Pratite nas

Najave

Predsjednici Turske, Mađarske i Hrvatske na obljetnici Sigetske bitke

Objavljeno

na

Predsjednici Mađarske, Hrvatske i Turske očekuju se u rujnu u Sigetu, u jugozapadnoj Mađarskoj, na obilježavanju 450. godišnjice junačke obrane toga grada od Turaka, objavila je agencija MTI.

[ad id=”68099″]

Nikola Šubić Zrinski i njegova višestruko malobrojnija posada mjesec je dana odolijevala napadima Osmanlija, rekao je Janos Hovari, predsjednik organizacijskog odbora obilježavanja godišnjice bitke, otvarajući Spomen-godinu Zrinski-Siget.

Razni događaji kojima će se komemorirati slavna bitka počinju u Sigetu 13. veljače. Uključivat će konferencije povjesničara, gastronomske izložbe i glazbene nastupe.

Hrvatski veleposlanik u Mađarskoj Gordan Grlić-Radman rekao je agenciji MTI da će predsjednica Grabar-Kitarović biti glavna pokroviteljica memorijalne godine na zamolbu mađarskog kolege Janosa Adera.

Grlić-Radman se nada da će susret Grabar-Kitarović, Adera i Recepa Tayyipa Erdogana biti među središnjim događajima spomen-godine i da će Mađari još jednom imati priliku vidjeti operu Nikola Šubić Zrinski skladatelja Ivana Zajca. Rekao je i da će hrvatski i mađarski filmaši zajedno producirati dokumentarni film o Sigetskoj bitki.

Godine 1566. Nikola Šubić Zrinski je s 2500 vojnika uspio zaustaviti napredovanje 100.000 pripadnika osmanlijske vojske pod vodstvom sultana Sulejmana Velilčanstvenog prema Beču.

Turci su pod Sigetom izgubili 20 tisuća vojnika i to ih je koštalo uspješnog pohoda na Beč. Zrinski i njegovi vojnici junački su branili grad mjesec dana, ali kad su shvatili da Turke više ne mogu zadržati, umjesto predaje odlučili su se za proboj iz grada 8. rujna 1566., iako su znali da im to donosi sigurnu smrt.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Bile: obilježavanje ‘Europskog dana sjećanja na žrtve komunizma, nacionalsocijalizma i fašizma’

Objavljeno

na

Objavio

Obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve komunizma, nacionalsocijalizma i fašizma, u organizaciji Odjela HNS-a za Drugi svjetski rat i poraće, ove će godine na Groblju mira na Bilima biti 24. kolovoza (subota najbliža 23. kolovozu).

Sv. misu zadušnicu u 12.00 predvodit će uzoriti kardinal Vinko Puljić koji će ujedno i pokopati pronađene neidentificirane žrtve ratnih i poratnih djelovanja Drugoga svjetskoga rata i poraća. Izaslanstva hrvatskog naroda s obje strane granice položit će vijence i zapaliti svijeće za sve pobijene. Kao i prošlih godina, očekuje se više tisuća osoba koji će sv. misu zadušnicu i događanja pratiti ispod prigodno podignutih šatora. Preporučuje se poći na vrijeme zbog gužvi i mogućih zastoja na cesti.

Zaravan Bile iznad Mostara i Širokog Brijega u veljači 1945. bila je mjesto krvavih okršaja. Danas se tu, na površini od 100.000 m2 polako uzdiže Groblje mira, spomen-prostor na sve pobijene katolike Hrvate iz Herceg Bosne, BiH. Ograđeno je, sazidana je i blagoslovljena crkvica posvećena Sv. Josipu, dovršena kosturnica, zasađena stabla, podignuti prvi križevi, asfaltirane staze. Ostali radovi su u tijeku.

Sve je počelo 2013. u povodu »Europskog dana sjećanja na žrtve komunizma, nacionalsocijalizma i fašizma«. Naum je sazrio kroz rad Vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće, povjerenstava za obilježavanje i uređivanje grobišta iz Drugoga svjetskog rata i poraća na području pojedinih općina (do sada njih 9) te njihovih suradnika, što se sve kasnije uobličilo u Odjel HNS-a BiH za Drugi svjetski rat i poraće.

Željelo se na jednom mjestu pokopati sve neidentificirane posmrtne ostatke ubijenih u Drugom svjetskom ratu i poraću koje na svom ozemlju pronađu Povjerenstva te postavljanjem prikladnih križeva simbolično pokopati sve one za koje obitelji ne znaju gdje su pokopani tako da bi imali negdje mjesto pomoliti se i zapaliti svijeću za njih.

Spomenimo još da su jugokomunisti za nekoliko dana u veljači 1945., koliko im je trebalo da pregaze Široki Brijeg i odu prema Mostaru, napravili 330 što većih što manjih stratišta i grobišta te da je u Drugom svjetskom ratu i poraću stradao svaki deseti Hercegovac (oko 20.000). Za vrijeme jugokomunizma o tomu se nije smjelo ni govoriti, a kamo li raditi na tomu da ih se dostojno pokopa, što je oduvijek kršćanski a već dugo i civilizacijski doseg.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Hrvatski glazbeni festival – Etnofest Neum

Objavljeno

na

Objavio

24. Hrvatski glazbeni festival Etnofest Neum održati će se večeras na sunčanoj obali hotela Zenit s početkom u 20,30 sati.

Riječ je o festivalu koji se već tradicionalno održava u mjesecu kolovozu, u sklopu obilježavanja Dana Općine Neum i proslave blagdana zaštitnice neumske župe – Gospe od Zdravlja, a njeguje hrvatski tradicionalni izričaj i nema natjecateljski karakter.

Prvi put se održao 1996. godine, i od tada okuplja različite glazbene izvođače iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Ove godine publika će imati priliku uživati u nastupima 22 izvođača, i to: Mia Dimšić, Jasmin Stavros, Alka Vuica i Livio Morosin, Željko Krušlin Kruška i Latino, Dražen Žanko, Zdravko Škender, The Frajle, Đuka Čaić, Bruno Krajcar, Trio Gušt, klapa Nostalgija, Mario Rucner Project feat. Mladen Burnać, Leo, Ivica Šeperić feat Jasmin Stavros, Filmmusicorkestar, pučka pjevačka skupina Bukovica i Dario Plevnik, Lea, Ine Tadić i Ljilja Petković, Etno duo Goga i Željko, Goran Škerlep, Tihomir Krstičević i Frano Bašić.

Organizator ove zabavne manifestacije je Općina Neum i Umjetnička organizacija HIPI HOP iz Zagreba, a pod pokroviteljstvom Federalnog ministarstva kulture i športa, te Vlade RH.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati



Sponzori

Komentari