Pratite nas

Politika

Predsjednički izbori: Objavljena lista kandidata za predsjednika države

Objavljeno

na

Jedanaest kandidata ima pravo natjecati se na izborima za predsjednika države u nedjelju, 22. prosinca, službeno je u četvrtak potvrdilo Državno izborno povjerenstvo (DIP).

Povjerenstvo je to učinilo nešto iza podneva, nakon što je provjerilo pravovaljanost svih 12 zaprimljenih kandidatura, te utvrdilo da jedna od njih, kandidatura nezavisnog Slobodana Midžića, nije potpuna.

Ta je kandidatura od potrebnih 10 tisuća, imala samo jedan potpis, nepotpuna je i odbija se, rekao je na sjednici DIP-a njegov predsjednik Đuro Sessa.

DIP je, dakle, utvrdio listu predsjedničkih kandidata, a kad ju objavi na svojim mrežnim stranicama i službeno će krenuti izborna promidžba koja će trajati do ponoći 20. prosinca.

Svoje programe do tada će i službeno moći predstavljati aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, bivši SDP-ov premijer Zoran Milanović, pjevač Miroslav Škoro, europarlamentarac Mislav Kolakušić, ekonomist Dejan Kovač, bivši pravaš sada čelnik stranke Desno Anto Đapić.

Isto mogu raditi i redatelj Dario Juričan, kandidatkinja Radničke fronte Katarina Peović, zastupnik Ivan Pernar (SIP), predsjednica Starta Dalija Orešković i predsjednik Hrvatske stranke svih čakavaca, kajkavaca i štokavaca Nedjeljko Babić.

Po brojnosti kandidatura, ovogodišnji su predsjednički izbori u ‘zlatnoj sredini’- Najviše ih je, 13, bilo 2004. godine, a najmanje, samo četiri, prije pet godina. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Milanović: Temelj za rješavanje graničnog spora između Hrvatske i Slovenije je međunarodno pravo

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Temelj za rješavanje graničnog spora između Hrvatske i Slovenije je međunarodno pravo, o čemu su se očitovali Europska komisija i Europski sud pravde (ECJ), izjavio je u četvrtak predsjednik Zoran Milanović nakon razgovora sa slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom.

Milanović i Pahor održali su radni sastanak u Otočcu ob Krki, tijekom prvog Milanovićevog inozemnog posjeta u svojstvu novog hrvatskog predsjednika.

“Što je osnova? Prema nama, međunarodno pravo (…) o tome se očitovala Europska komisija i Europski sud u Luxembourgu”, kazao je Milanović, dodajući da to kaže “ovako, prije nego su razgovori počeli”.

Također je upozorio da smo opet proceduralno “nigdje” te dodao da treba vidjeti kako dalje, a osnova će biti “ono što se dogovorimo”.

“Treba sjesti za stol i razgovarati, doslovno i figurativno i vidjeti kako dalje”, rekao je šef hrvatske države, ocijenivši da to nije pitanje koje dvjema zemljama “remeti san i uzrokuje mamurluk”.

Slovenski predsjednik je kazao da se otvorena pitanja između dvije zemlje neće riješiti preko noći, ali da im treba pristupiti u duhu “međusobnog poštovanja, dobrosusjedstva i europskih vrijednosti”. Ponovio je, međutim, ustrajni stav Ljubljane o nužnosti poštivanja odluke Arbitražnog suda.

“Slovenija smatra da je sud presudio i da se ta odluka mora poštivati”, kazao je Pahor. Istaknuo je da je rješavanje otvorenih pitanja za Sloveniju od “strateške” važnosti, kako sa sigurnosnog stajališta tako i sa stajališta gospodarstva.

Pahor Schengen izravno vezao uz arbitražu

Pahor je pitanje ulaska Hrvatske u Schengen izravno vezao uz pitanje konačnog rješavanja graničnog spora, odnosno primjene odluke Arbitražnog suda iz 2017.

“U interesu je Slovenije da se Schengen proširi na Hrvatsku (….) element sigurnosti za Sloveniju je vrlo važan. No kada bi se postigao uzajamni dogovor o Arbitražnom sudu to bi Sloveniji olakšalo donošenje odluke o pristupanju Hrvatske u Schengen”, kazao je Pahor.

Milanović je ocijenio da najviše koristi od toga što Hrvatska čuva svoju granicu ima Slovenija.

“Hrvatska želi ući u Schengen i od toga očito je da najviše koristi može imati Slovenija”, rekao je Milanović.

“Da Hrvatska nije trenutno prisutna na granici s BiH, pitanje je u kakvoj bi situaciji bila Slovenija u čuvanju svoje granice i vanjske granice Schengena”, kazao je Milanović.

Naglasio je da razumije da Slovenija ne može tek tako potpuno zanemariti pitanje arbitraže u Piranu “jer traje predugo i ima emotivnog elementa”, ali i podsjetio da u EU ima graničnih sporova koji traju i od 1815. te da se “s tim živi”.

“Slovenija je ovdje u poziciji da kaže ‘da’ ili ‘ne’. Europska komisija je ocijenila da Hrvatska zadovoljava sve tehničke uvjete i Slovenija sada mora vidjeti što joj odgovara”, rekao je Milanović.

Podsjetio je da je Hrvatska zbog čuvanja granice kritizirana u Europskom parlamentu da je gruba i preagresivna, rekavši da u tome ima i istine i pretjerivanja.

“Ali, to je težak posao koji ćemo i koji bismo u slučaju da što prije uđemo u šengenski režim morali raditi još intenzivnije”, dodao je Milanović.

Na pitanje što očekuje od nove slovenske vlade ako joj na čelo dođe Janez Janša, rekao je da se radi o mandataru koji je dva puta bio premijer.

“Uvjeren sam da neće biti negativnih iznenađenja, ali će biti dijaloga”, odgovorio je Milanović.

Podrška Sjevernoj Makedoniji i Albaniji

Oba su predsjednika podržali suradnju dviju zemalja unutar inicijativa Alpe-Adria i Brdo-Brijuni te također poslali snažnu podršku proširenju EU-a na Sjevernu Makedoniju i Albaniju.

“Podržavamo proširenje na te dvije zemlje koje su dugo držane sa strane, a držati ih u neizvjesnosti je kontraproduktivno i opasno”, rekao je Milanović.

Razočaran je što se prema njima ponijelo kao prema “siromašnoj, manje vrijednoj braći”, a ispunili su mnoge uvjete.

“Budimo realni, neke uvjete nikada neće i ne mogu ispuniti, kao što neće možda ni Hrvatska ili Slovenija. S tim državama treba početi pregovore što prije i istovremeno”, rekao je hrvatski predsjednik.

Smatra da su obje došle daleko, da su možda bile i malo ucijenjene da promjene neke stvari poput imena države.

“I što sad, poslati poruku da to nije dovoljno? Tako se ne gradi zajednička Europa i zajednička kuća”, zaključio je Milanović.

Osvrnuo se na probleme i naslijeđe Albanije koje se “ne može izbrisati preko noći” te rekao da je to teret s kojim EU mora ući u aranžman s Albanijom, ili bi još gore bilo reći da s njom uopće ne računa.

“Kakva je to poruka državi u kojoj živi nominalno 60 posto pripadnika islamske vjere, da ih se tako dugo drži u čekaonici”, rekao je Milanović.

Izrazio je bojazan da se to ne protumači da je previše pripadnika nekršćanske konfesije.

Na kritike slovenske vlade da mjere koje je Hrvatska poduzela u suzbijanju koronavirusa štete gospodarstvu, Milanović je kazao da nije epidemiolog i infektolog, ali da vjeruje da hrvatska vlada radi ono što treba. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković: Parlamentarna većina je stabilna i odradit će mandat do kraja

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković ustvrdio je u srijedu da je parlamentarna većina stabilna, bez obzira na prijepore oko Zakona o popisu birača i pitanje rada nedjeljom, te je uvjeren je da će mandat odraditi do kraja.

“Nije to neko pitanje koje bi destabiliziralo većinu, mislim da je stvar bila dogovorena već prošlog tjedna. Sutra ću u nekom trenutku sazvati parlamentarnu većinu pa ćemo i to raspraviti”, izjavio je Plenković novinarima na pitanje je li komunicirao sa zastupnicima manjina vezano za Zakon o popisu birača nakon što su odbijeni njihovi amandmani kojima su tražili da se građanima u popisu omogući izjašnjavanje o više materinskih jezika.

Politički nepismeni ne razumiju važnost političke stabilnosti

Premijer, koji je sudjelovao na Europskom obavještajnom kolegiju, tvrdi da parlamentarnu većinu ne može destabilizirati niti rasprava oko rada nedjeljom, čiju zabranu ne podržava HDZ-ov koalicijski partner HNS.

“Unatoč svemu, koliko god to netko pokušavao, to se neće dogoditi. Mandat će biti odrađen u cijelosti do kraja kako treba. Ponavljam svima koji sanjaju da je dobro ići na izbore svakih pet minuta, kad se malo nešto zatrese –  za Hrvatsku i njeno gospodarstvo, institucije, demokraciju, zapošljavanje, rast plaća u javnom i državnom sektoru, za veće mirovine – potreban je preduvjet političke stabilnosti. Oni koji to ne razumiju su politički nepismeni i neodgovorni”, rekao je Plenković.

Prokomentirao je i ostavku glavnog državnog odvjetnika Dražena Jelenića nakon što se doznalo da je član masonske organizacije, rekavši kako misli da je Jelenić posao obavljao korektno i profesionalno.

Eventualne stegovne postupke DORH-a oko Jelenića nije htio komentirati. “Stegovni postupak? Ne znam detaljne DORH-ove propise, ne znam je li to u koliziji s pravilima i etičkim kodeksom koji postoji u državnom odvjetništvu, nisam se u to detaljno upućivao”, kazao je.

Ističe kako je njemu osobno bilo bitno da integritet Državnog odvjetništva bude neupitan, zato je izravno rekao Jeleniću da je s obzirom na okolnosti i mistifikaciju primjerenije dati ostavku. Sad je to pitanje DORH-a, naglasio je.

Plenković smatra kako je pitanje objave pripadnosti nekoj udruzi zdravorazumsko pitanje, pogotovo kada netko preuzima jednu od najvažnijih dužnosti u hrvatskom pravosudnom sustavu.

Još nije s Milanovićem razgovarao o produženju mandata Markiću

“Mislim da Jelenić nije učinio ništa protuzakonito niti kompromitirao svoje djelovanje, radio je profesionalno i sukladno zakonima, no takva okolnost ga je dovela u teško održivu situaciju na toj dužnosti”, ustvrdio je.

Također je rekao kako predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem još nije razgovarao o produženju mandata ravnatelju SOA-e Danielu Markiću, koji istječe u svibnju.

“Razgovarat ćemo. Markić ima moje puno povjerenje, ako i dalje želi biti ravnatelj SOA-e bit će”, poručio je Plenković. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari