Pratite nas

Hrvatska

Predsjednica završila razgovore s političkim čelnicima i iznijela glavne probleme društva

Objavljeno

na

Predsjednica Republike, Kolinda Grabar-Kitarović, nakon dvotjednih razgovora i političkih konzultacija s “većinom parlamentarnih stranaka”, dala je izjavu u kojoj analizira obavljeno.

Navodi kako se nisu odazvali tek SDP i Laburisti, ali da je razgovarala i sa sindikatima i poslodavcima te predstavnicima stručne i akademske zajednice. Ističe da je željela čuti promišljanja svih oko “potencijalnih rješenja nagomilanih problema”. – Prije dva mjeseca stupila sam na dužnost, kao najviši dužnosnik, izravno birana od građana RH, te držim kako je normalno, a i uobičajeno u cijelom zapadnom svijetu kojemu pripadamo, da se kao nova predsjednica upoznam kako s čelnicima stranaka tako i s njihovim političkim stajalištima i planovima, kaže.

Predsjednica objašnjava da joj je bila želja “utvrditi zajedničke nazivnike u identificiranju pravih problema u društvu, a sve kako bismo pokušali kreirati prostor za dijalog, posebice uzimajući u obzir kako je ovo ujedno i izborna godina”. Istaknula je da joj je cilj okupljati što više strana u dijalog. Često nećemo imati ista načela i poglede, no razgovorom ćemo naći zajedničke nazivnike i na njima početi graditi budućnost, kazala je.

U svojoj izjavi potvrđuje da su svi čelnici stranaka s kojima je razgovarala potvrdili kako “nedostatak dijaloga predstavlja ozbiljnu barijeru u iznalaženju onog minimalnog konsenzusa koji je društvu potreban da bi krenulo naprijed”.

Predsjednica podsjeća da smo u novijoj povijesti već postigli konsenzuse – kada smo stvarali neovisnu državu, kretali put NATO-a i EU. – Čini se kao da smo, zaključivši ta poglavlja i ostvarivši zajedničke strateške ciljeve, zaboravili postaviti neke nove ciljeve kojima bismo težili i prema kojima bismo usmjeravali društvo – zaključuje predsjednica.

Potom je predsjednica prenijela one točke i probleme “koje su gotovo svi istaknuli kao važne i koje su mi gotovo konsenzualno svi prenijeli kao naše najveće društvene izazove”.

KLJUČNE TOČKE

1. Kao jedan od najvažnijih izazova pred nama istaknula se DEMOGRAFSKA KRIZA koja se očituje kroz slab natalitet, odlazak ljudi iz Hrvatske. Starimo kao društvo i država, a iseljavanje, posebice mladih i obrazovanih ljudi u ključnoj dobi kada bi trebali zasnivati obitelj, dubok je problem.

2. Kao drugi ključan problem stranački čelnici podcrtali su NEDOSTATAK DIJALOGA, kako u politici tako i općenito u društvu. Iako postoje različita mišljenja, što je za jednu demokraciju itekako poželjno, razgovor se mora odvijati, argumentirane rasprave se moraju odvijati, a to upravo izostaje. Istaknuta je potreba stavljanja naglaska na služenje narodu i građanima, na komuniciranje i slušanje građana, a ne na vladanje. Svi, naime, žele sudjelovati u svim inicijativama i u dijalogu, osjećaju takvu dužnost i ističu potrebu predanosti radu za bolje sutra, za razliku od skrivanja iza zakona i paragrafa kao izgovora za nečinjenje.

3. Svi se slažu u ocjeni kako u Hrvatskoj ne postoji više samo gospodarska kriza već OPĆA DRUŠTVENA KRIZA koja se očituje u krizi morala, etike i vrijednosti, u najdubljoj podijeljenosti društva do sada. Ne postoji politika nacije, a prisutan je nedostatak nade i motivacije kod ljudi, kao i nedostatak entuzijazma. Naravno, tu opću društvenu krizu ponajprije osjećamo kroz veliki broj nezaposlenih, blokiranih građana.

4. Zatim, kao jedan od ključnih izazova, čelnici političkih stranaka većinom su podcrtali kako NE POSTOJI NEKA JEDINSTVENA – TEMELJNA GOSPODARSKA POLITIKA koja bi se ogledala u odgovoru na pitanja poput toga kakvu mi to gospodarsku politiku želimo njegovati: plansku ili tržišnu. Svi ističu potrebu naglaska na politici održivog gospodarskog razvitka, a kao barijere ističu nepredvidljivost sustava zbog čestih promjena ili najava promjena u zakonskim okvirima ili pak u fiskalnim ili parafiskalnim nametima, izmjenama Zakona o radu, lošu investicijsku klimu, rast duga, gubitak radnih mjesta, neisplate plaća posebice državnih tvrtki, a znamo da je riječ o kaznenom djelu. Naposljetku, no ne manje važno, svi kažu kako selo izumire, kako ne postoji jasna dugoročna strategija razvoja poljoprivrede iako se vidi potencijal u toj gospodarskoj grani. Moramo biti svjesni kako još uvijek imamo iznimno očuvane prirodne resurse i nekontaminiranu zemlju, zato nam očuvanje okoliša te njegovo racionalno korištenje mora biti visoko na listi prioriteta.

5. Gotovo svi podcrtavaju SLABOST INSTITUCIJA I NISKU RAZINU PRODUKTIVNOSTI DRŽAVNE ADMINISTRACIJE, ali i nužnost reforme lokalne i regionalne samouprave jer smatraju kako je sadašnji sustav neodrživ. Previše je neproduktivnih agencija, a i loša je vertikalna i horizontalna komunikacija među njima. To je i najveća zamjerka ulagača. Veći dio stranačkih čelnika ističe nisku razinu iskoristivosti EU fondova, sporo pravosuđe te slabu iskoristivost državnih resursa, kao i državne imovine. I dalje se treba aktivno boriti protiv korupcije i to na svim razinama, istovremeno pazeći na stabilnost poduzetničke i investicijske klime. Deklarativno se poziva na institucije, a istovremeno se one ne osnažuju i ne izgrađuju.

6. Nažalost, svi ističu kako je ovo izborna godina odnosno GODINA PRAZNOG HODA pa to rezultira strahom od preuzimanja odgovornosti za donošenje teških odluka, a i ignoriraju se sve inicijative koje dolaze s druge strane.

7. Naposljetku, nekoliko elemenata koji su istaknuti na razgovorima, a koje stavljam u jednu grupu, odnose se na ocjene kako nam je loš obrazovni sustav koji još uvijek ne poznaje sustav dualnog obrazovanja iako bi to moglo pomoći pri zapošljavanju ljudi. Zatim, nedovoljno se iskorištavaju nezavisna udruženja, komore, instituti i slične organizacije kod iznalaženja rješenja za postojeće, ali i za buduće izazove. Ističe se kako je cijeli aparat postao neka vrsta ADHOKRACIJE.

Predsjednica nakon svega kaže: “Vidim prostor za dijalog, prostor za konsenzus pa, ako hoćete, i za novi društveni ugovor da bismo zajedničkim snagama Hrvatsku usmjerili u pravcu koji će nam jamčiti kvalitetniju budućnost.”

Što dalje, pita se predsjednica

Nastavit ću razgovarati s institutima i drugim stručnim organizacijama kojima je, uostalom, i posao iznalaziti odgovore na ova pitanja i izazove ili barem koji trebaju postaviti prava pitanja za kvalitetnu javnu raspravu. Neki od njih možda već imaju rješenja, ali nitko ih nije saslušao, a neki će možda dobiti motivaciju da odrade analize prijeko potrebne za nas, političare, kako bismo donosili informirane odluke.

Nakon što odradim i te razgovore i prikupim određena stajališta i podatke, bit ću ih spremna podijeliti opet s čelnicima parlamentarnih stranaka koje ću ponovno okupiti u nadi da bi to moglo pomoći daljnjem dijalogu u političkom prostoru te kvalitetnoj javnoj raspravi – izjavila je na kraju predsjednica.

[ad id=”68099″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Predsjednica o potpisima za referendum: Može se provesti revizija glasova koji su proglašeni nevaljalim

Objavljeno

na

Objavio

Iako se o “aferama” koje su aktualne u posljednje vrijeme u hrvatskoj javnosti nije izjašnjavala, aktualnu političku situaciju kao i curenje informacija, za Dnevnik Nove TV komentirala je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

”Mislim da zapravo ova koncentracija na afere, koliko god one bile važne kao predmet istrage pravosudnih tijela u javnom prostoru, nije dobra i dalje utječe na iseljavanje stanovništva iz Hrvatske. Ako se osvrćete na SMS aferu, nakon povratka iz SAD-a razgovarala sam s onim ljudima s kojima mogu u okviru svojih ustavnih ovlasti, s premijerom, Jandrokovićem i zaključila da nema potrebe za mojom reakcijom”, rekla je predsjednica za Dnevnik Nove TV.

Jedna od tema razgovora bio je i nedovoljan broj važećih potpisa referendumskih inicijativa. Predsjednica predleže, kako bi se otklonile nedoumice, da se provede revizija nevažećih potpisa.

“Treba imati povjerenja u institucije. One će same dokazati jesu li zaslužile to povjerenje ili ne. U ovom trenutku nemam razloga vjerovati da je itko u tom postupku pokušao ikoga prevariti.

Međutim, mislim da bi svima bilo u interesu da je proces bio puno transparentniji i da su u proces provjere potpisa bile uključene udruge koje su to zahtijevale. Pa čak i neke neutralne nevladine udruge koje prate procese vladavine prava i slično.

Mislim da bi to pomoglo i Vladi i Ministarstvu da može izaći pred ljude i s većom kredibilnošću reći da je sve bilo legalno. Što sada učiniti? Eventualno se može provesti proces revizije, ako ništa drugo barem onih glasova koji su problašeni nevaljalim iz bilo kojih razloga. I da se tim udrugama pruži prigoda da se objasni, da se provjeri da li je to stvarno tako.

Osim o referendumskim inicijativama predsjednica je prvi put progovorila i o aktualnim aferama koje tresu zemlju, svom odnosu s Milijanom Brkićem, vukovarskom prosvjedu, gradonačelniku Penavi…

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Referendumske inicijative mogle bi i kazneno odgovarati?

Objavljeno

na

Objavio

Kuščević smatra da postoje elementi kaznene odgovornosti referendumskih inicijativa

Građanska inicijativa “Narod odlučuje” predala je 9,9 posto nevažećih potpisa, a “Istina o Istanbulskoj” je predala 11,5 posto nevažećih potpisa za raspisivanje referenduma, izvijestio je u srijedu ministar uprave Lovro Kuščević i dodao kako osobno smatra da postoje elementi kaznene odgovornosti kod obje inicijative zbog krivotvorenja potpisa.

Za svako od tri referendumska pitanja vezanih za izmjene izbornog zakonodavstva i otkazivanje Istanbulske konvencije, predano je nešto više od 40 tisuća neispravnih potpisa, među kojima je bilo duplih potpisa, nepostojećih OIB-a, preminulih i nepunoljetnih kao i potpisa osoba koje nisu hrvatski državljani, rekao je Kuščević na konferenciji za novinare predstavljajući Izvješće o provjeri broja i vjerodostojnosti prikupljenih potpisa te zakonitosti postupka njihova prikupljanja.

“Analizirajući sve nepravilnosti koje smo zatekli u ovim inicijativama, osobno mislim da ima elemenata kaznene odgovornosti zbog krivotvorenja potpisa i zlouporabe osobnih podataka”, rekao je upitan za potez Hrvatske narodne stranke (HNS), koja je danas podnijela kaznenu prijavu DORH-u protiv organizatora građanskih inicijativa kako bi se utvrdila kaznena odgovornost i sankcionirali svi koju su sudjelovali u unošenjima OIB-a preminulih osoba i stranih državljana te onih koji su kopirali liste s prošlog referenduma o braku.

Kuščević je rekao da je sada potez na policiji i DORH-u da to istraže.

Tvrtka APIS prebrojila je i provjerila gotovo milijun i 200 tisuća potpisa, a prilikom utvrđivanja njihove vjerodostojnosti bilo je, uz ostalo, važno da se potpisnik nalazi u registru birača na zadnji dan prikupljanja potpisa 27. svibnja 2018, da je točno i čitko navedeno ime potpisnika s pripadajućim OIB-om, bez križanja i nadopunjavanja. Najmlađi potpisnik rođen u ožujku 2018.

“Istina o Istanbulskoj” predala je 44.974 neispravnih potpisa, a u izvješću stoji da je među njima bilo 8000 duplih potpisa, 2594 potpisa osoba kojih nema u registru birača RH, 428 osoba nije bilo punoljetno u vrijeme prikupljanja potpisa, 158 potpisnika nije imalo hrvatsko državljanstvo, 240 osoba je preminulo prije početka prikupljanja potpisa, a 33.554 potpisa utvrđeno je neispravnim jer osobno ime na potpisnoj listi ne odgovara osobnom imenu u registru birača, unesen je neispravan OIB i sl.

“Narod odlučuje” za prvu referendumsko pitanje o izmjenama izbornog zakonodavstva predao je 40.875 neispravnih potpisa: 7488 duplih potpisa, 1844 nepostojećih OIB-a, 365 potpisanih osoba nije bilo punoljetno, a najmlađi potpisnik je rođen u ožujku 2018., 332 osobe uopće nisu bile hrvatski državljani, 120 ih je preminulo, a 30.726 potpisa je utvrđeno neispravnima.

Za drugo pitanje, koje se odnosi na odlučivanje zastupnika manjina u Saboru, predali su 40.666 neispravnih potpisa: 7443 duplih potpisa, 1807 nepostojećih OIB-a, 354 nepunoljetnih soba, 321 potpisanih nije imalo hrvatsko državljanstvo, 115 ih je preminulo i 30.626 potpisa utvrđeno je neispravnim iz drugih razloga.

“Znatan broj potpisnih lista ispunjen je istim rukopisom, čak i potpisan istim rukopisom”, rekao je ministar te dodao da su i one prihvaćene ako su imena i prezimena i odgovarajući OIB na njima bili ispravni.

Ustvrdio je i kako velik broj identičnih potpisnih lista jasno upućuje u osnovanu sumnju da su se isti podaci nedopušteno koristili u obje inicijative. “Sve uočene nepravilnosti ukazale su da Zakon o referendumu ima puno manjkavosti, da ga treba popraviti kako bi se omogućila bolja i kvalitetnija realizacija ustavnog prava građana da se izjašnjavaju neposredno na referendumu”, rekao je Kuščević najavivši zakonske izmjene već iduće godine.

Pozvao je sve zainteresirane inicijative i udruge civilnog društva da prema Ministarstvu uprave iskažu interes za kontrolu neispravnih potpisa.

Na novinarsko pitanje postoji li mogućnost da inicijative tuže Vladu ako smatraju zakinutima ili diskriminiranima, Kuščević je odgovorio kako “svatko može tužiti svakoga ako misli da je oštećen, a na sudu je da procijeni da li će se to razmatrati”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari