Pratite nas

Hrvatska

Predsjednik EK Jean-Claude Juncker na odlasku želi Hrvatsku u šengenskoj i eurozoni

Objavljeno

na

Predsjednik Europske komisije (EK) Jean-Claude Juncker podržao je u petak u Zagrebu ulazak Hrvatske u šengensku zonu i zonu eura, izrazivši nadu da će pozitivna preporuka za priključenje prostoru slobode kretanja biti upućena Europskom vijeću još za mandata njegove komisije koji završava 31. listopada ove godine.

Juncker je u posjetu Hrvatskoj, prvi u svojstvu predsjednika EK-a a vjerojatno i zadnji budući da izvršnom tijelu EU-a koji vodi mandat, nakon europskih izbora održanih krajem svibnja, ističe 31. listopada.

“Želim da tijekom mandata ovog EK-a damo preporuku Vijeću da Hrvatska postane dio šengenskog prostora”, rekao je Juncker na zajedničkoj konferenciji za novinare s premijerom Andrejom Plenkovićem.

Plenković kaže da je na tom planu napravljen veliki posao. “Hrvatska očekuje da bi do kraja mandata ove Komisije dobili pozitivnu evaluaciju napretka koji smo napravili u ispunjavanju kriterija za pristupanje šengenskom prostoru. U tom pogledu Hrvatska je učinila jako puno”, rekao je Plenković.

“Odmah nakon ulaska u EU iskoristili smo prvih 120 milijuna eura, nakon toga još dodatnih 120 milijuna eura, Hrvatska jača svoju vanjsku granicu, unapređuje policijsku suradnju sa susjednim zemljama i uvjereni smo da ćemo ispuniti i posljednje elementa koji su na stolu kako bi EK mogla donijeti pozitivnu ocjenu i uputiti prijedlog Vijeću”, dodao je.

Junker je dvodnevni posjet počeo u četvrtak u Dubrovniku, gdje ga je Plenković izvijestio o tome kako teče obnova dubrovačke zračne luke Čilipi i izgradnja Pelješkog mosta, projekti sufinancirani iz europskih fondova.

“Pokazali smo kako europski fondovi mijenjaju Hrvatsku na bolje”, istaknuo je Plenković.

Drugi dan posjeta Juncker je stigao u Zagreb gdje je u Banskim dvorima sa šefom hrvatske vlade razgovarao o nizu tema važnih za Hrvatsku i za Europu.

Kada se radi o eurozoni, još jednom pitanju iznimno važnom za Hrvatsku, predsjednik EK-a smatra da je “Hrvatska potpuno spremna uskoro se priključiti mehanizmu ERM II”.

Juncker je “impresioniran” napretkom zemlje na gospodarskom i financijskom planu te je pohvalio ogromne napore ministra financija. O ulasku Hrvatske u tečajni mehanizam ERM II “odlučit će Europska središnja banka, a EK će tome dati potporu”, istaknuo je Juncker.

Plenković je rekao da je za Hrvatsku važno da nastavi dijalog s EK-om oko uvođenja eura. “Taj cilj nije za sutra, to je proces koji će trajati nekoliko godina”, kazao je, dodajući da Zagreb već sada većinu kriterija ispunjava. “Vlada će zajedno s Hrvatskom narodnom bankom raditi na ispunjavanju toga cilja”.

Juncker je istaknuo je da mu je žao što odlazi s mjesta šefa EK-a upravo prije nego što će Hrvatska u prvoj polovici 2020. preuzeti predsjedanje Europskim vijećem.

O tome je govorio i Plenković, istaknuvši da Hrvatska želi organizirati summit s državama jugoistoka Europe koje žele pristupiti EU-u.

Junckerovo je mišljenje da je važno da zemlje zapadnog Balkana zadrže europsku perspektivu jer bi u suprotnom to moglo destabilizraiti regiju.

Također je istaknuo kako je svjestan ozbiljnog demografskog problema u Hrvatskoj i podsjetio da i europski fondovi mogu biti jedna od mjera demografske revitalizacije zemlje.

Rekao je da bi do 2020. Hrvatska iz strukturnih fondova mogla povući gotovo 11,5 milijarde eura za “poboljšanje života svih Hrvata”

Upitan o graničnom sporu Hrvatske i Slovenije, Juncker je rekao da dvije prijateljske i susjedne zemlje ne bi trebale imati takvih problema, ali da EK “nema po tom pitanju što za reći”, što zapravo znači da ostaje neutralna.

Plenković nakon sastanka s Junckerom odlazi u Bruxelles gdje će s još petoricom čelnika raspraviti o kandidatima za vodeća mjesta europskih institucija, uključujući predsjednika EK-a.

Tri najveće političke grupacije, pučani (EPP), socijaldemokrati (S&D) i liberali (ALDE), imat će po dva predstavnika na sastanku. To su premijeri Hrvatske i Latvije, Portugala i Španjolske te Nizozemske i domaćin, belgijski premijer Charles Michel.

O tome što očekuje od tog sastanka, odnosno je li moguće da se postigne konsenzus oko novog šefa EK-a, premijer je kazao da očekuje “otvorenu raspravu i dobru večeru”

Izbori za Europski parlament koji su završili 26. svibnja donijeli su gubitke pučanima i socijaldemokratima, a dobitke liberalima i Zelenima – rezultat koji je zakomplicirao imenovanje idućeg predsjednika EK-a.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Macelj – najveće stratište žrtava komunističkog režima nakon II. svjetskog rata na području Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Europski dan sjećanja na sve žrtve totalitarnih i autoritarnih režima u petak je obilježen u Macelju, gdje je potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner poručio kako se ne smije dopustiti relativiziranje i banaliziranje, a pogotovo ne opravdanje bilo kojeg zločina.

Nakon što su pred zajedničku grobnicu pored crkve Muke Isusove u Macelju položeni vijenci, sudionici su se uputili na komemoraciju za sve žrtve totalitarnih i autoritarnih režima na lokalitet Lepa Bukva, mjestu stradanja brojnih žrtava komunističkog režima početkom lipnja 1945. godine.

Reiner je naglasio kako su totalitarni režimi u Hrvatskoj, kao i u ostalim europskim zemljama, doveli do strašnih tragedija, kršenja ljudskih prava, temeljnih sloboda te progona i ubijanja političkih neistomišljenika, “ili naprosto onih drugačije nacije ili vjere“.

“Zato je osobito važno ukazivati na uzroke nastanka i na tragične posljedice vladavine nedemokratskih režima, fašističkog, nacističkog, ustaškog, komunističkog i drugih. Suočavanje s prošlošću, pijetet prema žrtvama i obrazovanje mladih o zločinima totalitarnih režima imperativ je kojim se moramo trajno voditi. I to ne zbog prošlosti, jer mrtve nažalost ne možemo oživjeti, već zbog budućnosti“, rekao je.

Upozorio je na “pogubnu i ničim opravdanu asimetriju” između zločina nacističkog, fašističkog i ustaškog režima, koji su odavno javno osuđeni, te “dugo prikrivanih i gotovo neistraženih komunističkih zločina”.

“Ne smijemo dopustiti relativiziranje i banaliziranje, a pogotovo ne opravdanje bilo kojeg zločina“, poručio je Reiner i dodao kako su zločini svih totalitarnih režima “upozorenja da izopačena ljudska psiha, pohlepa za tuđim i zloća uvijek mogu ponovo u crno zaviti svaku državu“, pa se na to treba sustavno podsjećati i zalagati za mir, dijalog i zajedništvo.

Predsjednik Udruge Macelj 1945. Zdravko Čepo kazao je kako im je prioritet istraživanje preostalih jama i proglašenje spomen-područja.

“Cilj nam je da se zaštiti to područje, da se ne grade nekakve građevine ili industrijski objekti na kostima tih ljudi. Kasnije, kad se istraži, mogu graditi što hoće. Ne zanima nas politika, nego istina, da znamo tko je to napravio, kad je to napravio nakon što je rat završio“, rekao je Čepo.

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava proglašen je Deklaracijom Europskog parlamenta 2008. godine, a Hrvatski sabor je 2011. proglasio 23. kolovoza spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih sustava. (Hina)

 

Kolinda Grabar-Kitarović: Osuđujem velikosrpski totalitarizam i agresiju na hrvatski narod

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković obilježio Europski dan sjećanja na sve žrtve totalitarnih i autoritarnih režima

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U povodu Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava, premijer Andrej Plenković u petak je na zagrebačkom Mirogoju odao počast žrtvama nedemokratskih režima 20. stoljeća.

Predsjednik Vlade, u čijoj pratnji su bili potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved te posebni savjetnik za društvena pitanja, akademik Zvonko Kusić, zapalio je svijeće na grobu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, na grobu Brune Bušića, kod Grobnice narodnih heroja te na Spomen-obilježju hrvatskim žrtvama Bleiburga i križnih putova, izvijestila je Vladina Služba za odnose s javnošću.

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima uspostavljen je Deklaracijom Europskog parlamenta iz 2008. godine, a potvrđen Rezolucijom Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu iz 2009. Hrvatski sabor taj je dan 2011. proglasio spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima i u Hrvatskoj.

Totalitarni i autoritarni režimi kroz 20. stoljeće u Hrvatskoj i brojnim europskim zemljama doveli su do tragičnih stradanja, kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda te do progona i likvidacija političkih neistomišljenika.

Zbog težine i opsega takvih nepravdi i zločina, posljedice vladavine nedemokratskih režima osjećaju se i danas. Upravo se kao reakcija na te zločine sredinom prošlog stoljeća stvorio europski projekt kao trajna zajednica mira, demokracije te suživota i razvoja, kojem i Hrvatska danas pripada.

Stoga i Hrvatska nakon procesa društvene i ekonomske tranzicije, kao članica Europske unije, treba biti odlučna u razotkrivanju istine i nedvosmislena u osudi brojnih ubojstava, političkih likvidacija i masovnih kršenja ljudskih prava koji su se događali pod bivšim nedemokratskim totalitarističkim režimima. Time će se na primjeren i odgovoran način iskazati pijetet i dati satisfakciju žrtvama i njihovim obiteljima.

Obilježavanje Dana sjećanja na stratištima diljem Hrvatske

Uz jasan otklon od svakog totalitarizma te primjereno obrazovanje mladih o zločinima nedemokratskih sustava, između ostalog i s novim kurikulumom povijesti oko kojeg smo postigli konsenzus, Hrvatska gradi društvo uključivosti, tolerancije i dijaloga koje njeguje kulturu sjećanja na sve nevine žrtve rata i totalitarnih režima kako bi se još spremnije suočavala s izazovima budućnosti.

Hrvatska Vlada obilježava Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima i na stratištima diljem Hrvatske.

Na pokopu posmrtnih ostataka žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja stradalih 1945. godine na području Gračana vijenac polaže ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman polaže vijenac u Spomen-parku Dotršćina u Zagrebu kod spomenika žrtvama ustaškoga zločina, a ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković kod spomenika žrtvama fašizma romske narodnosti na romskom groblju Uštica u Jasenovcu.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković polaže vijenac i pali svijeću kod spomen-ploče Vlade i Udruge zatočenika logora na otoku Sveti Grgur te kod spomen-ploče Vlade na Golom otoku.

U Podhumu kod Jelenja, kod spomenika žrtvama talijanskih fašista, vijenac polaže državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava Majda Burić, a u Macelju, žrtvama partizanskih poslijeratnih zločina, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić.

Kod spomen-kosturnice žrtvama četničkih i talijanskih zločina, Gati u zaleđu Omiša, vijenac polaže župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban. (Hina)

 

Davor Ivo Stier: Pavelićev antikomunizam i Titov antifašizam jesu dio naše povijesti, ali ne smiju biti dio hrvatske sadašnjosti i budućnosti

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari