Pratite nas

Iz Svijeta

Predsjednik katalonske vlade najavio novi referendum o nezavisnosti

Objavljeno

na

Predsjednik katalonske vlade Quim Torra poručio je u utorak kako će zagovornici nezavisnosti opet organizirati referendum o samostalnosti Katalonije, no nije precizirao kako niti kada.

Torra bi u četvrtak u regionalnom parlamentu u Barceloni trebao ponuditi odgovor na presudu kojom je u ponedjeljak devetero dužnosnika osuđeno u Madridu na zatvorske kazne od 9 do 13 godine zbog organiziranja nezakonitog referenduma 2017. i posljedičnog proglašenja republike Katalonije.

„Ponovo ćemo to učiniti“, rekao je Torra u utorak na obilježavanju smrti nekadašnjeg predsjednika katalonske vlade Lluísa Companysa, zagovornika nezavisnosti, kojeg je 1940. godine streljala policija španjolskog diktatora Francisca Franca.

„Nećemo odustati od prava na odlučivanje“, rekao je novinarima pored groba Companysa.

Torra inzistira na svom ranijem stavu kako španjolski kazneni zakon ne predviđa kazne za referendume, premda je Vrhovni sud dan ranije priopćio kako u španjolskom Ustavu nema stavke „pravo na odlučivanje“ prema kojem bi se mogao održati zakonski referendum u nekoj od 17 pokrajina.

Unatar katalonskog pokreta za nezavisnost nema jedinstvenog stajališta kako se postaviti nakon osuđujućih presuda koje je izrekao Vrhovni sud. Tri stranke za nezavisnost, koje imaju većinu mjesta u parlamentu u Barceloni, zasebno su presudu nazvale „nepravednom“ i „osvetom“.

Istovremeno različite skupine prosvjednika po svom nahođenju nastavljaju prosvjede diljem Katalonije, autonomne pokrajine sa 7,5 milijuna stanovnika na sjeveroistoku Španjolske.

U utorak je bio prekinut promet na više cesta, no zračni promet na aerodromu El Prat odvija se normalno nakon što je jutros bilo otkazano 45 letova kao posljedica sukoba s policijom u ponedjeljak. Pokret „Demokratski csunami“ u kojem je sudjelovalo nekoliko tisuća osoba nastojao je u ponedjeljak blokirati aerodrom kako bi svijetu poslao poruku o „nepravednoj presudi“.

Hrvatski nacionalni avioprijevoznik Croatia Airlines izvijestio je kako nije otkazao niti jedan let prema Barceloni. Let iz Zagreba prema Barceloni održan je u utorak u 15.20 sati kako je bilo i predviđeno. U Barcelonu je u utorak popodne sletio i avion iz Splita španjolske kompanije Vueling.

Tijekom večeri se očekuju pojačani prosvjedi pred institucijama u Barceloni. U ponedjeljak navečer je bila ozlijeđena 131 osoba u sukobu s policijom, od kojih većina na aerodromu. Jedan mladić je teže ozlijeđen i prevezen na operaciju oka. Moguće da je pogođen policijskim gumenim metkom. Katalonska vlada najavila je istragu policijske intervencije.

Prosvjednici su postavljali barikade i gađali policiju tvrdim predmetima. Španjolski ministar unutarnjih poslova rekao je kako je reakcija policije bila odgovarajuća. Među ozlijeđenima je bilo i policajaca.

„Sutra, baš kao i danas, ovo nastavlja biti politički problem koji tek treba biti riješen“, rekao je novinarima španjolski ministar vanjskih poslova Josep Borrell. Tvrdi da se zagovornici nezavisnosti „ponašaju totalitarno“ ne poštujući Katalonce poput njega koji podržavaju cjelovitost Španjolske.

Borrell se poziva na jednu anketu provedenu u srpnju prema kojoj se 48,3 posto stanovnika Katalonije protivi punoj nezavisnosti a traži ju njih 44 posto.

Katalonija od 1978. godine, nakon smrti generala Franca i prelaska na demokraciju, ima svoju vladu, parlament, policiju, škole, bolnice, a katalonski jezik je služben u tamošnjim institucijama. Središnja vlada u Madridu upravlja vanjskom, obrambenom i fiskalnom politikom. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Veneciju pogodila još jedna iznimna plima, grad proživljava najgori tjedan u posljednjih 150 godina (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Nastojeći se oporaviti od razornih poplava koje su je pogodile ovaj tjedan, Venecija je u nedjelju pretrpjela još jednu iznimnu plimu kada je visina mora dosegnula 150 cm.

Za grad je to najgori tjedan u zadnjih 150 godina, od početka mjerenja plime 1872.

Odjel gradske uprave za predviđanje plime upozorio je da bi u nedjelju mogla doseći 160 cm, a izmjerenih 150 cm oko podneva nije bilo daleko od toga.

Trg svetoga Marka u potpunosti je poplavljen, a stotine dobrovoljaca pomažu građanima da se suoče s izvanrednom situacijom.

Grad koji je u svijetu poznat i jedinstven po svojim kanalima, arhitekturi i umjetnosti, u utorak je pogodila plima od 187 cm i izazvala najgoru poplavu u posljednjih pedeset godina.

Samo jednom u povijesti ona je bila viša, godine 1966., kada je iznosila rekordna 194 cm.

U uobičajenim okolnostima voda visine od 80 do 90 cm uglavnom se smatra visokom, no stanovnici i gradska uprava s njom se uspijevaju nositi bez većih poteškoća.

S četiri plime koje su od ponedjeljka iznosile iznad 140 cm, ovo je najgori tjedan kada je posrijedi visina plime u Veneciji otkad su 1872. prvi put objavljeni službeni statistički podaci.

Gradonačelnik Luigi Brugnaro, koji je imenovan posebnim povjerenikom za izvanredna stanja, štetu od poplava u gradu procijenio je na oko milijardu eura.

Vlasti u Firenci i Pisi pomno prate i vodostaj rijeke Arna, čija je razina vode tijekom noći rapidno porasla zbog obilne kiše.

I vodostaj najduže talijanske rijeke Po, koja se proteže sjevernom Italijom te prolazi kroz Torino, u nedjelju se pomno prati nakon što joj je razina porasla za metar i pol u zadnja dva sata. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Godišnjicu prosvjeda ‘žutih prsluka’: Pariška policija ispalila suzavac kako bi rastjerala prosvjednike

Objavljeno

na

Objavio

Pariška policija ispalila je suzavac u sjeverozapadnom dijelu Pariza u subotu kako bi rastjerala prosvjednike za vikend na prvu godišnjicu protuvladinih prosvjeda “žutih prsluka”.

Sukobi između policije i prosvjednika izbili su pored Porte de Champerret dok su se prosvjednici pripremali marširati kroz grad prema Gare d’Austerlitz u južnom Parizu dok je policija također intervenirala da spriječi nekoliko stotina prosvjednika koji su kanili zauzeti obilaznicu, prema Reutersovoj televizijskoj snimci. Pariška policija rekla je da su 24 osobe uhićene.

Prosvjedi tzv. žutih prsluka izbili su sredinom studenoga 2018. prvotno zbog cijene goriva i visokih troškova života, no proširili su se u širi pokret protiv predsjednika Emmanuela Macrona i njegova pokretanja gospodarskih reformi.

Prosvjedi su oslabjeli proteklih mjeseci, od nekoliko desetaka tisuća sudionika do samo nekoliko tisuća, no njihovi čelnici pozvali su okupljanje ove subote, kako bi s obilježila prva obljetnica.

Na svom vrhuncu, potkraj 2018. pokret se proširio na 300.000 ljudi. (Hina)

 

Put od Macrona do microna

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari