Connect with us

Politički rentgen

Predsjednik Milanović krši zakone i Ustav Republike Hrvatske!?

Objavljeno

on

….Nije problem u modelu kao takvom, jer je suradnja bila moguća u nekim ranijim kohabitacijama nego je problem u Predsjedniku Republike Hrvatske koji krši Ustav i zakone koji se odnose na obranu. Model ne treba mijenjati zbog neodgovornog pojedinca pa bio to i Predsjednik Republike Hrvatske nego se on treba što prije vratiti u ustavne i zakonske okvire“, ističe Palić…..

Piše: Kazimir Mikašek-Kazo

Sramotni sukob na relaciji Pantovčak vs Banski dvori ne prestaje. Javnost se svaki dan sa zabrinutošću pita ima li tome kraja, a kada su neki nepopravljivi optimisti očekivali da će se na sjednici „Vijeća obrane i nacionalne sigurnosti“ strasti smiriti i da će se sve dovesti u okvire zakona i Ustava Republike Hrvatske, ne selektivno granatiranje uvrjedama predsjednika Republike Hrvatske na opće zgražanje naroda nastavilo se još žešće.

Brojni analitičari opravdano se pitaju nije li došlo vrijeme pokrenuti raspravu o promjeni ustavnog položaja predsjednika Republike. Ustav Republike Hrvatske , zakonski i podzakonski akti koji osiguravaju pravično i transparentno provođenje Ustava nisu materija koja se može tumačiti na osebujan način u skladu s osobnim potrebama u svrhu političkih manipulacija ili kao sredstvo za obračun s političkim suparnicima, već bi to trebalo biti „sveto pismo“ na kojega se polaganjem ruke podjednako zaklinju baš svi politički akteri, od saborskih zastupnika do samog predsjednika Republike Hrvatske.

Ustavno pravni stručnjaci i analitičari problem vide i u činjenici da su prilikom prelaska u parlamentarni sustav nakon smrti predsjednika Tuđmana, predsjedniku Republike Hrvatske ostavljene prevelike ili nedorečene ovlasti.

Na obljetnicu proglašenja promjena Ustava Republike Hrvatske 9. studenoga 2000. godine, kada je Republika Hrvatska iz polupredsjedničkog političkog sustava prešla u jedan od modela parlamentarnog sustava, opravdano se postavljaju pitanja, treba li dodatno smanjiti ili povećati ovlasti predsjedniku Republike Hrvatske, ili je do bilo kakvog novog ustavnog rješenja potrebno poštivati ono što je danas u Ustavu i zakonima vrlo jasno definirano.

Sve glasnije se postavlja i pitanje opoziva predsjednika Milanovića zbog eklatantnog kršenja zakona i Ustava Republike Hrvatske, a to je pitanje među prvima u Hrvatskoj potaknuo Vladimir Šeks, jedan od važnijih ustavotvoraca prije nekoliko mjeseci, upozoravajući hrvatsku javnost na činjenicu da predsjednik Milanović na sebi svojstven, vrlo osebujan način tumači i zakone i Ustav!

Ako se predsjednik Milanović kao vrhovni zapovjednik OSRH u ovim turbulentnim i prijetećim vremenima doista drži Ustava Republike Hrvatske i zakona „kao pijan plota“, što je bio modus operandi u vrijeme druga Tita, javnost opravdano strahuje i pita se što bi se dogodilo s Hrvatskom u slučaju ozbiljnije ratne ugroze? Treba li nam odgovorniji i pošteniji predsjednik Republike i Vrhovni zapovjednik Hrvatske vojske?

Ustavni stručnjak Mato Palić više je puta upozoravao na neustavno ponašanje aktera na političkoj sceni, a u ovom kontekstu nemoguće kohabitacije Pantovčaka i Banskih dvora dao je do sada svoje najpreciznije mišljenje kojega donosimo.

“Valja naglasiti kako je 10. prosinca 1999. godine umro prvi predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman kojeg je na to mjestu voljom birača naslijedio Stjepan Mesić. Osim toga početkom 2000. godine su održani izbori za zastupnike u Hrvatski sabor na kojima HDZ, iako relativni pobjednik, nije mogao formirati većinu nego je to učinila koalicija niza drugih političkih stranaka.

Tadašnji Predsjednik RH Stjepan Mesić je osnovao stručnu radnu skupinu za izradu moguće promjene Ustava RH koju su činili profesori Zvonimir Lauc, Branko Smerdel, Veljko Mratović i Arsen Bačić, doktori Jadranko Crnić i Nikola Filipović.

Ključni razlog za promjenu iz polupredsjedničkog u parlamentarni sustav je bila potreba ograničavanja ustavnog položaja Predsjednika Republike Hrvatske i jačanja Hrvatskog sabora. Naime, uvođenje polupredsjedničkog sustava je imalo svoje opravdanje u okolnostima u kojima se Hrvatska nalazila početkom 90-ih godina, ali nakon što je završen Domovinski rat bilo je neophodno drugačije balansirati ustavni položaj tijela vlasti i to je učinjeno, pored ostalog smanjivanjem ovlasti PRH u odnosu na formiranje Vlade RH i sam Hrvatski sabor, i iznimno bitnom odredbom kako načelo diobe vlasti uključuje oblike međusobne suradnje i uzajamne provjere tijela vlasti uspostavljenih Ustavom i zakonom. Ta odredba je danas itekako aktualna“, objašnjava Palić.

„Promjena Ustava Republike Hrvatske realizirala se u Hrvatskom saboru dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika. Tijekom pregovora o sadržaju te promjene Ustava RH, ističe Mato Palić , sasvim sigurno je bilo određenih usuglašavanja između vladajuće većine i HDZ-a jer je to bio jedini način za ostvarenje potrebne većine“.

“Hrvatska ima jednu varijantu parlamentarnog sustava. U javnosti je u više navrata bilo raznih ideja o primjerice izboru predsjednika u Hrvatskom saboru u kombinaciji s dodatnim smanjivanjem njegovih ovlasti. Međutim, čisti parlamentarni sustav kao takav ne postoji. Postoje razne varijante parlamentarnog modela. U odnosu između središnjih tijela vlasti stvari su ispravno postavljene, ali za funkcioniranje modela je potreba svijest i nositelja najviših političkih dužnosti, ali i cijelog građanstva o važnosti poštivanja Ustava, ali i čitavog pravnog sustava. Nažalost, u zadnje vrijeme vidimo kako to nedostaje”!

“Ova situacija koju imamo danas na relaciji Predsjednik Republike Hrvatske i Vlada Republike Hrvatske, a što uključuje i Ministarstvo obrane, je jedna kohabitacija bez presedana koju obilježavaju sukobi, veliki nedostatak kućnog odgoja i političke kulture. Ukratko, neki sramote ovu državu.

Sukob Predsjednika Republike Hrvatske i ministra je loš, jer je njihova suradnja u području obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske Ustavnom i zakonom definirana kao obveza. Nije problem u modelu kao takvom, jer je suradnja bila moguća u nekim ranijim kohabitacijama nego je problem u Predsjedniku Republike Hrvatske koji krši Ustav i zakone koji se odnose na obranu. Model ne treba mijenjati zbog neodgovornog pojedinca pa bio to i Predsjednik Republike Hrvatske nego se on treba što prije vratiti u ustavne i zakonske okvire“, ističe Palić.

Mato Palić naglasio je kako „Ustav ima rješenja za svaku situaciju, tako je svaki ministar odgovoran predsjedniku Vlade i Hrvatskom saboru. Predsjednik Republike Hrvatske je politički odgovoran biračima, ali ne onima koji su ga birali nego svima jer predstavlja narod u cjelini. Pravno je odgovoran za povredu Ustava koji počini u obnašanju dužnosti“!
“Ukoliko se postojeći sukob nastavi ili dodatno produbi možemo doći u ustavnu krizu i tada se Ustavni sud Republike Hrvatske treba obratiti javnosti“!

Smatra da je sustav dobro postavljen i nikakav povratak na staro nema ustavnopravno opravdanih razloga.

“Aktualnom Predsjedniku Republike Hrvatske dati ovlasti kakve je imao pokojni Predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman bi bila teška pogreška i nije politički realno. Redukcija postojećih ovlasti Predsjednika Republike Hrvatske bi ojačala položaj premijera. Točno se zna tko upravlja Oružanim snagama Republike Hrvatske. Ustavne odredbe su razrađene zakonima i podzakonskim aktima i sasvim je dovoljno držati se hrvatskog pravnog sustava“! Prilično decidirano tvrdi Mato Palić!

Na upit novinara, bi li zbog predsjednika Milanovića i njegovog osebujnog ponašanja moglo doći do promjene Ustava Mato Palić vjeruje da ne bi, ali je naglasio „ako predsjednik smatra kako neke stvari nisu zakonski dobro razrađene može ili potaknuti bilo koji klub zastupnika u Hrvatskom saboru koji su mu politički skloni poput SDP-a ili MOST-a da predlože izmjene zakona ili sam predložiti promjene Ustava RH“!
Komentirao je i sukob oko zapovjednika Vojno-počasne bojne rekavši da je Predsjednik Republike Hrvatske povrijedio Ustav Republike Hrvatske i Zakon o obrani u vezi s Zakonom o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske.

“O čemu se zapravo radi? Predsjednik Zoran Milanović je donio Odluku o produženju imenovanja Odluke o imenovanju vojnog zapovjednika Elvisa Burčula sredinom prošlog mjeseca. U toj javno dostupnoj Odluci se pozvao na ustavne odredbe po kojima on imenuje/razrješava vojne zapovjednike, ali to nije učinio u skladu s zakonom iako u Ustavu Republike Hrvatske u članku 100. stavak 2. jasno piše u skladu s zakonom. Naime, člankom 7. stavak 1. točka 10 je jasno propisano kako Predsjednik imenuje zapovjednika na ustrojbenom mjestu brigadira uz suglasnost ministra obrane, a odredbe Zakona o službi u oružanim snagama u članku 51. stavak 1. i 2. koji se odnose na raspoređivanje na ustrojbeno mjesto odnosno dužnost jasno propisuju suglasnost ministra obrane.

Pravno je apsolutno nedvojbeno kako je Predsjednik Republike Hrvatske, a to se vidi i iz sadržaja Odluke o produženju Odluke o imenovanju vojnog zapovjednika donio suprotno zakonu, ali i Ustavu jer ustavna norma jasno upućuje na zakon. To je najčistija povreda Ustava Republike Hrvatske od strane aktualnog Predsjednika Zorana Milanovića i nedvojbeno se dogodila u obnašanju dužnosti.

Hoće li se ta sporna Odluka osporavati pred nadležnim Upravnim sudom ili neće i hoće li se u Hrvatskom saboru pokretati pitanje opoziva ovisi o onima koji su ovlašteni podnijeti tužbu Upravnom sudu i pokrenuti postupak u Hrvatskom saboru. Ustav ne razlikuje lake i teške povrede Ustava u obnašanju dužnosti jer ih izrijekom niti ne propisuje.

Pravomoćna odluka Upravnom suda kojom bi bila utvrđena nezakonitost Odluke o produljenju za Burčula bi predstavljala izniman temelj za pokretanje postupka opoziva i vrlo brzo raščistila situaciju u Hrvatskom saboru kad bi se zastupnici pojedinačno izjasnili jesu li na strani Ustava na kojeg su prisegnuli ili predsjednika koji ga je prekršio. Rok za osporavanje te odluke ističe sredinom ovoga mjeseca, a hoće li se nešto poduzeti ostaje da vidimo“, zaključio je Mato Palić.
O ovim ustavno pravnim prijeporima oglasio se i Vladimir Šeks.

“Iako je skresan veliki dio ovlasti predsjednika on je ipak zadržao neke značajne ovlasti na što sam i tada upozoravao da bi mogao biti problem. Ostalo je da predsjednik zajedno s premijerom Vlade sukreira vanjsku politiku, zatim da sudjeluje u imenovanju veleposlanika, šefova sigurnosnih službi. Kada je bilo riječ o Mesiću i Josipoviću to nije dolazilo do izražaja, ali s Milanovićem to se jasno vidi da ne funkcionira te je tu jedna vrsta napetosti kojoj svi svjedočimo. Rješenje može biti da svi sudionici sjednu za stol i pronađu rješenje, a drugo je da dođe do promjene Ustava, jer sve ovo prerasta u ustavnu i državnu krizu”, smatra Šeks.

Na upit novinara je li lakše da Milanović obuzda svoj karakter ili da mijenjamo Ustav, Šeks je odgovorio da u promjenu Milanovićeva karaktera ne vjeruje, „jer vuk dlaku mijenja, a ćud nikada“!. “Problem je kada političar postane predmet sprdnje, samim time ugrožava i samu instituciju koju obnaša. Koje će biti rješenje ne znam, ali napeto pratim ovu utakmicu”, zaključio je Šeks.

Danas kada obilježavamo 30. obljetnicu tragičnih, ali i briljantnih trenutaka iz Domovinskog rata na čijim je temeljima stasala moderna Hrvatska vojska, napeto, ali sa sve većom zabrinutošću pratimo „ovu utakmicu“ koja se sve više pretvara u nemilosrdni rat između dva brda, i to u okolnostima kada se u našem okružju ponovo zlokobno zvecka oružjem. Danas kada je nacija objektivno deprimirana zbog pandemije i tragedije potresa u Zagrebu i na Banovini, čini se da predsjednik Milanović ciljano produbljuje tu socijalno društvenu krizu, pretvarajući banalne stvari poput imenovanja zapovjednika paradne bojne u prvorazredno političko pitanje. Ono što još više zabrinjava, procjene su objektivnih analitičara da nam vrlo brzo slijede novi prijepori i sukobi oko važnih imenovanja Veleposlanika Republike Hrvatske i ravnatelja SOA-e. Moglo bi se dogoditi da će predsjednik svoj mandat završiti sukobom i razdorom, baš onako kako ga je i započeo, jer je umjesto predsjednika svih državljana Republike Hrvatske postao lider ujedinjene oporbe s ciljem slabljenja i konačnog rušenja ove Vlade Republike Hrvatske!

Kazimir Mikašek-Kazo

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari