Pratite nas

Naši u svijetu

Predsjednica: Znamo koliko je bila velika i važna bila uloga iseljeništva u stvaranju Republike Hrvatske

Objavljeno

na

Predsjednica: Znamo koliko je bila velika i važna bila uloga iseljeništva u stvaranju Republike Hrvatske

U Zagrebu se do 8. studenog održava konferencija poslovnih ljudi hrvatskog podrijetla s četiri kontinenta “MEETING G2.3 – Hrvatska puna poslovnih prilika” (Meeting second generation – Susret druge generacije). Na konferenciji će se razgovarati o tome kako privući investitore iz hrvatskog iseljeništva te promovirati hrvatske proizvode i gospodarstvo.

Konferenciju “MEETING G2.3 – Hrvatska puna poslovnih prilika” čiji je cilj poslovno povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske svečano je otvorila predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović.

“S velikim zadovoljstvom prihvatila sam poziv da sudjelujem na otvorenju treće poslovne konferencije “MEETING G2.3”. Od samog početka mojeg političkog mandata jedan od prioriteta moje vanjske politike bio je i ostaje razvijanje i njegovanje odnosa s našim iseljeništvom diljem svijeta. U tom smislu stvaranje ozračja za povratak iseljenika i integracija zauzimaju vrlo važna mjesta u mom političkom djelovanju. Stoga prigodom svakog posjeta državama u kojima djeluju iseljeničke zajednice osobitu pozornost obraćam na vraćanje narušenog povjerenja prema domovini i stvaranju boljih odnosa, kazala je Predsjednica.

Naglasila je da “svaki poticaj za izgradnjom suradnje između Hrvatske i iseljeništva osobito kad ona ima gospodarski karakter ne može nego naići na odobravanje svakoga od nas”. “Znamo koliko je bila velika i važna bila uloga iseljeništva u stvaranju Republike Hrvatske. Ne mogu stoga i danas ne iskazati u ime Republike Hrvatske zahvalnost za vaše veliko domoljublje i za trud da suradnjom Domovine i iseljene Hrvatske u nizu područja ujedinimo naš kulturni, znanstveni i gospodarski potencijal u jednu cjelinu koju nazivam globalnom Hrvatskom. Osobno stalno ponavljam – Hrvatska nije mala zemlja. To svi osjećamo, ali često ne znamo pretvoriti u djela, u uspjeh. Kao predsjednica Republike držim da je takav cjelovit politički pristup ispravan i potreban naročito u smislu demografskog i gospodarskog oporavka Hrvatske”, rekla je Grabar-Kitarović, javlja HRT

“Pozivam vas, hrvatske iseljenike, da nam budete suradnici u poticanju gospodarskog rasta. Pomozite nam iskustvom, poslom i ulaganjima kako bismo zadržali našu mladost u Hrvatskoj. Držim da je to najbolji pristup izgradnji moderne i prosperitetne Hrvatske, domovine kakvu su željeli i sanjali naši preci i kakvu svi danas zaslužujemo. Čast mi je i zadovoljstvo ovu treću konferenciju “MEETING G2.3” proglasiti otvorenom, zaključila je Predsjednica.

Pozdravnim govorom sudionicima su se obratili i državna tajnica Zdravka Bušić te direktor MEETING G2 Josip Hrgetić iz Foruma Zagreb.

Organizatori konferencije su Tonči Buterin i predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa Vinko Sabljo. Prve dvije konferencije privukle su više od 100 uspješnih poslovnih ljudi iz 23 zemlje svijeta s gotovo svih kontinenata – iz Argentine, Australije, Austrije, Bolivije, Bosne i Hercegovine, Čilea, Ekvadora, Finske, Francuske, Hrvatske, Južne Afrike, Kanade, Kolumbije, Mađarske, Makedonije, Njemačke, Paragvaja, Perua, Sjedinjenih Američkih Država, Slovenije, Švicarske, Velike Britanije i Venezuele.

Ovogodišnja, treća konferencija uključuje predstavljanje svakog sudionika ponaosob, odnosno, čvršće umrežavanje s 10 provjerenih start-upova. Također su predviđene panel diskusije o načinima privlačenja investitora iz hrvatske dijaspore, rasprava o tome kako promovirati hrvatske proizvode po cijelome svijetu, okrugli stol o prilici koju razvoj gospodarstva ima preko hrvatskih sportaša te o potencijalu koji Hrvatska ima kao nezagađena i ekološka zemlja.

Treći susret hrvatskih iseljenika i poslovne zajednice u Zagrebu

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Magazin

Povratnik iz Austrije: Čežnja za domovinom bila je jača

Objavljeno

na

Objavio

1. kolovoza 1991. Marko Đurkov nikada neće zaboraviti. Imao je 11 godina, neprijatelji su napali Dalj i prekinuli mu bezbrižno djetinjstvo. S roditeljima i dvojicom braće napušta voljenu Slavoniju; odlaze rodbini u Austriju.

– Tamo smo upoznali dobre ljude koji su nam iznajmili jednu staru kuću u kojoj smo živjeli dok se roditelji nisu malo snašli. Onda su nam ti isti ljudi omogućili kredit. Rat je i dalje nastavio, nije se ništa smirivalo u Dalju, u Hrvatsku nismo mogli doći u našu kuću skroz do 97., 98., nismo mogli dolaziti tu – govori Đurkov za HRT

Novi su dom pronašli u Gradišću. Dobro su se uklopili. Roditelji su se zaposlili, braća školovala. Marko završava za soboslikara, polaže majstorski ispit, otvara obrt. Bio je najmlađi obrtnik u tom dijelu Austrije. Radio je i kao restaurator.

– U tih deset godina što sam otvorio obrt, svake godine sam zapošljavao sve više i više radnika. Zadnju godinu prije nego sam se sa suprugom vratio, imao sam 10 zaposlenih i posla jako puno i bili smo tamo na dobrom glasu. Ja sam tamo super živio, imao sam sve što god sam htio. Nisam čak ni morao više raditi toliko puno, to sve je fizički već bilo uhodano – prisjeća se Đurkov.

Sve to ga nije ispunjavalo. Čežnja za domovinom bila je jača. U Dalj se vraćao često. Upoznao je suprugu Snježanu. Poveo ju je u Austriju, gdje su dobili dvoje djece. No obećao joj je da će se vratiti.

– O povratku sam razmišljao od prvog dana. Svaku kunu, tadašnji šiling donosio sam ovdje. Onda smo kupili kuću, kupili smo plac. Onda kad smo pripremili malo naš dom onda smo počeli obdje graditi. Na ovom placu je bila jedna stara hala – kaže.

Tako je na mjestu nekadašnjeg mlina, tik uz Dunav, sagradio mini hotel s restoranom, koji privlači goste iz cijele zemlje, ali i inozemstva.

– U 10 godina ja sam ovdje uložio 300.000 eura gotovine koje sam tamo zaradio. I kad smo sve to izradili, ožbukali, onda nam je trebalo za pločice, boju, za fasadu, za namještaj, onda sam otišao u Osijek. 11 banaka je bilo prije 8 godina. Ništa nisam mogao dobiti. I onda sam na osnovu moga poslovanja tamo i poznanstva u Austriji dobio pomoć. Onda sam tamo dobio kredit. Uglavnom, tamo su mi ljudi puno više pomogli da bi ovdje mogao nešto izraditi – govori nam Đurkov.

Ni sredstva iz europskih fondova nisu mogli dobiti. Trenutačno imaju 25 zaposlenih, muku muče s radnicima. Supruga Snježana mještanima koji ne mogu hodati po povoljnijoj cijeni odvozi jelo. Velika je podrška suprugu. Ovdje su Iva i Stipa dobili brata. Nije joj, kaže, žao što su se vratili.

– Ima tu malih negativnih strana, ali ipak kad se vidi sve, nije nam žao jer tu vidimo svoju djecu, oni su našli svoje društvo. Kćerka je upisala voljenu školu, Stipa ima svoju neku viziju nogometa, krenuo je svojim putem. Luka sad će 5 g. za njega će se vidjeti što će dalje, alil isto voli tu biti – govori Snježana Đurkov.

Iako još otplaćuju kredite, svakodnevno se bore i rade po 18 sati, Snježana i Marko Đurkov ne žele odustati. Žele ostati u svom Dalju, u kojem se broj stanovnika prepolovio. Prije rata bilo ih je 7000.

– Što god da bude, drago mi je da sam ovdje nego bilo gdje dalje. Tamo su ljudi super, ali htio sam da moja djeca odrastu ovdje. Da li će oni ostati ovdje ilil ne, to nije moja odluka. Dao sam sve od sebe da oni odrastu u svojoj zemlji. Sad se nadam da će oni jednog dana reći – dobro je što smo se vratili. Najveća nagrada će mi to biti u životu. Onda sve ima smisla da su djeca djeca u Hrvatskoj da su svoj na svome, to što je mene ustvari vratilo ovdje – poručuje Marko Đurkov. (HRT)

 

Povratnik iz Australije: U Australiji radiš 10 do 12 sati dnevno. Neće ti nitko ništa dati ‘džaba’

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Hercegovačka noć: Hercegovci u Chicagu prikupljali novac za RTV Herceg-Bosne

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Moja BiH / Hercegovačka noć u Chicagu

Hercegovačko društvo u Chicagu održalo je u subotu zajedničku večer na kojoj su prikupljena sredstva za novu Radioteleviziju Herceg-Bosne.

Naime, ovo društvo je utemeljeno još 2015. godine, a idejni začetnici tada nisu ni slutjeli kakav će biti odaziv, pa je na prvu večer umjesto 250 gostiju za koliko su bili spremni, došlo njih čak 420.

”Bili smo iznenađeni. Sada je puno lakše jer smo probili led. Isključivo radimo humanitarne akcije u dogovoru s našim franjevcima”, rekao je Stanko Šego, predsjednik Hercegovačkog društva.

Ovogodišnji program bio je raznovrstan. Djeca iz hrvatskih škola u Chicagu otplesala su nekoliko kola, guslar Blago Planinić izveo je svoju točku, a fra Lovro Šimić okupljene je zabavio predstavom.

Ipak, nije nedostajalo okusa, ali ni zvuka iz domovine… ”Hrana je isključivo s naših starih prostora, poput sarme sa suhim rebrima, pršutom… Dolaze nam naši glazbeni sastavi iz svih dijelova Sjedinjenih Američkih Država i Kanade. A planovi su i dalje isti – pomagati najpotrebnijima u domovini”, zaključio je predsjednik Šego, javlja Moja BiH.

Foto: Moja BiH / Hercegovačka noć u Chicagu

Foto: Moja BiH / Hercegovačka noć u Chicagu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari