno iznio vukovarski dogradonačelnik iz redova srpske manjine Srđan Milaković, pokušaj je izjednačavanja dvadesetak srpskih žrtava s tisućama ubijenih nakon okupacije Vukovara, pri čemu se na popisu nalaze i imena 15 vojnika i osoba stradalih izvan Vukovara, istaknuo je u četvrtak predsjednik Savjeta za branitelje grada Vukovara Tomislav Josić.

Milaković je izašao u javnost s nekakvim popisom za kojega se ne zna tko ga je napravio, rekao je Josić na konferenciji za novinare i pri tom izrazio žaljenje za svaku civilnu ratnu žrtvu, okarakteriziravši takva ubojstva zločinom za koji počinitelji moraju odgovarati.

Josić je predočio službenu dokumentaciju Haaškoga suda sa suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj iz koje je razvidno, kako je pročitao, da su s Milakovićeva popisa od 36 osoba njih 15 vojnici, 11 civili, za sedam osoba su navedena kriva imena i prezimena, a šest osoba je smrtno stradalo u Bršadinu, Vinkovcima, Trpinji, Veri i Dardi, kao i da su uz niz imena navedeni krivi datumi pogibije.

Naglasio je da su branitelji Vukovara branili grad i nisu napadali druga mjesta te da je i presudom Haaškoga suda Srbija označena kao agresor na Hrvatsku, odgovaralo to nekome ili ne. Neistinitom je ocijenio i Milakovićevu tvrdnju da je smrt vukovarskih civila srpske nacionalnosti dovela do rata.

Josić kaže kako mu nije jasno otkuda Milakoviću popis s nizom netočnih podataka te je pozvao sve, uključujući i medije, da iznose točne podatke o Domovinskom ratu.

Upitao je i zašto izostaje medijski interes s aktualnog suđenja u Osijeku o osnivanju koncentracijskih logora, što je temelj da zatočenici srpskih koncentracijskih logora zatraže odštetu.

Također je osudio Milakovićevu izjavu da je akcija “Oluja” bila etničko čišćenje te ocijenio da je država odgovorna jer je omogućila školovanje djece koja povijest ne uče na jednak način.

Domovinski rat je ocijenio temeljem hrvatske države, te poručio kako se “nažalost, i dalje tolerira zvijezda petokraka koja je uništila Vukovar, a što braniteljima itekako smeta”.

Na pitanje zašto haaške dokumente smatra relevantnim, a pojedine sudske presude političkim, Josić je istaknuo da se ne slaže sa svim odlukama Haaškoga suda, no to je jedini sud koji se bavio ratnim zločinima u Hrvatskoj, hrvatski sudovi na tu temu nisu odradili posao, a beogradski sud je učinio sve da zaštiti svoje okrivljenike.

Josić je, dopustivši slikanje predočenih dokumenata, potvrdio da je riječ o materijalima s haaškoga suda u kojima su imena oko 8000 žrtava iz vremena Domovinskog rata, a koristili su se u sudskim procesima.

(Hina)

 

Penava: U Vukovaru su spodobe i zločinci klali Hrvate, ali Milaković se jadan osjeća nesigurno

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari