Pratite nas

BiH

Predsjednik Hrvatsko-američke asocijacije pisao vodstvu EU: Izbor Komšića nije ni legalan ni legitiman

Objavljeno

na

John Z. Kosir, predsjednik Hrvatsko američke asocijacije uputio je otvoreno pismo čelnicima Europske unije u kojem pojašnjava zbog čega je izbor Željka Komšića za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH nelegalan i nelegitiman. Također, pobija i mnoge teze koje je Komšić prethodno poslao vodstvu EU, piše Dnevnik.ba, prenosi VečernjiList.

Pismo prenosimo u cijelosti: 

Dragi gospodine Hahn,
Dragi gospodine Juncker,
Draga gospođo Mogherini,
Dragi gospodine Tajani,
Dragi gospodine Tusk,

Primorani smo u ime Hrvatsko američke asocijacije (CAA), neprofitne i nestranačke organizacije, poslati Vam ovo pismo kako bismo odgovorili na brojne neistine koje je gospodin Komšić iznio u svom Vama, poslanom 30. listopada 2018. godine.

Gospodin Komšić u svom pismu iznosi mnoge dubiozne, politizirane i konfliktne tvrdnje, bez bilo kakvih dokaza koji ih mogu podržati. Njegovo pismo je napisano zbog podrške njegovoj vlastitoj političkoj agendi, dok potpuno zanemaruje vladavinu prava, Ustav Bosne i Hercegovine (BiH) i odluke Ustavnog suda BiH. Bojimo se da pismo gospodina Komšića najavljuje pristup koji će on primijeniti u upravljanju zemljom koja je suočena s mnogim izazovima.

Ključni cilj CAA je podrška demokratskom razvoju u Bosni i Hercegovini, posebice unapređivanje vladavine prava, podrška punoj integraciji BiH u euro-atlantske organizacije, osiguravanje političke jednakosti konstitutivnih naroda, zaštita nacionalnih manjina i suzbijanje korupcije. CAA podržava prosperitetnu i politički održivu Bosnu i Hercegovinu utemeljenu na načelima demokracije, federalizma i podjele vlasti. Naglašavamo da CAA vjeruje da je članstvo Bosne i Hercegovine u EU u vitalnom nacionalnom interesu kako Hrvata u BiH, tako i Republike Hrvatske. Svi naši politički stavovi su formulirani imajući u vidu taj krajnji cilj.

Sad ćemo se osvrnuti na različite optužbe koje gospodin Komšić iznosi u svom pismu.

Gospdin Komšić tvrdi u svom pismu da su predstavnici Republike Hrvatske “izrazili političku tendenciju kršenja odredbi Općeg okvirnog mirovnog sporazuma za mir u BiH iz Dayton-a.” To naprosto nije točno, a gospodin Komšić ne navodi niti jedan dokaz koji bi podržao ovu ozbiljnu optužbu. Kao garant Daytonskog mirovnog sporazuma i članica Europske unije, Republika Hrvatska i njeni politički predstavnici imaju obvezu braniti interese Hrvata u BiH i podržavati Daytonski sporazum. Ova obveza je također utvrđena Ustavom Republike Hrvatske. Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu su naprosto ukazali da se odluka Ustavnog suda BiH u predmetu “Ljubić” mora primijeniti i da se mora pridržavati natkrovljujućeg načela Daytonskog mirovnog sporazuma, načelo međusobne ravnopravnosti tri konstitutivna naroda.

Gospodin Komšić tvrdi da je njegov izbor za Hrvatskog člana Predsjedništva ustavan i zakonit. To nije točno. Kao što je Ustavni sud BiH jasno ustvrdio u Odluci Ljubić iz prosinca 2016. godine, političke predstavnike konstitutivnih naroda i Ostalih moraju izabrati grupe koje oni predstavljaju i čije interese zastupaju, na svim administrativno-političkim razinama. Gospodin Komšić nema takav legitimitet. Gospodin Komšić je nadmoćno izabran glasovima Bošnjaka i dobio je manje od 5% hrvatskih glasova. On nema podršku Hrvata, koja bi mu dala izborni legitimitet za predstavljanje Hrvata u Predsjedništvu BiH i da štiti njihove interese kroz mehanizam “entitetskog veta”, kao što je predviđeno u Članku V 2. d) Ustava BiH. On je izabran zahvaljujući propustu u izbornim pravilima koji su bošnjački političari odbili otkloniti. Njegov izbor je, stoga, neustavan i nezakonit, te krši natkrovljujuće načelo Ustava BiH međusobne ravnopravnosti tri konstitutivna naroda.

Gospodin Komšić tvrdi da se Odluka Ljubić odnosi isključivo na Dom naroda FBiH. Premda je odluka eksplicitno bila vezana za izbor izaslanika u Dom naroda FBiH, Sud je postavio jasan ustavni standard za legitimno političko predstavljanje na “svim političko-administrativnim razinama,” kako stoji u paragrafima 47 i 49 Odluke. Ustavni standard je, dakle, primjenjiv ne samo na Dom naroda BiH, Dom naroda FBiH i Vijeće naroda Republike Srpske, već također i na Predsjedništvo BiH. Uloga Hrvatskog člana Predsjedništva je dvostruka. Hrvatski član predstavlja i građane FBiH općenito, kao i Hrvate kao poseban konstitutivni narod, obzirom da je zadužen za zaštitu njihovog vitalnog nacionalnog interesa u Predsjedništvu kroz instituciju “entitetskog veta.” Hrvatski član ne može legitimno predstavljati Hrvate i štititi njihov “vitalni nacionalni interes” ako ga nisu izabrali oni, već drugi konstitutivni narod, kao u slučaju gospodina Komšića.

Suprotno tvrdnjama gospodina Komšića, Središnje izborno povjerenstvo (SIP) nema ustavnih ovlasti implementirati Odluku Ljubić i do kraja provesti neizravne izbore izaslanika u Dom naroda FBiH. Izborni zakon BiH, kome nedostaju odredbe koje se odnose na izbor izaslanika u Dom naroda FBiH, može izmijeniti jedino Parlamentarna skupština BiH. SIP ne može ustavno implementirati izborne rezultate ako ne postoje zakonski temelji za njihovu implementaciju. SIP može pokušati to učiniti pod-zakonskim aktom, ali takav bi akt bio najvjerojatnije uspješno osporen pred Ustavnim sudom BiH.

Gospodin Komšić neistinito tvrdi da Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu imaju “cilj nametanja segregacijskog prijedloga izmjena Izbornog zakona u susjednoj zemlji BiH, na anticivilizacijskom i antieuropskom principu etničkog predstavljanja.” Ova tvrdnja je uvrjedljiva i potpuno neutemeljena. Legitimno političko predstavljanje zajednica je europska pravna tradicija. Samo treba pogledati politički sustav Belgije, Švicarske ili Južnog Tirola da bi se to načelo vidjelo na djelu. Slažemo se da se odluke Europskog suda za ljudska prava moraju implementirati. Te odluke, međutim, ne daju nikome dopuštenje za negiranje jednakosti konstitutivnih naroda garantirane Ustavom. Odluke ESLjP i Odluka Ljubić nisu uzajamno isključive. Okvir koji bi zadovoljio sve te odluke bio bi pravo rješenje.

Tvrdnje gospodina Komšića su stoga bezvrijedne. Njegova politika je usmjerena izravno protiv Ustava, vladavine prava, Daytonskog sporazuma, rezolucija Europskog parlamenta o BiH i načela legitimnog predstavljanja u bilo kojoj složenoj, federalnoj državi. Gospodin Komšić i njegova politika su oni koji destabiliziraju Bosnu i Hercegovinu. CAA se nada da će se uz podršku međunarodne zajednice BiH stabilizirati i postati prosperitetna i politički održiva zemlja utemeljena na načelima demokracije, federalizma i podjele vlasti. Takva Bosna i Hercegovina bi s pravom našla svoje mjesto kao članica Europske unije”, stoji u pismu koje potpisuje John Z. Kosir, Predsjednik Hrvatsko američke asocijacije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Logoraši u Bugojnu traže istinu o 19 nestalih Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

Preživjeli logoraši, zajedno s predstavnicima braniteljskih udruga i obiteljima žrtava, obilježili su u utorak 25. godišnjicu zatvaranja logora koji se nalazio u prostorijama nogometnog stadiona u Bugojnu te su izrazili prosvjed što se još uvijek ništa ne zna o sudbini 19 nekada najviših vojnih i političkih dužnosnika u tome srednjobosanskom gradiću, koji su odvedeni i najvjerojatnije ubijeni, dok za te zločine nositelji vlasti iz toga razdoblja nisu odgovarali.

Molitvom, paljenjem svijeća i polaganjem cvijeća kod nogometnog stadiona u Bugojnu obilježeno je raspuštanje jednoga od najzloglasnijih logora koje su pripadnici Armije BiH organizirali za hrvatske civile i zarobljene vojnike.

Po podacima hrvatske strane, torturu je kroz ovaj logor prošlo 550 Hrvata, od čega su 294 logoraša provela u njemu punih osam mjeseci. Iz toga logora u nepoznato je odvedeno i likvidirano 19 Hrvata Bugojna, među kojima su i nekadašnji zapovjednici lokalnog Hrvatskog vijeća obrane, šefovi civilne vlasti i političkih struktura.

Marijan Knezović: O nekim se stvarima očito ne smije pričati na većim razinama

U priopćenju upućenom tim povodom, udruženje hrvatskih logoraša iz Bugojnu upozorilo je da su uvjete boravka u logoru Stadion predstavnici Međunarodnog crvenog križa ocijenili gorim od stanja kojeg su zatekli u zloglasnom srpskom logoru Manjača. Dodali su kako dužnosnici koje smatraju odgovornim za njihovo stradanje i danas slobodno hodaju Bugojnom. Ponajprije se to odnosi na ratnog načelnika općine Dževada Mlaću i nekadašnjeg zapovjednika Armije BiH Selmu Cikotića.

“Činjenice da je bošnjačka Armija BiH izvršila agresiju na Hrvate Bugojna, otvorila na desetine logora i ubila preko 200 Hrvata te počinila brojne zločine pod zapovjedništvom Selme Cikotića, ratnog zapovjednika Operativne skupine Zapad i predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna Đevada Mlaće, ne dopiru ni do javnosti ni do pravosuđa”, navodi se u priopćenju hrvatskih logoraša.

Također se navodi da Državno odvjetništvo u BiH više od 10 godina vodi istragu u predmetu Dževad Mlaćo, ali da taj predmet, kojeg vodi tužiteljica Slavica Terzić, godinama tapka u mjestu.
U priopćenju se dodaje kako je do sada bilo dosta lažnih dojava o tijelima nestalih Hrvata Bugojna, što udruženja žrtava doživljavaju novim zločinom.

Sud BiH osudio je bivšeg zapovjednika osiguranja logora bošnjačke Armije BiH Musajba Kukavicu u Bugojnu na četverogodišnju kaznu zatvora zbog ratnih zločina nad hrvatskim zatočenicima. Uz njega je u odvojenom postupku na sedam godina zatvora osuđen i Senad Dautović, koji je tijekom rata bio zapovjednik logora Iskra u Bugojnu. Još jedan zapovjednik u logoru, Nisvet Gasal, pravomoćno je osuđen na četiri godine zatvora.

(Hina)

 

Bugojnom se i dalje šetaju odgovorni za nestanak i likvidaciju 19 Hrvata i mučenja u logoru ‘Stadion’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Čović, Dodik i Izetbegović usuglasili dokument o koaliranju

Objavljeno

na

Objavio

Lideri tri najveće političke stranke u Bosni i Hercegovini u ponedjeljak su usuglasili dokument koji bi trebao osigurati načela na kojima će djelovati buduća vladajuća koalicija u toj zemlji, no dogovor o konačnom formiranju vlasti još nisu postigli.

Predsjednici HDZ BiH Dragan Čović, Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik sastali su se u Sarajevu kako bi raspravili sadržaj dokumenta koji definira plan rada buduće koalicije odnosno djelovanja novog Vijeća ministara BiH.

Sva trojica su nakon sastanka novinarima potvrdili kako im je dokument koji je predložila SDA prihvatljiv ali i da još nema konačnog dogovora o tome kako će izgledati buduće Vijeće ministara što sada ovisi o tome kada će Predsjedništvo BiH formalno imenovati mandatara za premijera.

“Predsjedništvo BiH će zasjedati kada sve dogovorimo”, kazao je novinarima Dodik.

Temelj spora oko uspostave vlasti na državnoj razini do sada su bila različita stajališta SDA i SNSD-a o tome hoće li novo Vijeće ministara preuzeti obvezu provedbe reformi bitnih ne samo za nastavak puta ka članstvu u Europskoj uniji nego i prema NATO-u.

Dodik sada tvrdi kako usuglašeni dokument ne spominje NATO ali tvrdi kako je “SDA uporna” kada je riječ o tom pitanju no Izetbegovićeva je interpretacija nešto drugačija pa nije jasno što su se na kraju dogovorili.

“U dokumentu pišu bitne stvari po pitanju ekonomije i svih integracijskih procesa”, kazao je Izetbegović ustvrdivši kako njegova stranka nije “omekšala” svoje stajalište te kako su NATO integracije za BiH u ovom trenutku samo tehničko a ne političko pitanje no ipak nije pojasnio kako je to zapravo riješeno u pregovorima s Dodikom.

“Nemojte nas tjerati da se dalje sudaramo, pustite nas da tu stvar riješimo”, poručio je Izetbegović novinarima koji su na tome inzistirali.

Iztetbegovć je rekao kako je najbitnije da su usuglašena načela djelovanja buduće koalicije a sada preostaje dogovor o raspodjeli ministarstava.

Razgovori o tome, kako je pojasnio, obavit će se narednog tjedna.

“Što se tiče nas (SDA) tiče to može biti gotovo već sutra”, kazao je Izetbegović dodajući kako vjeruje da će sve ipak biti riješeno do 31. ožujka.

Izvjesno je samo da će devet ministarstava u Vijeću ministara biti podijeljeno po etničkom ključu odnosno kako će ga činiti po tri ministra Hrvata, Srbina i Bošnjaka dok bi predsjedatelj trebao biti Zoran Tegeltija kojega je ranije kao svog kandidata nominirao Dodik. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari