Pratite nas

BiH

Predsjednik Hrvatsko-američke asocijacije pisao vodstvu EU: Izbor Komšića nije ni legalan ni legitiman

Objavljeno

na

John Z. Kosir, predsjednik Hrvatsko američke asocijacije uputio je otvoreno pismo čelnicima Europske unije u kojem pojašnjava zbog čega je izbor Željka Komšića za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH nelegalan i nelegitiman. Također, pobija i mnoge teze koje je Komšić prethodno poslao vodstvu EU, piše Dnevnik.ba, prenosi VečernjiList.

Pismo prenosimo u cijelosti: 

Dragi gospodine Hahn,
Dragi gospodine Juncker,
Draga gospođo Mogherini,
Dragi gospodine Tajani,
Dragi gospodine Tusk,

Primorani smo u ime Hrvatsko američke asocijacije (CAA), neprofitne i nestranačke organizacije, poslati Vam ovo pismo kako bismo odgovorili na brojne neistine koje je gospodin Komšić iznio u svom Vama, poslanom 30. listopada 2018. godine.

Gospodin Komšić u svom pismu iznosi mnoge dubiozne, politizirane i konfliktne tvrdnje, bez bilo kakvih dokaza koji ih mogu podržati. Njegovo pismo je napisano zbog podrške njegovoj vlastitoj političkoj agendi, dok potpuno zanemaruje vladavinu prava, Ustav Bosne i Hercegovine (BiH) i odluke Ustavnog suda BiH. Bojimo se da pismo gospodina Komšića najavljuje pristup koji će on primijeniti u upravljanju zemljom koja je suočena s mnogim izazovima.

Ključni cilj CAA je podrška demokratskom razvoju u Bosni i Hercegovini, posebice unapređivanje vladavine prava, podrška punoj integraciji BiH u euro-atlantske organizacije, osiguravanje političke jednakosti konstitutivnih naroda, zaštita nacionalnih manjina i suzbijanje korupcije. CAA podržava prosperitetnu i politički održivu Bosnu i Hercegovinu utemeljenu na načelima demokracije, federalizma i podjele vlasti. Naglašavamo da CAA vjeruje da je članstvo Bosne i Hercegovine u EU u vitalnom nacionalnom interesu kako Hrvata u BiH, tako i Republike Hrvatske. Svi naši politički stavovi su formulirani imajući u vidu taj krajnji cilj.

Sad ćemo se osvrnuti na različite optužbe koje gospodin Komšić iznosi u svom pismu.

Gospdin Komšić tvrdi u svom pismu da su predstavnici Republike Hrvatske “izrazili političku tendenciju kršenja odredbi Općeg okvirnog mirovnog sporazuma za mir u BiH iz Dayton-a.” To naprosto nije točno, a gospodin Komšić ne navodi niti jedan dokaz koji bi podržao ovu ozbiljnu optužbu. Kao garant Daytonskog mirovnog sporazuma i članica Europske unije, Republika Hrvatska i njeni politički predstavnici imaju obvezu braniti interese Hrvata u BiH i podržavati Daytonski sporazum. Ova obveza je također utvrđena Ustavom Republike Hrvatske. Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu su naprosto ukazali da se odluka Ustavnog suda BiH u predmetu “Ljubić” mora primijeniti i da se mora pridržavati natkrovljujućeg načela Daytonskog mirovnog sporazuma, načelo međusobne ravnopravnosti tri konstitutivna naroda.

Gospodin Komšić tvrdi da je njegov izbor za Hrvatskog člana Predsjedništva ustavan i zakonit. To nije točno. Kao što je Ustavni sud BiH jasno ustvrdio u Odluci Ljubić iz prosinca 2016. godine, političke predstavnike konstitutivnih naroda i Ostalih moraju izabrati grupe koje oni predstavljaju i čije interese zastupaju, na svim administrativno-političkim razinama. Gospodin Komšić nema takav legitimitet. Gospodin Komšić je nadmoćno izabran glasovima Bošnjaka i dobio je manje od 5% hrvatskih glasova. On nema podršku Hrvata, koja bi mu dala izborni legitimitet za predstavljanje Hrvata u Predsjedništvu BiH i da štiti njihove interese kroz mehanizam “entitetskog veta”, kao što je predviđeno u Članku V 2. d) Ustava BiH. On je izabran zahvaljujući propustu u izbornim pravilima koji su bošnjački političari odbili otkloniti. Njegov izbor je, stoga, neustavan i nezakonit, te krši natkrovljujuće načelo Ustava BiH međusobne ravnopravnosti tri konstitutivna naroda.

Gospodin Komšić tvrdi da se Odluka Ljubić odnosi isključivo na Dom naroda FBiH. Premda je odluka eksplicitno bila vezana za izbor izaslanika u Dom naroda FBiH, Sud je postavio jasan ustavni standard za legitimno političko predstavljanje na “svim političko-administrativnim razinama,” kako stoji u paragrafima 47 i 49 Odluke. Ustavni standard je, dakle, primjenjiv ne samo na Dom naroda BiH, Dom naroda FBiH i Vijeće naroda Republike Srpske, već također i na Predsjedništvo BiH. Uloga Hrvatskog člana Predsjedništva je dvostruka. Hrvatski član predstavlja i građane FBiH općenito, kao i Hrvate kao poseban konstitutivni narod, obzirom da je zadužen za zaštitu njihovog vitalnog nacionalnog interesa u Predsjedništvu kroz instituciju “entitetskog veta.” Hrvatski član ne može legitimno predstavljati Hrvate i štititi njihov “vitalni nacionalni interes” ako ga nisu izabrali oni, već drugi konstitutivni narod, kao u slučaju gospodina Komšića.

Suprotno tvrdnjama gospodina Komšića, Središnje izborno povjerenstvo (SIP) nema ustavnih ovlasti implementirati Odluku Ljubić i do kraja provesti neizravne izbore izaslanika u Dom naroda FBiH. Izborni zakon BiH, kome nedostaju odredbe koje se odnose na izbor izaslanika u Dom naroda FBiH, može izmijeniti jedino Parlamentarna skupština BiH. SIP ne može ustavno implementirati izborne rezultate ako ne postoje zakonski temelji za njihovu implementaciju. SIP može pokušati to učiniti pod-zakonskim aktom, ali takav bi akt bio najvjerojatnije uspješno osporen pred Ustavnim sudom BiH.

Gospodin Komšić neistinito tvrdi da Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu imaju “cilj nametanja segregacijskog prijedloga izmjena Izbornog zakona u susjednoj zemlji BiH, na anticivilizacijskom i antieuropskom principu etničkog predstavljanja.” Ova tvrdnja je uvrjedljiva i potpuno neutemeljena. Legitimno političko predstavljanje zajednica je europska pravna tradicija. Samo treba pogledati politički sustav Belgije, Švicarske ili Južnog Tirola da bi se to načelo vidjelo na djelu. Slažemo se da se odluke Europskog suda za ljudska prava moraju implementirati. Te odluke, međutim, ne daju nikome dopuštenje za negiranje jednakosti konstitutivnih naroda garantirane Ustavom. Odluke ESLjP i Odluka Ljubić nisu uzajamno isključive. Okvir koji bi zadovoljio sve te odluke bio bi pravo rješenje.

Tvrdnje gospodina Komšića su stoga bezvrijedne. Njegova politika je usmjerena izravno protiv Ustava, vladavine prava, Daytonskog sporazuma, rezolucija Europskog parlamenta o BiH i načela legitimnog predstavljanja u bilo kojoj složenoj, federalnoj državi. Gospodin Komšić i njegova politika su oni koji destabiliziraju Bosnu i Hercegovinu. CAA se nada da će se uz podršku međunarodne zajednice BiH stabilizirati i postati prosperitetna i politički održiva zemlja utemeljena na načelima demokracije, federalizma i podjele vlasti. Takva Bosna i Hercegovina bi s pravom našla svoje mjesto kao članica Europske unije”, stoji u pismu koje potpisuje John Z. Kosir, Predsjednik Hrvatsko američke asocijacije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Pejčinović Burić upoznala ministre EU s problemima oko položaja Hrvata u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić upoznala je u ponedjeljak na sastanku u Bruxellesu svoje kolege s hrvatskom zabrinutošću oko položaja Hrvata u BiH, odnosno njihova legitimnog predstavljanja u tijelima vlasti na svim razinama.

Ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a raspravljali su na zahtjev Hrvatske o stanju u BiH nakon izbora održanih 7. listopada.
“Zaključak je da se svi slažu da je europski put BiH vrlo važan. Imamo sve veći broj članica koje razumiju zabrinutost Hrvatske u vezi s položajem Hrvata, jednog od tri konstitutivna naroda. U tom smislu očekujemo daljnju raspravu u skoroj budućnosti”, rekla je ministrica Pejčinović Burić, dodajući da će na jednom od sljedećih sastanaka Vijeća za vanjske poslove biti doneseni i pisani zaključci.
Rekla je da se jako puno ministara javilo za raspravu o BiH.

Hrvatska je posljednjih tjedana poduzela diplomatsku inicijativu kako bi upozorila na činjenicu da je Željko Komšić izabran za hrvatskog člana predsjedništva glasovima Bošnjaka, izigravajući duh Daytonskog sporazuma te da su izbori provedeni, a da nije dogovoren način popunjavanja nacionalnih klubova u Domovima naroda nakon što je Ustavni sud dio toga zakona proglasio neustavnim.

Pejčinović Burić je rekla da se Hrvatska zauzima da se prvo riješi pitanje provedbe presude Ustavnog suda kod popunjavanja Doma naroda i da se onda nakon formiranja parlamenta na svim razinama krene u izmjenu izbornog zakonodavstva u BiH.

“Mi smo izrazili zabrinutost što se sve pokušava riješiti odjednom. Naime, situacija je kompleksna i mi smo se zauzeli da se ide fazno, da se prvo pristupi primjeni presude Ustavnog suda, a u drugom koraku da se ide u izmjene izbornog zakona u skladu s presudom Ustavnog suda. Onda, nakon što se situacija politički stabilizira i kada se formiraju parlamenti i vlade na svim razinama, može se raditi onome što je sigurno najvažnije, a to su reforme na putu prema Eurposkoj uniji”, rekla je ministrica.
Ustavni sud BiH izbrisao je odredbe Izbornog zakona BiH koji se tiču popune gornjeg, nacionalno koncipiranog Doma naroda Federacije BiH. Ustavni je sud utvrdio da je utemeljen prigovor nekadašnjeg predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH Bože Ljubića, koji je aktualni saborski zastupnik, da je narušeno načelo proporcionalnosti pri izboru izaslanika iz pojedinih županija.
Prijašnjim odredbama Izbornog zakona bilo je primjerice moguće izabrati jednoga hrvatskog izaslanika iz Bosansko-podrinjske županije iako tamo žive tek 24 Hrvata, jednako kao i jednoga izaslanika iz Posavske županije, gdje ih živi 36.000, što predstavlja razliku u vrijednosti glasa 1400 puta.

Pejčinović Burić je rekla da se jedan dio država članica zauzima za to da se sva pitanja u BiH rješavaju odjednom kroz reforme potrebne za članstvo u EU-u, a drugi dio, među kojima je i Hrvatska da se ide postupno.

Ona je rekla da se Hrvatska zauzima za poštovanje Ustava BiH, koji govori o konstitutivnosti tri naroda i građana.

“Tu je stvar pristupa kako gledati na Bosnu i Hercegovinu. Mi smo zalagali da se počne od Ustava i veći dio država članica to podržava. Postoji Daytonski mirovni sporazum i njega treba poštovati. A onda kroz pristupanje BiH Europskoj uniji tražiti rješenja koja će biti u skladu s onim što traži članstvo u EU-u. Ne može se dovoditi u pitanje Ustav, može se samo postavljati pitanje kada i u kojem roku treba li i kako mijenjati ustroj na kojem će BiH počivati u budućnosti”, rekla je. Na upit da komentira to što u EU postoji nerazumijevanje samog koncepta konstitutivnih naroda, ministrica je rekla da se konstutitivnost nalazi u Ustavu.

“Konstutitivnost je u Ustavu. Ne bih dalje komentirala. Države imaju različite ustroje, primjerice država u kojoj se nalazimo Belgija, koja ima parlamente etničkih skupina, kao što su flamanski, francuski, njemački. Vrlo su različiti načini kako su zemlje nastajale. Tako i u BiH, konstitutivnost nije samo nasljeđe Daytona, ona postoji kroz niz dokumenata i puno ranije”, rekla je Pejčinović Burić.

“Puno je vremena prošlo od Daytonskog sporazuma i Ustava, koji je dio toga sporazuma. Naravno da nakon više od 20 godina Europa ide drugim smjerom. Ide se prema građanskom principu. To je onaj dio problema gdje su države na različitim pozicijama. Dakle, ide li se gledati na BiH kroz važeći Ustav i odredbe koje je donio Daytonski mirovni sporazum, dakle konstituivnost naroda i zastupljenost svih ostalih građana na način kako je to propisano ili da se ide na put koji definira europska pravna stečevina, a to je da države trebaju biti uređene na moderan način, prema modelu, kada su izbori u pitanju, jedan čovjek – jedan glas. Dakle, tu je stvar pristupa kako gledati na BiH”, rekla je ministrica, javlja Hina.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Čović: Čeka se rasplet situacije među bošnjačkim strankama

Objavljeno

na

Objavio

-Sve su stranke potencijalni partneri HDZ-a za formiranje vlasti, HDZ neće nikoga izričito odbijati. Važno je da taj politički subjekt bude partner u procesu provođenja reformi. Kao prioritet vidimo izmjene izbornog zakona i implementaciju odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, rekao je predsjednik HDZ-a BiH  Dragan Čović, na sjednici Predsjedništva HDZ-a, javlja Hrvatski Medijski Servis. 

Danas je u Mostaru održana 32. sjednica Predsjedništva HDZ-a BiH, a nakon toga i 7. sjednica Središnjeg odbora. Raspravljalo o aktualnoj političkoj situaciji kao i rezultatima Općih izbora 2018. godine gdje su prezentirana izvješća Izvršnog izbornog stožera u provedbi kampanje, priopćenoje iz Ureda za informiranje HDZ-aBiH.

Na sjednici je izraženo zadovoljstvo postignutim rezultatima, te se dogovarao okvir za provedbu programskih obećanja te implementacija istih.

Predsjedništvo i Središnji odbor donijeli su odluku o održavanju XIII. Sabora Hrvatske demokratske zajednice BiH, koji će se održati 27. travnja iduće godine. Na sjednici su donešene i potrebne odluke za održavanje istog.

Komentirajući razgovore o formiranju koalicije na svim razinama, u izjavi za medije, predsjednik Čović kazao je kako je, posao završen kada su u pitanju politički predstavnici srpskog i hrvatskog naroda, dodavši kako se čeka rasplet situacije među bošnjačkim strankama.
Naglasio je da će se izborni rezultat implementirati ondje gdje se mogu implementirati. Posebno naglasivši da postoji problem s izborom domova naroda gdje je trenutno nemoguće izvršiti implementaciju.

Predsjednik Čović je kazao kako su sve stranke potencijalni partneri HDZ-a za formiranje vlasti i da HDZ neće nikoga izričito odbijati. Važno je da taj politički subjekt bude partner u procesu provođenja reformi. Kao prioritet naveo je izmjene izbornog zakona i implementaciju odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari