Pratite nas

Hrvatska

Predsjednički izbori koji će odlučiti budućnost Hrvatske i hrvatskog naroda za idućih pola stoljeća

Objavljeno

na

U tijeku je sakupljanje potpisa za kandidate na predsjedničkim izborima u Republici Hrvatskoj. Sakupljanje potpisa trajat će do subote 6. prosinca, a svaki kandidat mora prikupiti 10 tisuća potpisa. Nakon toga počinje službena kampanja koja će trajati do 26. prosinca, svega 18 dana. Vladajući neokomunisti i neojugoslaveni u Hrvatskoj odredili su sramno kratak rok za kampanju kako bi osigurali prednost sadašnjem predsjedniku Ivi Josipoviću, koji ima jednostranu potporu svih državnih medija kao što su HRT, a i nekih privatnih medija, posebno ljevičarskog, proregionalno i projugoslavenski orijentiranog Jutarnjeg lista.

predsjednici

I prije početka službene kampanje, na površinu su izbila tri kandidata: kandidatkinja HDZ-a Kolinda Grabar Kitarović, kandidat Saveza za Hrvatsku i predsjednik Hrvatske Zore dr. Milan Kujundžić i kandidat SDP-a, trenutni predsjednik dr. Ivo Josipović. Također su se kandidirali svećenik Ivan Grubišić, bivši predsjednik HSP-a Anto Đapić i stečajni upravitelj Ivan Rude te nekoliko drugih manje poznatih osoba.

Izbori za predsjednika Republike Hrvatske bit će održani u nedjelju 28. prosinca 2014., iako je Vlada Zorana Milanovića planirala da se prvi krug predsjedničkih izbora održi 11. siječnja 2015., kako bi što manji broj hrvatskih iseljenika koji žive u europskim zemljama, koji u velikom broju dolaze u Hrvatsku za Božić i Novu godinu, mogao glasovati na predsjedničkim izborima. No, održavanje prvog kruga izbora na taj dan značilo bi kršenje Ustava Republike Hrvatske, pa su Josipovićevi drugovi u Vladi, pod pritiskim drugih kandidata i ustavnih stručnjaka, morali odustati od tog datuma. Ukoliko u prvom krugu niti jedan kandidat ne dobije više od 50% glasova, što je u ovom trenutko malo vjerojatno, drugi krug izbora bit će održan u nedjelju 11. siječnja 2015. godine. Ako dođe do drugog kruga, novi predsjednik ili predsjednica Republike Hrvatske dat će svečanu prisegu u nedjelju 18. siječnja 2015. godine.

Josipoviću ne treba vjerovati niti kada darove donosi

Kako sada stoje stvari, ovi će izbori biti najneizvjesniji od proglašenja samostalne hrvatske države 1991. godine. Usprkos državnim i režimskim medijima koji se silno trude Josipovića prikazati kao državnika i uglađenog gospodina, koji nema ništa zajedničkoga s katastrofalnom gospodarskom i vanjskom politikom Vlade Zorana Milanovića, hrvatska je javnost u zadnja dva mjeseca mogla vidjeti sasvim drugo, za mnoge pravo, lice Ive Josipovića. Predsjednik na odlasku postao je svjestan da mu prijeti ozbiljna opasnost da ne dobije povjerenje glasača za drugi mandat, pa je postao nervozan, razdražen i neoprezan. Pokušavajući iskoristiti činjenicu da glasači u svijetu jako brzo zaboravljaju i na najlošije rezultate političara, preko noći se pretvorio u radikalnog hrvatskog domoljuba. Ipak, neka Josipović ne misli da je većina hrvatskog naroda zaboravila njegovu duboku ljubav prema crvenoj zvijezdi petrokraci i Walteru Titi.

Josipović nudi nekakav pravi put i radikalne ustavne promjene, bez kojih je, kako ističe, nemoguće ostvariti bolji gospodarski razvoj Hrvatske. Naravno, samo najmanje politički upućeni glasači u Hrvatskoj ne vide da se iza tih promjena krije Josipovićeva namjera da drugi predsjednički mandat iskoristi za zakonsko uništavanje temelja samostalne hrvatske države, za otklon od Domovinskog rata kao glavnog političkog temelja na kojem leži današnja Hrvatska te za pretvorbu Hrvatske u tvorevinu sličnoj Jugoslaviji, koja bi se tada mogla bez problema integrirati u Mesićev, Pusućkin i njegov «region». Hrvatski narod u domovini i sve one hrvatske iseljenike koji imaju pravo glasa treba upozoriti da Josipoviću ne treba vjerovati niti kad darove nosi. Josipović je zapravo vuk koji je u zadnje vrijeme zaodjenuo janjeću kožu. Taj čovjek jednostavno ne voli Hrvatsku koja je izborena u Domovinskom ratu, niti voli hrvatsku himnu, što je dokazao i prilikom posjeta hrvatskim braniteljima koji prosvjeduju u Savskoj ulici u Zagrebu, kad je tijekom pjevanja Lijepe naše stajao ukočeno, uplašeno i stisnutih usana, kao da nije predsjednik Republike Hrvatske nego četnički vojvoda Tomislav Nikolić.

Potpuno neizvjesni izbori

Iako službena kampanja još nije počela i premda je već od siječnja ove godine Ivo Josipović sve svoje predsjedničke ovlasti, koje naravno plaćaju svi hrvatski poreznici, podredio izbornoj kampanji i ponovnom izboru za predsjednika Republike Hrvatske, sve je više dobro upućenih promatrača i političkih komentatora koji vjeruju da će Ivo Josipović biti prvi hrvatski predsjednik koji neće dobiti drugi mandat. Vlasnici Josipoviću sklonih agencija za provođenje javnih anketa, koje imaju za cilj u javnosti stvoriti uvjerenje kako je Josipovićeva pobjeda gotova stvar, ne usude se više izlaziti s lažiranim podacima kako će Josipović pobijediti već u prvom krugu.

Jedna od lažiranih anketa koju je naručila Josipoviću i Milanoviću sklona Nova TV, prošli je tjedan pokazala kako bi u vrijeme provođenja ankete Josipović dobio 46 posto glasova, Kolinda Grabar Kitarović 29,8 posto glasova, a Milan Kujundžić 7,6 posto glasova. Dan ili dva kasnije Hrvatski tjednik je objavio, kako je naglašeno, prvu javnu anketu, prema kojoj Grabar Kitarović vodi s 42 posto glasova, a zatim slijedi Kujundžić s 27 posto i Josipović s 18 posto glasova. Vrijedno je spomenuti i anketu koju je za Vinkovačku televiziju napravila agencija «2X1 komunikacije», koja je ispitala preko dvije tisuće glasača. U toj anketi Kolinda Grabar Kitarović pobjeđuje, ispred Ive Josipovića, već u prvom krugu 52,6 posto glasova. Do kraja predizborne kampanje, koja će biti žestoka, pa i prljava, bit će još dosta anketa koje će zbunjivati glasače. Jednostavno, javnost će morati pričekati do objave službenih i konačnih rezultata izbora 28. prosinca da bi bili sigurni tko će biti pobjednik u tih izbora i hoće li biti drugog kruga.

Ozbiljna mogućnost prijevare i krađe izbora

U ozbiljnim televizijskim raspravama i u komentarima čitatelja na brojnim portalima u Hrvatskoj izražava se otvoreni strah da konačan rezultat izbora neće biti onaj koji bi trebao biti prema glasovima birača, nego da će se dogoditi prijevara i velika krađa glasova tj. namještanje izbora. Sve je više ljudi koji su uvjereni da će bivši komunisti i Jugoslaveni tj. udbaši, koji danas u Hrvatskoj drže sve poluge vlasti, ukrasti predsjedničke izbore i osigurati da njihov današnji vođa Ivo Josipović dobije i drugi mandat, koji će iskoristiti za obračun s hrvatskim domoljubima i radikalnom promjenom političkog sustava u Hrvatskoj. Takva bojazan temelji se na činjenici da u Hrvatskoj vlada totalna konfuzija oko toga koliko je zapravo birača tj. punoljetnih osoba s pravom glasa.

Prema tvrdnjama ministra uprave (SDP) Arsena Bauka u Republici Hrvatskoj ima 4 milijuna birača. No, prema zadnjem popisu stanovništva u Hrvatskoj ima 4,3 milijuna stanovnika i 3,5 milijuna punoljetnih državljana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Još u lipnju mjesecu ove godine čak je i režimski Jutarnji list objavio kako je popis stanovništva u Republici Hrvatskoj otkrio da u Hrvatskoj ima pola milijuna više birača nego što ih fizički stvarno ima. Udruga U ime obitelji, koji vodi gospođa Željka Markić, izvijestila je javnost o svim koracima koje je poduzela prema hrvatskim i europskim institucijama u vezi manipuliranja i brojem punoljetnih osoba u Hrvatskoj i 500 tisuća duhova birača ministra Bauka. Čuju se i glasovi nepovjerenja prema predsjedniku Državnog izbornog povjerenstva i predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske Branku Hrvatinu, koji je, kako mnogi tvri, bio i sudac i u bivšem komunističkom režimu i član Komunističke partije. Oporbeni i domoljubni kandidati za predsjednika Republike Hrvatske morat će poduzeti sve moguće korake da spriječe moguću krađu predsjedničkih izbora. Ako su komunisti mogli Udbi izdavati naloge i odobrenja za ubojstva hrvatskih iseljenika diljem svijeta, što je otkrilo zvjersko ubojstvo Stjepana Đurekovića u Njemačkoj 1983. godine., što ih može spriječiti da ne pokušaju ukrasti predsjedničke izbore u Hrvatskoj 2014. godine?

Koliko je zapravo Jugoslavena i ljubitelja Jugoslavije u Hrvatskoj?

Kao savjetnik prvog predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana jednom sam zgodom u lipnju 1991. godine predsjedniku Tuđmanu sam rekao kako sam, na temelju mojeg proučavanja strateških interesa i višestoljetne politike Velike Britanije i Francuske prema južnoj Europi, uvjeren da će međunarodni čimbenici još dugo vremena pokušavati stvoriti neku novu Jugoslaviju ili sličan politički okvir za narode koji su činili prvi i drugu Jugoslaviju. Tom prigodom predsjednik Tuđman mi je rekako kako su moje procjene krive i izrazio je uvjerenje da će nakon stvaranja hrvatske države, koju je na referendumu podržao cijeli hrvatski narod, međunarodna zajednica odustati od tog projekta. Nažalost, danas smo svjedoci da, i nakon ulaska Hrvatske u NATO savez i EU, još uvijek ima veliki broj onih u svijetu, a još više u samoj Hrvatskoj, koji bi rado ne samo željeli povratak na staro, nego i koji, poput predsjednika RH u odlasku Ive Josipovića i njegove desne ruke, ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić, javno i tajno rade na «zbližavanju u regoinu».

Godinu dana kasnije, 1992. godine, u obraćanju hrvatskoj javnosti na televiziji, predsjednik Tuđman je rekao «kako, nažalost, po njegovoj procjeni, u Hrvatskoj još uvijek ima dvadeset posto onih kojih žale za Jugoslavijom». Ma kako bio izvrstan politički analitičar i povijesni stručnjak, predsjednik Tuđman, da je danas živ, iznenadio bi se kad bi vidio i shvatio da je njegova procjena o broju Jugoslavena u Hrvatskoj bila, u najmanju ruku, 50% manja nego što su to pokazali vrijeme i događaji nakon njegove smrti u prosincu 1999. godine.

Oliver Frljić: «Jugoslavija i komunizam će se vratiti»

Prema mojoj procjeni, danas u Hrvatskoj ima između 30 i 40 posto punoljetnih glasača koji, iz ovog ili onog razloga, i dalje žale za Jugoslavijom. Među njih sigurno treba ubrojiti većinu manjina u Hrvatskoj, a posebnu srpsku manjinu. Dok sam prosvjedovao protiv zločinca Tita na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu, shvatio sam koliko zapravo starijih ljudi i umirovljenika još uvijek brani Tita i plaču za Jugoslavijom. Neki od njih su se čak pokušali i fizički obračunavati s daleko mlađim prosvjednicima protiv Tita. Tim skupinama treba dodati većinu članova SDP-a, udbaše i njihovu djecu, bivše ortodoksne komuniste i njihovu djecu, bivša vojna lica i njihovu djecu, zatim mlade ljude, uključujući i neke članove moje rodbine, koje su nakon stvaranja samostalne hrvatske države na hrvatskim fakultetima odgojili profesori i ljevičari poput Žarka Puhovskog, Vesne Pusić, Tihomira Jakovine i brojni drugi lijevo orijentirani prosvjetni djelatnici u Hrvatskoj. Tim skupinama društvenih skupina i pojedinaca potrebno je pripojiti i jako veliki broj nevladinih udruga kao što su Josipovićeva Documenta, Gong itd., koje dobivaju preko milijardu kuna iz državnog proračuna. Naravno, ništa manje nisu opasni niti otvoreni projugoslavenski nastrojeni novinari poput Butkovića, Jergovića, Dežulovića, Tomića itd. I na kraju što pak reći za provokativnog intendanta Hrvatskog narodnog kazališta u Rijeci Olivera Frljića, koji je nedavno javno izjavio: «Jugoslavija i komunizam će se vratiti, demokracija je zlo, a Hrvati su izmišljena nacija»? U kojoj je državi, bilo demokratskoj ili totalitarnoj, koja drži do sebe, moguće da jedna poznata osoba tako nešto kaže protiv vlastite države i da zbog toga ne bude sankcionirana?

Ako bude ponovno izabran Josipović će pokušat spriječiti pobjedu HDZ-a na idućim parlamentarnim izborima

U takvom će se ozračju održati predsjednički izbori Hrvatskoj 28. prosinca 2014. godine. Tko još ne shvaća, a domoljub je, da su to izbori koji će odlučiti o sudbini Hrvatske za najmanje idućih pola stoljeća, taj bi nakon 28. prosinca, i zbog svega onoga što će nam se u Hrvatskoj početi događati, mogao imati najstrašnije buđenje u životu.

Ako na dolazećim predsjedničkim izborima ponovno pobjedi Ivo Josipović Hrvatskoj i hrvatskom narodu prijeti ozbiljan unutarnji sukob, jer će Josipović taj svoj mandat pokušat, svim sredstvima, iskoristiti da spriječi pobjedu HDZ-a na slijedećim parlamentarnim izborima. A to onda znači da će s Mirelom Holy i novim vođom SDP-a, koji će biti pod njegovom kontrolom, krenuti u totalnu političku preobrazbu sadašnje samostalne hrvatske države i vraćanje Hrvatske pod gospodarsku, pa i političku kontrolu, budućih umivenih srbijanskih Vlada u Beogradu. Da bi se spriječio novi Bleiburg i nestanak samostalne hrvatske države, potrebna je potpuna mobilizacija svih domoljubih glasača na dolazećim predsjedničkim izborima. Josipović na tim izborim ne smije proći.

Antun Babić

Kamenjar.com

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Hrvatska

Ministar Beroš: U Hrvatskoj se koristi jedan od najboljih testova na Covid-19

Objavljeno

na

Objavio

Ministar zdravstva Vili Beroš objavio je u subotu na službenom Facebooku da se u Hrvatskoj koristi jedan od najboljih testova na Covid-19, s visokom pouzdanosti, a država će za građane koji se žele testirati zbog svojih potreba, pokušati osigurati prihvatljivije cijene testiranja.

“Testiranje na Covid-19 za sve hrvatske građane, kod kojih prema procjenama liječnika postoje indikacije, u potpunosti je besplatno”, istaknuo je ministar zdravstva.

Dodao je da se “u Hrvatskoj koristi jedan od najboljih testova s vrlo visokim postotkom pouzdanosti. On jest nešto skuplji, ali važna nam je točnost rezultata. Za sve građane koji se zbog svojih potreba žele testirati, pokušat ćemo osigurati što prihvatljivije cijene testiranja”, napisao je Beroš na službenom Facebook profilu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Uručeni ugovori HRZZ-a za istraživanje koronavirusa vrijedni 14 milijuna kuna

Objavljeno

na

Objavio

Nacionalna istraživanja su važna što potvrđuju i ugovori uručeni u petak voditeljima 11 najbolje rangiranih projekata, među kojima su tri projekta istraživanja novih dijagnostičkih pristupa bolesti COVID-19, koje će u ukupnoj vrijednosti od 14 milijuna kuna financirati HRZZ.

Ugovori o finaciranju najbolje rangiranih projekata s natječaja “Upravljanje zaraznim bolestima uzrokovanim koronavirusima te društvenim i obrazovnim aspektima pandemije (IP-CORONA-2020-04)”, što ga je 20. ožujka ove godine raspisala Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) ,uručeni su u petak u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu.

Cilj natječaja bio je bolje razumijevanje biologije i patogeneze koronavirusa, specifično virusa SARS-CoV-2 i zarazne bolesti COVID-19, upravljanja krizom tijekom i nakon epidemija uzrokovanih koronavirusima te organizacije i provedbe nastave na daljinu na svim obrazovnim razinama.

Iznosi financiranja po projektu su od 600 tisuća kuna do milijun i pol kuna za istraživačke teme –  ”Imuni odgovor i razvoj novih pristupa u dijagnostici COVID-19″ i “Razvoj novih cjepiva, tretmana, lijekova i pripravaka za inhibiciju COVID-19”, te od 400 kuna tisuća do 750 tisuća kuna za istraživačke teme “Društveni aspekti COVID-19 pandemije” i “Obrazovni aspekti pandemije”. Trajanje projekta je 18 mjeseci, a bit će finacirani u ukupnom iznosu od 14 milijuna kuna.

Plenković: Hrvatska Vlada ima izrazito povjerenje u znanstvenu zajednicu 

Predsjednik Upravnog odbora HRZZ-a akademik Dario Vretenar rekao je da je odaziv znanstvene zajednice bio respektabilan te da je od 98 prijavljenih projekta u postupku međunarodnoga vrednovanja odabrano 11 najkvaliteljnijih. Akademik Vretenar najavio je da će Zaklada na jesen raspisati novi natječaj.

Premijer Andrej Plenković potvrdio je važnost ovoga događaja svojom nazočnošću i ocjenom da hrvatska Vlada ima izrazito povjerenje u hrvatsku i globalnu znanstvenu zajednicu. Svoju je ocjenu potkrijepio i podatkom da Vlada odluke koje donosi temelji na procjenama znanosti kao što je, istaknuo je, i slučaj s odlukama vezanim uz koronakrizu.

Osvrnuo se i na aktualno stanje vezano uz pandemiju COVID-19 istaknuvši kako smatra da “moramo priznati da smo popustili u pridržavanju mjera koje kratko možemo nazvati HDD – higijena, dezinfekcija i distanca”.

Izrazio je zadovoljstvo što je HRZZ kvaliteno pripremio natječaj i što su na njega odgovorili mnogi znanstvenici, te što su projekt vrednovani u kratkom roku.

Za premijera, riječ je o vrsnoj i brzoj reakciji te spoju akademske zajednice sa stvarnim društvenim problemima i u tome vidi smisao inteektualnog angažmana.

Divjak: Nacionalna istraživanja su važna, krenulo se putem financiranja znanosti

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak istaknula je kako je Ministarstvo znanosti i obrazovanja sa zadovoljstvom prihvatilo prijedlog akademika Vretenara jer su, ustvrdila je, važna nacionalna istraživanja, kao što je i važno sudjelovanje hrvatskih znanstvenika u međunarodnim projektima.

Podsjetila je kako su iz nedavne ekonomske krize kao pobjednice izlazile države koje su prepoznale važnost financiranja znanosti, te ocijenila kako Hrvatska, na žalost, tada nije bila među tim zemljama.

Ipak, smatra kako današnji događaj pokazuje da želimo i da smo krenuli drukčijim putem po uzoru na te pobjedničke zemlje.

Financirat će se sedam projekata u bio-medicini, četiri projekta o reakcijama društva.

Prvu skupinu od sedam projekata predstavio je član Upravnog odbora HRZZ-a prof. dr. Stipan Jonjić koji smatra da je važno što se Hrvatska uključila u istraživanje koronavirusa. Istaknuo je kako se još malo zna o tome virusu koji istražuje ‘vojska’ znanstvenika.

Poručio je hrvatskim znanstvenicima da se povežu s kolegama u domovini i inozemstvu i budu dio kompetitivne znanstevne zajednice.

Istraživat će se i otpornost i oporavak hrvatskog društva u vrijeme pandemije

Četiri istraživačka projekta na području društvenih znanosti predstavio je član Upravnog odbora HRZZ-a prof. dr. Dean Ajduković. Objasnio je kako će se, među ostalim, istraživati otpornost i oporavak hrvatskoga društva, sigurnost i dobrobit ranjivih skupina te širenje informacija putem društvenih mreža za vrijeme pandemije, posebice razlikovanje informacija od dezinformacija.

Projekti i njihovi nositelji su – doc. dr. sc. Branko Ančić, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, projekt:”Otpornost hrvatskog adruštva uslijed COVID-19 pandemije – SOCRES”, doc. dr. sc. Ilija Brizić, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, projekt “Dosta skrivanja CoV-2: Uspostava baze monoklonskih protutijela na SARS-Cov-2”.

Prof. dr. sc. Dinka Čorkalo Biruški, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagreb nositeljica je projekta “Obnavljanje društva: Longitudinalno istraživanje društvenog oporavka u Hrvatskoj nakon pandemije  koronavirusa”, dr. sc. Beata Halassy, Sveučilište u Zagrebu, Centar za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji projekta “Stvaranje preduvjeta za uvođenje SARS-CoV-2 seroterapije u Hrvatskoj (CoVIg).”

Prof. dr. sc. Astrid Krmpotić, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, nositeljica je projekta “Atenuirani β-herpesvirus sa snažnim imunomodulatornim kapacitetom kao vektorsko cjepivo protiv SARS-CoV-2, prof. dr. sc. Gordan Lauc, Genos d. o. o. za vještačenje i analize, projekta “Glikani kao biomarkeri i funkcionalni efektori teškog oblika COVID-19.”

Nositeljica projekta “Višeslojni okvir za karakterizaciju širenja informacija putem društvenih medija tijekom krize COVID-19” je izv. prof. dr. sc. Ana Meštrović, Sveučilište u Rijeci, Odjel za informatiku, dr. sc. Andreja Mikoč, Institut Ruđer Bošković projekta “Inhibitori koronavirusnih makrodomena – novi pristup liječenju bolesti uzrokovane koronavirusima”.

Doc. dr. sc. Dalida Rittossa, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, nositeljica je projekta “Život u doba bolesti COVID-19 – socijalne implikacije za sigurnost i dobrobit ranjivih skupina u europskom kontekstu”, prof. dr. sc. Kristian Vlahoviček, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu nositelj je projekta “Varijabilnost sojeva koronavirusa SARS-CoV-2 i genetička podloga domaćina kao biomarkeri za otkrivanje čimbenika rizika tijekom pandemije COVID-19, a prof. dr. sc. Felix Wensveen, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci projekta “Manipuliranje imunološkom memorijom, razvoj novih strategija u svrhu stvaranja boljeg memorijskog CD8 T-staničnog odgovora protiv COVID-19 nakon cijepljenja”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari