Pratite nas

Hrvatska

Predsjednik EK Jean-Claude Juncker na odlasku želi Hrvatsku u šengenskoj i eurozoni

Objavljeno

na

Predsjednik Europske komisije (EK) Jean-Claude Juncker podržao je u petak u Zagrebu ulazak Hrvatske u šengensku zonu i zonu eura, izrazivši nadu da će pozitivna preporuka za priključenje prostoru slobode kretanja biti upućena Europskom vijeću još za mandata njegove komisije koji završava 31. listopada ove godine.

Juncker je u posjetu Hrvatskoj, prvi u svojstvu predsjednika EK-a a vjerojatno i zadnji budući da izvršnom tijelu EU-a koji vodi mandat, nakon europskih izbora održanih krajem svibnja, ističe 31. listopada.

“Želim da tijekom mandata ovog EK-a damo preporuku Vijeću da Hrvatska postane dio šengenskog prostora”, rekao je Juncker na zajedničkoj konferenciji za novinare s premijerom Andrejom Plenkovićem.

Plenković kaže da je na tom planu napravljen veliki posao. “Hrvatska očekuje da bi do kraja mandata ove Komisije dobili pozitivnu evaluaciju napretka koji smo napravili u ispunjavanju kriterija za pristupanje šengenskom prostoru. U tom pogledu Hrvatska je učinila jako puno”, rekao je Plenković.

“Odmah nakon ulaska u EU iskoristili smo prvih 120 milijuna eura, nakon toga još dodatnih 120 milijuna eura, Hrvatska jača svoju vanjsku granicu, unapređuje policijsku suradnju sa susjednim zemljama i uvjereni smo da ćemo ispuniti i posljednje elementa koji su na stolu kako bi EK mogla donijeti pozitivnu ocjenu i uputiti prijedlog Vijeću”, dodao je.

Junker je dvodnevni posjet počeo u četvrtak u Dubrovniku, gdje ga je Plenković izvijestio o tome kako teče obnova dubrovačke zračne luke Čilipi i izgradnja Pelješkog mosta, projekti sufinancirani iz europskih fondova.

“Pokazali smo kako europski fondovi mijenjaju Hrvatsku na bolje”, istaknuo je Plenković.

Drugi dan posjeta Juncker je stigao u Zagreb gdje je u Banskim dvorima sa šefom hrvatske vlade razgovarao o nizu tema važnih za Hrvatsku i za Europu.

Kada se radi o eurozoni, još jednom pitanju iznimno važnom za Hrvatsku, predsjednik EK-a smatra da je “Hrvatska potpuno spremna uskoro se priključiti mehanizmu ERM II”.

Juncker je “impresioniran” napretkom zemlje na gospodarskom i financijskom planu te je pohvalio ogromne napore ministra financija. O ulasku Hrvatske u tečajni mehanizam ERM II “odlučit će Europska središnja banka, a EK će tome dati potporu”, istaknuo je Juncker.

Plenković je rekao da je za Hrvatsku važno da nastavi dijalog s EK-om oko uvođenja eura. “Taj cilj nije za sutra, to je proces koji će trajati nekoliko godina”, kazao je, dodajući da Zagreb već sada većinu kriterija ispunjava. “Vlada će zajedno s Hrvatskom narodnom bankom raditi na ispunjavanju toga cilja”.

Juncker je istaknuo je da mu je žao što odlazi s mjesta šefa EK-a upravo prije nego što će Hrvatska u prvoj polovici 2020. preuzeti predsjedanje Europskim vijećem.

O tome je govorio i Plenković, istaknuvši da Hrvatska želi organizirati summit s državama jugoistoka Europe koje žele pristupiti EU-u.

Junckerovo je mišljenje da je važno da zemlje zapadnog Balkana zadrže europsku perspektivu jer bi u suprotnom to moglo destabilizraiti regiju.

Također je istaknuo kako je svjestan ozbiljnog demografskog problema u Hrvatskoj i podsjetio da i europski fondovi mogu biti jedna od mjera demografske revitalizacije zemlje.

Rekao je da bi do 2020. Hrvatska iz strukturnih fondova mogla povući gotovo 11,5 milijarde eura za “poboljšanje života svih Hrvata”

Upitan o graničnom sporu Hrvatske i Slovenije, Juncker je rekao da dvije prijateljske i susjedne zemlje ne bi trebale imati takvih problema, ali da EK “nema po tom pitanju što za reći”, što zapravo znači da ostaje neutralna.

Plenković nakon sastanka s Junckerom odlazi u Bruxelles gdje će s još petoricom čelnika raspraviti o kandidatima za vodeća mjesta europskih institucija, uključujući predsjednika EK-a.

Tri najveće političke grupacije, pučani (EPP), socijaldemokrati (S&D) i liberali (ALDE), imat će po dva predstavnika na sastanku. To su premijeri Hrvatske i Latvije, Portugala i Španjolske te Nizozemske i domaćin, belgijski premijer Charles Michel.

O tome što očekuje od tog sastanka, odnosno je li moguće da se postigne konsenzus oko novog šefa EK-a, premijer je kazao da očekuje “otvorenu raspravu i dobru večeru”

Izbori za Europski parlament koji su završili 26. svibnja donijeli su gubitke pučanima i socijaldemokratima, a dobitke liberalima i Zelenima – rezultat koji je zakomplicirao imenovanje idućeg predsjednika EK-a.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Hrvatska

Uručeni ugovori HRZZ-a za istraživanje koronavirusa vrijedni 14 milijuna kuna

Objavljeno

na

Objavio

Nacionalna istraživanja su važna što potvrđuju i ugovori uručeni u petak voditeljima 11 najbolje rangiranih projekata, među kojima su tri projekta istraživanja novih dijagnostičkih pristupa bolesti COVID-19, koje će u ukupnoj vrijednosti od 14 milijuna kuna financirati HRZZ.

Ugovori o finaciranju najbolje rangiranih projekata s natječaja “Upravljanje zaraznim bolestima uzrokovanim koronavirusima te društvenim i obrazovnim aspektima pandemije (IP-CORONA-2020-04)”, što ga je 20. ožujka ove godine raspisala Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) ,uručeni su u petak u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu.

Cilj natječaja bio je bolje razumijevanje biologije i patogeneze koronavirusa, specifično virusa SARS-CoV-2 i zarazne bolesti COVID-19, upravljanja krizom tijekom i nakon epidemija uzrokovanih koronavirusima te organizacije i provedbe nastave na daljinu na svim obrazovnim razinama.

Iznosi financiranja po projektu su od 600 tisuća kuna do milijun i pol kuna za istraživačke teme –  ”Imuni odgovor i razvoj novih pristupa u dijagnostici COVID-19″ i “Razvoj novih cjepiva, tretmana, lijekova i pripravaka za inhibiciju COVID-19”, te od 400 kuna tisuća do 750 tisuća kuna za istraživačke teme “Društveni aspekti COVID-19 pandemije” i “Obrazovni aspekti pandemije”. Trajanje projekta je 18 mjeseci, a bit će finacirani u ukupnom iznosu od 14 milijuna kuna.

Plenković: Hrvatska Vlada ima izrazito povjerenje u znanstvenu zajednicu 

Predsjednik Upravnog odbora HRZZ-a akademik Dario Vretenar rekao je da je odaziv znanstvene zajednice bio respektabilan te da je od 98 prijavljenih projekta u postupku međunarodnoga vrednovanja odabrano 11 najkvaliteljnijih. Akademik Vretenar najavio je da će Zaklada na jesen raspisati novi natječaj.

Premijer Andrej Plenković potvrdio je važnost ovoga događaja svojom nazočnošću i ocjenom da hrvatska Vlada ima izrazito povjerenje u hrvatsku i globalnu znanstvenu zajednicu. Svoju je ocjenu potkrijepio i podatkom da Vlada odluke koje donosi temelji na procjenama znanosti kao što je, istaknuo je, i slučaj s odlukama vezanim uz koronakrizu.

Osvrnuo se i na aktualno stanje vezano uz pandemiju COVID-19 istaknuvši kako smatra da “moramo priznati da smo popustili u pridržavanju mjera koje kratko možemo nazvati HDD – higijena, dezinfekcija i distanca”.

Izrazio je zadovoljstvo što je HRZZ kvaliteno pripremio natječaj i što su na njega odgovorili mnogi znanstvenici, te što su projekt vrednovani u kratkom roku.

Za premijera, riječ je o vrsnoj i brzoj reakciji te spoju akademske zajednice sa stvarnim društvenim problemima i u tome vidi smisao inteektualnog angažmana.

Divjak: Nacionalna istraživanja su važna, krenulo se putem financiranja znanosti

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak istaknula je kako je Ministarstvo znanosti i obrazovanja sa zadovoljstvom prihvatilo prijedlog akademika Vretenara jer su, ustvrdila je, važna nacionalna istraživanja, kao što je i važno sudjelovanje hrvatskih znanstvenika u međunarodnim projektima.

Podsjetila je kako su iz nedavne ekonomske krize kao pobjednice izlazile države koje su prepoznale važnost financiranja znanosti, te ocijenila kako Hrvatska, na žalost, tada nije bila među tim zemljama.

Ipak, smatra kako današnji događaj pokazuje da želimo i da smo krenuli drukčijim putem po uzoru na te pobjedničke zemlje.

Financirat će se sedam projekata u bio-medicini, četiri projekta o reakcijama društva.

Prvu skupinu od sedam projekata predstavio je član Upravnog odbora HRZZ-a prof. dr. Stipan Jonjić koji smatra da je važno što se Hrvatska uključila u istraživanje koronavirusa. Istaknuo je kako se još malo zna o tome virusu koji istražuje ‘vojska’ znanstvenika.

Poručio je hrvatskim znanstvenicima da se povežu s kolegama u domovini i inozemstvu i budu dio kompetitivne znanstevne zajednice.

Istraživat će se i otpornost i oporavak hrvatskog društva u vrijeme pandemije

Četiri istraživačka projekta na području društvenih znanosti predstavio je član Upravnog odbora HRZZ-a prof. dr. Dean Ajduković. Objasnio je kako će se, među ostalim, istraživati otpornost i oporavak hrvatskoga društva, sigurnost i dobrobit ranjivih skupina te širenje informacija putem društvenih mreža za vrijeme pandemije, posebice razlikovanje informacija od dezinformacija.

Projekti i njihovi nositelji su – doc. dr. sc. Branko Ančić, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, projekt:”Otpornost hrvatskog adruštva uslijed COVID-19 pandemije – SOCRES”, doc. dr. sc. Ilija Brizić, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, projekt “Dosta skrivanja CoV-2: Uspostava baze monoklonskih protutijela na SARS-Cov-2”.

Prof. dr. sc. Dinka Čorkalo Biruški, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagreb nositeljica je projekta “Obnavljanje društva: Longitudinalno istraživanje društvenog oporavka u Hrvatskoj nakon pandemije  koronavirusa”, dr. sc. Beata Halassy, Sveučilište u Zagrebu, Centar za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji projekta “Stvaranje preduvjeta za uvođenje SARS-CoV-2 seroterapije u Hrvatskoj (CoVIg).”

Prof. dr. sc. Astrid Krmpotić, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, nositeljica je projekta “Atenuirani β-herpesvirus sa snažnim imunomodulatornim kapacitetom kao vektorsko cjepivo protiv SARS-CoV-2, prof. dr. sc. Gordan Lauc, Genos d. o. o. za vještačenje i analize, projekta “Glikani kao biomarkeri i funkcionalni efektori teškog oblika COVID-19.”

Nositeljica projekta “Višeslojni okvir za karakterizaciju širenja informacija putem društvenih medija tijekom krize COVID-19” je izv. prof. dr. sc. Ana Meštrović, Sveučilište u Rijeci, Odjel za informatiku, dr. sc. Andreja Mikoč, Institut Ruđer Bošković projekta “Inhibitori koronavirusnih makrodomena – novi pristup liječenju bolesti uzrokovane koronavirusima”.

Doc. dr. sc. Dalida Rittossa, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, nositeljica je projekta “Život u doba bolesti COVID-19 – socijalne implikacije za sigurnost i dobrobit ranjivih skupina u europskom kontekstu”, prof. dr. sc. Kristian Vlahoviček, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu nositelj je projekta “Varijabilnost sojeva koronavirusa SARS-CoV-2 i genetička podloga domaćina kao biomarkeri za otkrivanje čimbenika rizika tijekom pandemije COVID-19, a prof. dr. sc. Felix Wensveen, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci projekta “Manipuliranje imunološkom memorijom, razvoj novih strategija u svrhu stvaranja boljeg memorijskog CD8 T-staničnog odgovora protiv COVID-19 nakon cijepljenja”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Beroš o novim mjerama: Maske će biti obvezne za neke djelatnosti

Objavljeno

na

Objavio

U Banskim dvorima danas je održana sjednica Vladinog Znanstvenog savjeta za borbu protiv koronavirusa, nakon koje je ministar zdravstva Vili Beroš najavio nove mjere, poput obveze nošenja maski u nekim djelatnostima te povišenja kriterija za ulazak u zemlju.

Beroš je u izjavi novinarima rekao da razgovaraju o svim potrebnim mjerama te da će danas biti utanačene. Dodao je da je potpuno jasno da su okupljanja ta koja zadnjih dana uzrokuju povećan broj oboljelih te da su se u novim mjerama okrenuli prema okupljanjima, ali na način da ih neće zabraniti, već će naglasiti sve epidemiološke mjere koje su dosad polučile rezultate.

– Uz to svi koji organiziraju okupljanja morat će se malo više potruditi da poštuju epidemiološke mjere, ali i da vode evidenciju o broju i imenima svih sudionika, rekao je Beroš. Dodao je da su predvidjeli i određeni nadzor koji je očigledno potreban.

Situacija na granicama je znatno poboljšana, ali s obzirom na progresiju epidemiološke situacije u nekim susjednim zemljama povisit ćemo kriterije za ulazak u RH i uvesti nove epidemiološke mjere samoizolacije u trajanju od 14 dana, ili samoizolacije koja će trajati nešto kraće, ali uz mogućnost PCR-testiranja, rekao je Beroš.

– To će se odnositi samo na građane koji nisu građani EU-a, odnosno hrvatski građani, rekao je.

Najavio je i novu uputu koja će definirati upotrebu zaštitnih maski u određenim djelatnostima gdje je najveći rizik za širenje infekcije.

– Za neke djelatnosti će biti obavezna. Ugostiteljstvo, trgovina, sve ono gdje je stvarno mogućnost širenja infekcija najveća, poručio je Beroš.

Beroš je rekao i da je broj novozaraženih veći od sto, ali da se točan broj još ne zna.

Andreja Ambriović Ristov s Instituta Ruđer Bošković, koja se, kako je rekao Beroš, sa znanstvenog aspekta bavi ovom problematikom, rekla je kako misli da rade dobar posao jer ih ima dovoljno s različitim ekspertizama.

– Mislim da mjere koje će, ako će uslijediti i kada će uslijediti, nisu donesene bez dubokog promišljanja za dobrobit hrvatskog društva. Mislim da svi moramo biti svjesni da moramo preuzeti odgovornost, svatko za sebe, a isto tako i za društvo u cjelini, rekla je Ambriović Ristov.

– O mjerama ćete čuti kada za to dođe vrijeme, dodala je.

Rekle je i da cjepiva vrlo vjerojatno neće biti na jesen.

– Mi se moramo pripremiti da cjepiva možda neće biti godinu-dvije i moramo naučiti živjeti s ovim virusom i održati gospodarstvo i održati moral i ne posustati, rekla je Ambriović Ristov.

– Poštovanjem svih mjera koje Stožer donese mislim da se opet možemo vratiti gotovo na nulu zaraženih, rekla je Ambriović Ristov.

Rekla je i da je virus ostao isti.

Beroš je rekao da se na sastanku nije razgovaralo o većem broju testiranja.

Rekao je i da će, ako situacija bude zahtijevala, a u ovom trenutku misli da zahtijeva, razmisliti o ponovnom održavanju konferencija za medije Stožera civilne zaštite.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari