Pratite nas
//pagead2.googlesyndication.com/pagead/js/adsbygoogle.js (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});

Razgovor

Predsjednica: ”ZDS’ je stari hrvatski pozdrav, no nažalost kompromitiran od ustaša’

Objavljeno

na

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović dala je ekskluzivni intervju za RTL Televiziju u kojem se dotakla nekoliko aktulnih tema među kojima i ploče HOS-a u Jasenovcu.

Uvijek ste isticali da vam je važno obrazovanje, koliko ste zadovoljni provedbom obrazovne reforme?

”Prije svega moram reći da mi je zadovoljstvo biti ovdje na terenu u Ličko-senjskoj županiji u vrijeme početka nove školske i radne godine. Izrazito mi je drago da je ministrica Divjak samnom došla na početak nastave u osnovnoj školi. Malo sam s njom detaljnije porazgovarala o reformi obrazovanja i moram reći da sam zadovoljna entuzijazmom i poletom koji sam vidjela kod nje, i nadam se da ćemo u vremenu ispred nas doista depolitizirati obrazovnu reformu”, rekla je predsjednica za RTL Televiziju.

Premijer je na čelu povjerenstva?

U ovom trenutku to je dobro, jer potrebno je dati zamah reformi. Vjerujem da se ni premijer neće miješai u detalje, već će to ostaviti stručnjacima, nastavnicima, roditeljima. U konačnici, svi mi moramo biti uključeni u taj proces, ali ne na način da se dijelimo, nego da to bude jedna točka na kojoj možemo naći zajedništvo u našoj želji da stvorimo bolju budućnost za našu djecu. Da od njih stvorimo samostalne ljude koji će se prilagođavati novom svijetu i tržištu rada i koji će prije svega ostajati ovdje u Hrvatskoj.

Treba li konkretno pozdravu ‘Za dom spremni’ reći ne u javnom prostoru, pa čak i kad govorimo o samom grbu udruge HOS?

Moj stav o pozdravu ‘Za dom spremni’ je jasan. On je stari hrvatski pozdrav, no nažalost kompromitiran je u vrijeme ustaških dana.

Je li previše kompromitiran zbog toga?

”O tome ne bih donosila osobni sud, ja nisam povjesničar i imam svoj stav, voljela bi da se u Hrvatskoj dogovorimo i da konačno postavimo neke standarde, ako je moguće i zakonske okvire oko svih simbola totalitarnih režima. To su jednostavno pitanja koja dijele hrvatski narod, a nama podjele u ovom trenutku doista ne trebaju. Moj program utemeljen je na zajedništvu, mislim da malo previše razgovaramo o ideološkim pitanjima, da se moramo usredotočiti na egzistencijalna pitanja, a kad je riječ o ploči, nemojmo izgubiti iz vida da je njezina primarna intencija bila pijetet prema jedanaestorici mladića koji su izgubili svoj život braneći Hrvatsku”, kazala je Grabar Kitarović za RTL.

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i HRM pjevaju: Hajd’ u boj, u boj! Za dom, za dom sad u boj!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori //pagead2.googlesyndication.com/pagead/js/adsbygoogle.js (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});
Komentiraj

Razgovor

General Željko Sačić: Hrvatska između državnika Tuđmana i političke bagre

Objavljeno

na

Objavio

Razgovor u Podcastu Velebitu s generalom Željkom Sačićem o aktualnom stanju hrvatske države, društva, politike, o “bagri” u političkim i državnim institucijama, o odnosu države prema ratnim junacima, o izdajama nekadašnjih suboraca a današnjih državnih službenika i političara, koji su svoju ratnu slavu i čast založili za mrvice komoditeta, i o nacionalnoj sigurnosti i perspektivama ovakve Hrvatske. S generalom Sačićem razgovarao je Marko Ljubić.

♦ Što je Lučin odmah po preuzimanju MUP-a tražio od genereala Sačića 2000. godine?
♦ Po kojim se, čijim i kakvim udžbenicima obučavaju mladi kriminalisti u Hrvatskoj?

♦ Kakav je odnos imao general Sačić s ravnateljem FBI?
♦ Kako se osjećao general pobjedničke Hrvatske kad su mu bivši kolege stavljali lisice na ruke i pretresali kuću, iako su znali svi da je potpuno nedužan, i koliko je to promjenilo njegov život?

♦ Zašto general Sačić vodeće ljude u hrvatskoj vlasti naziva političkom bagrom?
♦ Kakva je uloga Milijana Brkića u operaciji protiv generala Sačića i što danas general misli o njemu?

♦ Kakva je uloga Mladena Bajića u progonu hrvatskih branitelja?
♦ Što je Dinko Cvitan rekao generalu Sačiću pri slučajnom susretu u DORH-u?

♦ Kakvo je stanje hrvatskih sigurnosnih sustava danas i može li se danas Hrvatska obraniti od ugroze?
♦ Što general Sačić misli o ministru Krstičeviću?

♦ Može li i ima li snage današnja Hrvatska odgovoriti na iskušenja i ugroze koje joj nameće aktualna politička klasa?
♦ Kako i na čemu ujediniti suverenističku Hrvatsku i vratiti državu njenome narodu?

O ovome i čitavome nizu drugih pitanja pogledajte i poslušajte u Podcastu Velebit

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

EGZODUS KOJI NE PRESTAJE!?

Objavljeno

na

Objavio

stock photo

Stvara se slika da su uspjeli oni koji su otišli, a da su gubitnici oni koji ostaju!

Rezultati istraživanja predstavljeni u knjizi “Iseljavanje Hrvata u Njemačku: Gubimo li Hrvatsku?” doista su alarmantni. Tim povodom, a izravno vezano uz knjigu o kojoj je riječ, razgovarali smo s njezinim autorom, dr. sc.Tadom Jurićem, docentom na Odjelu za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu.

U jednom sažetom zaključku – koji su uzroci i posljedice iseljavanja Hrvata u Njemačku unatrag pet godina otkako je RH u EU-u?

– Kako je moguće da se iseli više od 300 tisuća Hrvata i nikomu ništa? Što stoji iza svega ovoga? Vrlo je moguće da političke elite namjerno ne povlače prave poteze i mjere kako bi se iseljavanje smanjilo. Prema percepciji samih iseljenika (uzorak 1200 ispitanika u Njemačkoj), glavni motivi za iseljavanje nisu ekonomski. Analiza stajališta iseljenika pokazala je kako hrvatski iseljenici imaju predodžbu da u Hrvatskoj nisu institucionalizirane vrijednosti radne etike i poštenja te smatraju da se hrvatsko društvo moralno slomilo. Dakle, poštenje i rad se ne isplate. Hrvati se stoga iseljavaju zbog nepravde, a ne zbog siromaštva. Istraživanja pokazuju jasnu vezu između političke etike, slabih institucija i iseljavanja. Iseljeni Hrvati svojim odlaskom nedvojbeno kažnjavaju loše politike i političare, no – ne želeći to – kažnjavaju zapravo i sve koji ostaju. Jer taj val odlazaka vrlo frustrirajuće utječe na ljude koji ostaju. Oni koji ostaju počinju se pitati jesu li u zabludi, jesu li pogriješili što ostaju, jesu li kukavice. Neki idu i korak dalje pa kažu: “On je otišao u Njemačku bolje živjeti, a moje će se dijete morati brinuti o njegovim roditeljima ili plaćati zdravstvo za njih.”

ODLASCI I DOLASCI

Dok se Hrvatska socijalno, moralno i gospodarski lomi, u populacijski oslabljenoj Njemačkoj Hrvati su i više nego dobrodošli jer je cijena njihova uključivanja u njemačko društvo vrlo mala ili nikakva, što pak nije slučaj s useljenicima iz drugih kultura. Sa svakim iseljenim Hrvatom Hrvatska ne gubi samo svoj socijalni kapital, mogućnost biološke obnove društva i kapital uložen u njihovo obrazovanje, nego nastaje i visok trošak integracije useljenika koji će doći na njihovo mjesto.

U Republici Hrvatskoj sve je manje Hrvata, demografska slika svake je godine sve lošija; može li i kako tom pogubnom ‘trendu‘ hrvatska država stati na kraj i početi demografsku obnovu zemlje? Dojam je da smo u tom pitanju već dobrano zakasnili…

doc. dr. sc. Tado Jurić Odjel za povijest Hrvatsko katoličko sveučilište

– Nama je tijekom istraživanja ključno pitanje bilo tko odlazi. No, u jednom smo trenutku shvatili da je zapravo jako važno pogledati tko ostaje. A ostaju oni koji dobro žive od sustava koji su stvorili po svojoj mjeri. Ostaju oni koji su državu pretvorili u svoj plijen. Ostaju poslušnici. Ostaju djeca elita. Ostaju uhljebljeni. Ostaju oni koji će glasovati za iste političke elite bez obzira na to što se događalo. Jedni dobivaju na svim izborima 800.000 glasova, drugi 300.000 i to je tako bez obzira na sve. Kritična masa koja je u stanju promijeniti sve, odlazi. Odlaze oni koji bi mogli stvarati novu Hrvatsku. Njihov odlazak stoga vladajućoj i oporbenoj političkoj eliti i odgovara i ide joj u korist. Kod političke elite nema pravog interesa da se iseljavanje zaustavi. Jer odlaze upravo oni koji bi mogli ugroziti njihov položaj moći. A zanimljivo je i pogledati tko dolazi…

Tko dolazi, migranti…?

– Znamo da je pokrenuto nekoliko desetaka milijuna ljudi prema granicama Europe. I koliko god treba imati srca za migrante, koji su iskorišteni u cijelom procesu, toliko ne treba tolerirati manipulaciju migracijama. U svezi s ovim problemom treba i naglasiti da je čovjek biće civilizacije i kulture, pripadnik kulturno-civilizacijskog kruga i kao takav je uvjetovan od rođenja do smrti. Cjelokupna drama ljudske egzistencije svodi se na odnos ja – svijet, ja – kultura, ja – civilizacija, ili zaoštrenije: ja – drugi i drukčiji, ja – ti drugi meni strani, meni nepripadajući. Globalizacija je omogućila da se svjetovi dodiruju, oni koji prije nisu dijelili ništa zajedničko niti imaju što zajedničko. Sve radi profita. I sada te krajnosti zbog potreba turbokapotalizma treba nasilu pomiriti.

BOSNA ŠAPTOM PADE

Tko misli da je to izvedivo?

– Ni nakon brojnih radova ne znamo što su pravi motivi pokrenutih migracija. Ne možemo znati ni što je cilj kad se skupi pet ljudi na ulici, a kamoli kad se skupi nekoliko milijuna. Ono što znamo je da se migracijama mogu osvajati prostori.

S ovim stavom u vezi je i danas popularna izjava “Domovina je tamo gdje mi je dobro”. Naše istraživanje pokazuje da se mnogi mladi vode upravo tom idejom kad odlaze u Njemačku. Istom analogijom stoga ne treba iznenaditi da slično pomisle i npr. Pakistanci, kojih je 200 milijuna, ili Nigerijci (također 200 milijuna). Da ih samo 1% dođe pred vrata Hrvatske, to je četiri milijuna ljudi. Jean Ziegler je pak stava: “Svatko se treba boriti tamo gdje je rođen”… i svijet će postati bolje mjesto.

Dramatično je stanje s Hrvatima i u Bosni i Hercegovini, što nam o tome možete reći?

– U BiH neupitno svjedočimo povijesnom odlasku Hrvata, nakon kojega više nema povratka. Očito je riječ o strateškom pomicanju hrvatskog naroda iz etnički hrvatskih krajeva u etnički njemačke krajeve te svjedočimo zapravo velikoj seobi hrvatskog naroda. Dok se vodila borba hrvatskih političara u BiH za fotelje, Hrvati su potiho iseljavali iz BiH. Tako smo danas doista došli do situacije da “Bosna šaptom pade”. Nitko od naših ispitanika iz BiH nije kao razlog iseljavanja naveo nepostojanje trećeg entiteta ili političku majorizaciju Hrvata u BiH, nego korupciju političkih predstavnika, nepravdu i nesigurnost. Uz pitanje konstitutivnosti hrvatskog naroda u BiH s iseljavanjem u vezi je i očekivati zamjenu hrvatskih prostora s muslimanskom populacijom. Jer Hrvati su iselili u najvišem postotku. I dok naše elite i dalje pričaju o navodnom povratku protjeranih 90-ih, odlaze i posljednji koji su mnogi nešto promijeniti. Sve ovo ponovno pokazuje da hrvatske elite uopće nikada nisu razumijevale probleme Hrvata u BiH. Zar je zaista netko mogao misliti da će otvaranjem kladionica, kafića i sakralnih objekata zadržati ljude u zemlji?

Kako se čini, sve to nije slučajno, i postoji čitav niz indicija da je riječ o dugoročno postavljenoj strategiji pražnjenja hrvatskih krajeva i pomicanja Hrvata iz njihovih matičnih krajeva. Tko i kako ju je točno osmislio ne možemo dokučiti. No osnovni je problem u tome što će, kada budemo točno mogli mjeriti te fenomene, biti već kasno.

Ukupno uzevši, nije li pretjerano zaključiti da se radi o velikoj seobi hrvatskog naroda?

knjiga “Iseljavanje Hrvata u Njemačku: Gubimo li Hrvatsku?”

– Puno toga upozorava da se radi o izvanrednoj situaciji kojom se suptilnim metodama upravlja. Ovakvo pokretanje stotina tisuća Hrvata izvan svojih etničkih krajeva vrlo teško može biti spontan događaj. Hrvatskim političkim elitama očito odgovara apatija u društvu. Njihova podsvjesna poruka narodu je da nije više ostalo ništa za što se vrijedi boriti. Namjerno se širi beznađe te se u društvu stvara slika da su uspjeli oni koji su otišli, a da su gubitnici oni koji ostaju. Tako vladajući i jedan dio medija stvaraju ozračje “spašavaj se tko može”. A čini se da EU-u odgovara čak i zamjena stanovništva u Hrvatskoj. U svakom slučaju EU baš briga za Hrvate. Dokaz tomu je i odgovor na naše pitanje EU Komisiji iz rujna 2018.

Prema percepciji 350.000 hrvatskih iseljenika, čije smo stavove u našem istraživanju ispitivali, političari su dio problema i oni ne mogu biti dio rješenja. Sve navedeno dovelo je do toga da je hrvatski narod rezigniran, izgubio je povjerenje u sebe, u vlast, u institucije, u državu i ideju hrvatstva. No, treba se podsjetiti da je narod veća vrijednost od države. Pogotovo od države koju su uzurpirale anacionalne i korumpirane elite. Nama je danas potrebna mobilizacija hrvatskog duha, kako nam je bila potrebna mobilizacija vojske za vrijeme agresije na Hrvatsku. Danas ponovno imamo agresiju na Hrvatsku – ta agresija očituje se kroz anacionalne elite, zatiranje nacionalnog duha te podmetanje novog identitetskog koncepta Hrvatima. Trebamo se podsjetiti da nismo ni tako mali ni jadni kako nas se želi prikazati te da bi se u Hrvatskoj moglo jako lijepo živjeti.

Koliko god mislili da nam je loše, pripadamo među 5 posto zemalja u kojima se najbolje živi na svijetu – kada uzmemo sve kriterije u obzir (sigurnost, klima, itd.). Tako ni jedan Hrvat ne bi trebao imati plaću manju od 10.000 kuna, s obzirom na to kakvim resursima raspolažemo. Ali radi nesposobnih i korumpiranih političkih elita imamo 3000 kuna. Potrebno je osvijestiti da to do nekog stupnja ima veze i s tim tko je na vlasti, ali je mnogo važnije koliko su oni pod pritiskom javnosti. Stoga, potrebna nam je pobuna savjesti. Na svakom je pojedincu da se “odmetne” i da probudi svoju savjest. Kako je rekao pjesnik: “Oni, naši neprijatelji, mogu posjeći svo cvijeće, ali će proljeće ponovno doći!” Za dodati je još – hrvatsko proljeće!

doc. dr. sc. Tado Jurić

Razgovarao: Darko JERKOVIĆ/glas-slavonije.hr

Kamenjar.com

Tado Jurić ‘Iseljavanje Hrvata u Njemačku: Gubimo li Hrvatsku?’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari

Aktualno