Pratite nas

BiH

Predsjednik Hrvatsko-američke asocijacije pisao vodstvu EU: Izbor Komšića nije ni legalan ni legitiman

Objavljeno

na

John Z. Kosir, predsjednik Hrvatsko američke asocijacije uputio je otvoreno pismo čelnicima Europske unije u kojem pojašnjava zbog čega je izbor Željka Komšića za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH nelegalan i nelegitiman. Također, pobija i mnoge teze koje je Komšić prethodno poslao vodstvu EU, piše Dnevnik.ba, prenosi VečernjiList.

Pismo prenosimo u cijelosti: 

Dragi gospodine Hahn,
Dragi gospodine Juncker,
Draga gospođo Mogherini,
Dragi gospodine Tajani,
Dragi gospodine Tusk,

Primorani smo u ime Hrvatsko američke asocijacije (CAA), neprofitne i nestranačke organizacije, poslati Vam ovo pismo kako bismo odgovorili na brojne neistine koje je gospodin Komšić iznio u svom Vama, poslanom 30. listopada 2018. godine.

Gospodin Komšić u svom pismu iznosi mnoge dubiozne, politizirane i konfliktne tvrdnje, bez bilo kakvih dokaza koji ih mogu podržati. Njegovo pismo je napisano zbog podrške njegovoj vlastitoj političkoj agendi, dok potpuno zanemaruje vladavinu prava, Ustav Bosne i Hercegovine (BiH) i odluke Ustavnog suda BiH. Bojimo se da pismo gospodina Komšića najavljuje pristup koji će on primijeniti u upravljanju zemljom koja je suočena s mnogim izazovima.

Ključni cilj CAA je podrška demokratskom razvoju u Bosni i Hercegovini, posebice unapređivanje vladavine prava, podrška punoj integraciji BiH u euro-atlantske organizacije, osiguravanje političke jednakosti konstitutivnih naroda, zaštita nacionalnih manjina i suzbijanje korupcije. CAA podržava prosperitetnu i politički održivu Bosnu i Hercegovinu utemeljenu na načelima demokracije, federalizma i podjele vlasti. Naglašavamo da CAA vjeruje da je članstvo Bosne i Hercegovine u EU u vitalnom nacionalnom interesu kako Hrvata u BiH, tako i Republike Hrvatske. Svi naši politički stavovi su formulirani imajući u vidu taj krajnji cilj.

Sad ćemo se osvrnuti na različite optužbe koje gospodin Komšić iznosi u svom pismu.

Gospdin Komšić tvrdi u svom pismu da su predstavnici Republike Hrvatske “izrazili političku tendenciju kršenja odredbi Općeg okvirnog mirovnog sporazuma za mir u BiH iz Dayton-a.” To naprosto nije točno, a gospodin Komšić ne navodi niti jedan dokaz koji bi podržao ovu ozbiljnu optužbu. Kao garant Daytonskog mirovnog sporazuma i članica Europske unije, Republika Hrvatska i njeni politički predstavnici imaju obvezu braniti interese Hrvata u BiH i podržavati Daytonski sporazum. Ova obveza je također utvrđena Ustavom Republike Hrvatske. Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu su naprosto ukazali da se odluka Ustavnog suda BiH u predmetu “Ljubić” mora primijeniti i da se mora pridržavati natkrovljujućeg načela Daytonskog mirovnog sporazuma, načelo međusobne ravnopravnosti tri konstitutivna naroda.

Gospodin Komšić tvrdi da je njegov izbor za Hrvatskog člana Predsjedništva ustavan i zakonit. To nije točno. Kao što je Ustavni sud BiH jasno ustvrdio u Odluci Ljubić iz prosinca 2016. godine, političke predstavnike konstitutivnih naroda i Ostalih moraju izabrati grupe koje oni predstavljaju i čije interese zastupaju, na svim administrativno-političkim razinama. Gospodin Komšić nema takav legitimitet. Gospodin Komšić je nadmoćno izabran glasovima Bošnjaka i dobio je manje od 5% hrvatskih glasova. On nema podršku Hrvata, koja bi mu dala izborni legitimitet za predstavljanje Hrvata u Predsjedništvu BiH i da štiti njihove interese kroz mehanizam “entitetskog veta”, kao što je predviđeno u Članku V 2. d) Ustava BiH. On je izabran zahvaljujući propustu u izbornim pravilima koji su bošnjački političari odbili otkloniti. Njegov izbor je, stoga, neustavan i nezakonit, te krši natkrovljujuće načelo Ustava BiH međusobne ravnopravnosti tri konstitutivna naroda.

Gospodin Komšić tvrdi da se Odluka Ljubić odnosi isključivo na Dom naroda FBiH. Premda je odluka eksplicitno bila vezana za izbor izaslanika u Dom naroda FBiH, Sud je postavio jasan ustavni standard za legitimno političko predstavljanje na “svim političko-administrativnim razinama,” kako stoji u paragrafima 47 i 49 Odluke. Ustavni standard je, dakle, primjenjiv ne samo na Dom naroda BiH, Dom naroda FBiH i Vijeće naroda Republike Srpske, već također i na Predsjedništvo BiH. Uloga Hrvatskog člana Predsjedništva je dvostruka. Hrvatski član predstavlja i građane FBiH općenito, kao i Hrvate kao poseban konstitutivni narod, obzirom da je zadužen za zaštitu njihovog vitalnog nacionalnog interesa u Predsjedništvu kroz instituciju “entitetskog veta.” Hrvatski član ne može legitimno predstavljati Hrvate i štititi njihov “vitalni nacionalni interes” ako ga nisu izabrali oni, već drugi konstitutivni narod, kao u slučaju gospodina Komšića.

Suprotno tvrdnjama gospodina Komšića, Središnje izborno povjerenstvo (SIP) nema ustavnih ovlasti implementirati Odluku Ljubić i do kraja provesti neizravne izbore izaslanika u Dom naroda FBiH. Izborni zakon BiH, kome nedostaju odredbe koje se odnose na izbor izaslanika u Dom naroda FBiH, može izmijeniti jedino Parlamentarna skupština BiH. SIP ne može ustavno implementirati izborne rezultate ako ne postoje zakonski temelji za njihovu implementaciju. SIP može pokušati to učiniti pod-zakonskim aktom, ali takav bi akt bio najvjerojatnije uspješno osporen pred Ustavnim sudom BiH.

Gospodin Komšić neistinito tvrdi da Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu imaju “cilj nametanja segregacijskog prijedloga izmjena Izbornog zakona u susjednoj zemlji BiH, na anticivilizacijskom i antieuropskom principu etničkog predstavljanja.” Ova tvrdnja je uvrjedljiva i potpuno neutemeljena. Legitimno političko predstavljanje zajednica je europska pravna tradicija. Samo treba pogledati politički sustav Belgije, Švicarske ili Južnog Tirola da bi se to načelo vidjelo na djelu. Slažemo se da se odluke Europskog suda za ljudska prava moraju implementirati. Te odluke, međutim, ne daju nikome dopuštenje za negiranje jednakosti konstitutivnih naroda garantirane Ustavom. Odluke ESLjP i Odluka Ljubić nisu uzajamno isključive. Okvir koji bi zadovoljio sve te odluke bio bi pravo rješenje.

Tvrdnje gospodina Komšića su stoga bezvrijedne. Njegova politika je usmjerena izravno protiv Ustava, vladavine prava, Daytonskog sporazuma, rezolucija Europskog parlamenta o BiH i načela legitimnog predstavljanja u bilo kojoj složenoj, federalnoj državi. Gospodin Komšić i njegova politika su oni koji destabiliziraju Bosnu i Hercegovinu. CAA se nada da će se uz podršku međunarodne zajednice BiH stabilizirati i postati prosperitetna i politički održiva zemlja utemeljena na načelima demokracije, federalizma i podjele vlasti. Takva Bosna i Hercegovina bi s pravom našla svoje mjesto kao članica Europske unije”, stoji u pismu koje potpisuje John Z. Kosir, Predsjednik Hrvatsko američke asocijacije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Čović: Nema naše budućnosti ni sadašnjosti bez povijesti koju trebamo prepoznati kroz svoju tradiciju, kulturu, vjeru

Objavljeno

na

Objavio

Dr. Dragan Čović na Bilima: Na tragu ovakvih sjećanja ne smijemo dozvoliti da se izbriše ono što je hrvatsko i to je upravo zadatak i HNS i svih politika, crkvene i svjetovne vlasti

Obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve komunizma, nacionalsocijalizma i fašizma, u organizaciji Hrvatskog narodnog sabora i Odjela HNS-a za Drugi svjetski rat i poraće, započelo je danas svetom misom zadušnicom koju je predvodio uzoriti kardinal Vinko Puljić, koji se u svojoj propovijedi istaknuo kako je zadatak svako da iskaže dužno poštovanje prema žrtvama totalitarnih i autoritarnih režima.

Na spomen području „Groblje mira“ na Bilima, platou između Mostara i Širokog Brijega, organizirano je obilježavanje 74. obljetnice velikog stradanja hrvatskog naroda te su pokopani pronađeni ostatci neidentificiranih žrtava ratnih i poratnih djelovanja Drugoga svjetskoga rata i poraća.

Obljetnici, koja iz godine u godinu privlači sve više vjernika, nazočili su predstavnici crkve u Hrvata, visoki dužnosnici Hrvatskog narodnog sabora, izaslanstvo Republike Hrvatske, predstavnici društvenog, političkog i gospodarskog života Bosne i Hercegovine te predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović sa izaslanstvom.

Nazočnima se, nakon svete mise i pokopa neidentificiranih žrtava obratio predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović, koji se u svome govoru zahvalio kardinalu Puljiću na dolasku i upućenim riječima ohrabrenja, ali i cijelom organizacijskom odboru koji iz godine u godinu predano radi na ovom spomen obilježju.

„Ovaj hram mira osmislili smo prije šest godina kako bi na poseban način skupili svoje misli oko svih onih koje ćemo pokušati u narednim godinama, prije svega evidentirati i na pristojan način pokopati, otrgnuti od zaborava i na tome graditi budućnost. Nema naše budućnosti ni sadašnjosti bez povijesti koju trebamo prepoznati kroz svoju tradiciju, kulturu, vjeru. Mi smo u jednoj obavezi, da bi mogli graditi sebe kao narod na prostorima Bosne i Hercegovine na jedan civilizacijski način napravimo otklon od onih, koji su samo zbog toga što su bili drugačiji, drugi i na drugačiji se način molili Bogu, drugačije predstavljali, drugačije razmišljali, zbog toga svirepo ubijeni. Zločini koje nikada ne smijemo zaboraviti trebaju postati način da i sa ovog proplanaka na Bilima šaljemo poruke“, naglasio je dr. Čović.

„I danas prema Hrvatima Bosne i Hercegovine imamo jedan jasan otklon u samoj Bosni i Hercegovini. Ustavno smo definirani kao jednakopravan, konstitutivan narod koji bi trebao imati svoje legitimne predstavnike, a u histeriji mnogih koji su to isto radili u povijesti, i danas isto u izričaju postoji želja da se iz ustava izbriše ono što je hrvatsko. To je nešto što mi na tragu ovakvih sjećanja ne smijemo nikada dozvoliti. To je zadatak Hrvatskog narodnog sabora i svih politika i crkvene i svjetovne vlasti da u zajedništvu Hrvata izborimo svoju jednakopravnost i konstitutivnost na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine i svoje legitimne predstavnike koji o tome mogu skrbiti“, kazao je između ostalog predsjenik Čović te je pozvao da daljnji zajednički rad, kako bi svejedočili o povijesti ali i stvarali budućnost.

Zaravan Bile iznad Mostara i Širokog Brijega u veljači 1945. bila je mjesto krvavih okršaja. Danas se tu, na površini od 100.000 m2 polako uzdiže Groblje mira, spomen-prostor na sve pobijene katolike Hrvate iz Herceg Bosne, BiH. Ograđeno je, sazidana je i blagoslovljena crkvica posvećena Sv. Josipu, dovršena kosturnica, zasađena stabla, podignuti prvi križevi, asfaltirane staze. Ostali radovi su u tijeku.

 

Na Bilima obilježen Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

DF sabotira izgradnju autoceste kroz Hercegovinu

Objavljeno

na

Objavio

Godinama već traje sustavna opstrukcija izgradnje autoputa kroz Hercegovinu te se Mostar osim u političkoj sustavno drži i u infrastrukturnoj izolaciji. U najnovijoj epizodi sabotiranja razvoja Mostara glavnu ulogu preuzeo je DF.

Pedesetak mještana mostarskih naselja Kosor, Malo Polje, Ortiješ, Hodbina, Lakiševina i Kočine okupilo se u petak na prosvjednom skupu na prometnici Kosor-Blagaj kako bi, kako su rekli, skrenuli pozornost na problem trasiranja koridora Vc južno od Mostara, piše Dnevnik.ba.

Mještani se protive predloženoj trasi i eksproprijaciji zemljišta te od Autocesta FBiH zahtijevaju održavanje javne rasprave o trasi autoputa ‘Koridora Vc’ kroz južni dio Mostara.

Stanovnica Kosora Nura Štajn kazala je kako neki mještani neće prihvatiti nametnuta rješenja te kako ne dozvoljavaju da se ovi prostori koriste za autoput.

– Oštećeni smo na sve moguće načine, a što je najgore oštećeni smo za međuljudske odnose. Ne damo politici da se miješa u ovo. Ja ću biti prva na živom zidu i nitko neće mašinom proći preko moje zemlje, a to tražim i od svojih sugrađana – poručila je Štajn.

Dodala je kako je 3000 građana ovog područja potpisalo peticiju protiv gradnje te da im nikada nije ponuđeno varijantno rješenje.

– Mi smo za to da taj autoput košta i skuplje, ali ne damo ovo, jer ovo je najplodnija zemlja – poručila je.

No, koliko su prosvjednici protiv upliva politike u ovaj problem govori i činjenica da je Ahmet Džubur, zastupniku DF-a u Federalnom parlamentu ujedno i član organizacijskog odbora mirnog okupljanja. On je rekao kako se “nezakonitom i netransparentnom odlukom” želi napraviti trasa autoputa na ovom području koje, kako je kazao, nema nikakve predispozicije da bude autoput. Džubur inače nema nikakve kvalifikacije vezane za promet i prometnu infrastrukturu.

– Danas ćemo ovdje dati svoj glas da im poručimo da ovo hitno zaustave jer trebaju znati da se ovdje radi o nekoliko desetina tisuća nezadovoljnih ljudi. Ovo se ne tiče samo navedenih naselje nego i stanovnika Mostara jer je veliki dio hrane, znači poljoprivrede, vinograda, voćnjaka, povrtnjaka, ljekovitog i aromatičnog bilja s ovog prostora. Ovo je inkubator budućih karcinoma i potpune degradacije, komunikacijske i svake druge, a prije svega nezabilježen egzodus srpskog stanovništva s ovog područja koje predstavlja najfinije vezivno tkivo multietničke BiH – rekao je Džubur.

Dodao je kako okupljeni građani traže da se proces vrati u zakonske okvire, odnosno traže održavanje javne rasprave koja se mora provesti kod izrade autoputova a koja se, kako je kazao, izbjegava.

– Tražimo da se napravi javna rasprava za dionicu Mostar jug – Buna – tunel Kvanj. Nema je zato što bi se dokazalo da ova lokacija, ovaj prostor i ovaj koridor ni u kojem smislu ne odgovaraju – ocijenio je Džubur.

Nezadovoljni mještani ranije su istakli da, prema preporukama struke, najpovoljnija trasa ide preko obronaka Podveležja, prenosi HMS.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari