Pratite nas

Iz Svijeta

Predsjednik Katalonije prijeti masovnim prosvjedima, poziva građane na nezavisnost

Objavljeno

na

Zagovornici nezavisnosti Katalonije obilježili su u subotu prvu godišnjicu izglasavanja odcjepljenja od Španjolske, a premda samostalnost nije zaživjela poručuju kako će prosvjedima i glasovanjem nastaviti do postizanja tog cilja.

“Povući se natrag nije opcija”, rekao je predsjednik katalonske vlade Quim Torra u obraćanju medijima u Barceloni.
Pozvao je na puštanje na slobodu bivših katalonskih čelnika pritvorenih pod optužbom za pobunu protiv Španjolske. Njima bi se početkom iduće godine trebalo suditi.

“Budu li oni osuđeni mi ćemo biti odlučni kao što smo bili 1. listopada, te snažni i solidarni kao 3. listopada”, poručio je Torra.
Početkom listopada 2017. katalonska vlada je organizirala referendum o nezavisnosti, unatoč zabrani španjolskog ustavnog suda, a 3. listopada je uslijedio masovni prosvjed i opći štrajk kao odgovor na policijsku intervenciju na biralištima.

Većina onih koji su izašli na referendum glasala je za uspostavu samostalne republike Katalonije no zagovornici ostanka u Španjolskoj bojkotirali su glasovanje.

Na temelju rezultata referenduma, u regionalnom parlamentu u Barceloni održano je glasovanje 27. listopada 2017. pa proglašena nezavisnost. Premda su u nekim mjestima građani krenuli skidati španjolske zastave s institucija, nezavisnost u stvarnosti nije zaživjela.

Španjolska vlada je posegnula za ustavom i preuzela direktnu kontrolu nad Katalonijom, pokrajinom na obali Sredozemnog mora gdje živi 7,5 milijuna ljudi. Smijenjeni predsjednik katalonske vlade Carles Puigdemont nalazi se u Waterloou, pored Bruxellesa, od kuda vodi međunarodnu kampanju u korist nezavisnosti dok je 18 bivših čelnika, uključujući potpredsjednika vlade Oriola Junquerasa, suočeno s mogućim višegodišnjim zatvorskim kaznama.

“Na današnji dan, prije godinu dana, politički je proglašena katalonska republika”, istaknuo je Torra u subotu. “Protekla godina nije se međutim odvila kako smo htjeli jer se čitav teški represivni aparat države sručio na našu legitimnu i demokratsku vladu”, dodao je.

Pozvao je stanovnike na ustrajnost prema konačnom postizanju nezavisnosti.
“Sloboda Katalonije neće biti djelo katalonske vlade ili parlamenta, već vas. Zaslužili ste ju braneći slobodu mirnim putem”, napomenuo je.

U lipnju su vlast u Španjolskoj izgubili konzervativci koji su se žestoko protivili odcjepljenju Katalonije, a naslijedila su ih socijalisti koji se također protive referendumu o nezavisnosti. Pozivaju se na ustav donesen 1978. prema kojem su takvi referendumi zabranjeni. Od četiri najveće stranke u španjolskom parlamentu, tri se protive promjeni ustava.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Napad na Saudijsku Arabiju organizirao je i sponzorirao Iran

Objavljeno

na

Objavio

EPA/US GOVERNMENT

Saudijska Arabija predočila “dokaze” protiv Irana

Saudijsko ministarstvo obrane pokazalo je u srijedu ostatke dronova i krstarećih projektila koji, kako tvrdi, dokazuju upletenost Irana u subotnje napade na saudijska naftna postrojenja, prenose agencije.

Ukupno je lansirano 25 bespilotnih letjelica i krstarećih projektila. Napad, tvrdi Rijad, nisu organizirali jemenski hutisti. Bespilotne letjelice potvrđuju da je sve organizirao i sponzorirao Iran. Teheran optužbe odbacuje. Saudijska Arabija tvrdi da će se do kraja mjeseca u zemlji normalizirati proizvodnja nafte.

– Pozivamo međunarodnu zajednicu da potvrdi iransku odgovornost za nedavni napad. On nije izvorno počinjen iz Jemena, bez obzira na to koliko se Iran trudio da to tako prikaže. Pokrenut je sa sjevera i Iran ga je nesumnjivo sponzorirao. Dokazi koje sam pokazao su nesporni, rekao je glasnogovornik saudijskog ministarstva obrane Turki al-Maliki.

Uz ostale dijelove, pokazao je navodni dio krila iranskog drona.

– Podaci koje smo izvukli iz računala (drona) pokazuju da je iranski, rekao je.

Odgovornost za napade preuzeli su jemenski hutisti koje podržava Iran. Teheran niječe da je upleten i upozorava da će odgovoriti na bilo kakvu vojnu akciju.

Američki državni tajnik Mike Pompeo trebao bi se u Saudijskoj Arabiji sastati sa sinom kralja Salmana, prijestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom.

Predsjednik SAD-a Donald Trump najavio je strože sankcije Iranu koji smatra odgovornim za te napade.

Washington provodi kampanju “maksimalnog pritiska” na Iran otkako se 2018. povukao iz nuklearnog sporazuma koji je Iran 2015. sklopio sa šest svjetskih sila.

Napetosti su se dodatno zaoštrile otkako su u subotu bespilotnim letjelicama napadnuta ključna saudijska naftna postrojenja koja su pretrpjela štetu, a za što su odgovornost preuzeli jemenski pobunjenici hutisti, povezani s Iranom.

Snimke oštećenja na Abkaiku pokazale su 17 odvojenih eksplozija, što bi značilo ili da je korišteno više dronova ili da u napadu nisu korišteni samo Sammad-3 dronovi, tzv. dronovi samoubojice ili dronovi kamikaze.
Riječ je o tzv. lutajućem oružju koje neko vrijeme prelijeće područje na kojem se nalaze mete, traži točno određenu metu i napada je kada je locira.

Hutisti su početkom srpnja održali malu vojnu izložbu na kojoj su predstavili nove dronove i krstareće rakete, među kojima i borbene dronove Sammad-3.
Američki dužnosnici tvrde da je napad došao iz jugozapadnog Irana i da su u njemu korišteni dronovi i krstareće rakete.

Visoki američki dužnosnik je pozvao Vijeće sigurnosti UN-a da rezolucijom odgovori na napad na Saudijsku Arabiju, no teško da će se to dogoditi jer će Rusija i Kina, koje imaju pravo veta, stati iza Irana.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Njemački predsjednik odbacuje zahtjeve Poljske za ratnom odštetom

Objavljeno

na

Objavio

Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier u srijedu je odbacio zahtjeve Poljske za isplatom odštete za Drugi svjetski rat, ocijenivši da to nije način na koji se treba baviti s prošlošću

Steinmeier kaže da pravi način da se odmaknemo od prošlosti i krenemo naprijed nije u tome da prošlost zakopamo, ‘već da na prošlost gledamo kao na zajedničku odgovornost za bolju budućnost’.

‘Nadam se da ćemo zajedno s Poljskom kročiti tim putem, bez da se osvrćemo unazad i gubimo u raspravama o plaćanju odštete’, kazao je šef njemčke države za Corriere della Sera.

Zavidan broj poljskih političara, uključujući i premijera Mateusza Morawieckog, sve više zagovara plaćanje ratne odštete Poljskoj, no do sada nije upućen niti jedan službeni zahtjev vladi u Berlinu.

Za njemačku vladu pitanje odštete više ne može biti tema rasprave, kako je početkom kolovoza u Varšavi kazao njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas. Prema izvještaju njemačkog parlamenta iz srpnja, Poljska je propustila priliku tražiti reparacije 1953. i 1970. godine.

Predsjednik njemačke države smatra da dvije zemlje trebaju odabrati put oprosta.

‘Za nas Nijemce, to ne znači da ćemo zaboraviti prošlost, već prihvatiti našu krivnju i shvatiti našu odgovornost’, kazao je Steinmeier.

Poljska je tijekom rata pretrpjela strahovite ljudske žrtve i materijalne gubitke. Poginulo je otprilike šest milijuna poljskih građana, među njima tri milijuna židovskog porijekla. Uništen je velik broj gradova i sela.

Na konferenciji u Potsdamu 1945. dogovoreno je da će Poljska primiti dio odštete namijenjene Sovjetskom Savezu. No Staljin je primorao Varšavu da u zamjenu u Sovjetski Savez izvozi ugljen po jako niskoj cijeni.

Neslužbena brojka, temeljena na poslijeratnom izvještaju prilagođenom inflaciji, ratnu odštetu procjenjuje na više od 880 milijardi dolara.

Njemački povjesničari Karl Heinz Roth i Harmut Ruebner, koji će u listopadu objaviti knjigu o ratnim odštetama, procjenjuju da je rat koji je započela Njemačka u ukupno 21 državi nanio štetu od 7,5 bilijuna eura.

Čak i ako se od te brojke oduzme gotovo bilijun eura koju je Njemačka već isplatila, ova golema brojka dvostruko je veća od njemačkog godišnjeg BDP-a, ističe Roth. Takva svota ne može se tražiti čak ni od ekonomske velesile poput Njemačke.

Roth smatra kako bi dodatni bilijun eura, koje bi podijelilo 15 država, bio i dalje ogroman, ali realističan zahtjev.

Povjesničar smatra kako bi to bio značajan doprinos ‘europskoj periferiji’ koji bi ujedno podržao europski integracijski proces. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari