Pratite nas

Iz Svijeta

Predsjednik mladeži njemačkih socijaldemokrata se založio za kolektivizaciju

Objavljeno

na

Foto: EPA

Predsjednik mladeži Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Kevin Kuehnert izazvao je u četvrtak val kritika nakon što se založio za kolektivizaciju koncerna poput BMW-a kao i za nasilno oduzimanja stanova tvrtkama koje se bave iznajmljivanjem nekretnina po uzoru na socijalizam.

„Zahtjev za kolektiviziranje tvrtki poput BMW-a pokazuje nazadno i pogrešno zastarjeli svjetonazor jednog izgubljenog sanjara“, rekao je ministar prometa Andreas Schauer iz Kršćansko-socijalne unije (CSU) za dnevnik Bild.

Kuehnert se u razgovoru za tjednik Die Zeit založio za „demokratsko kolektiviziranje“ velikih koncerna poput BMW-a. On je u intervjuu ponovio i svoj zahtjev za prisilnim otkupom stanova od tvrtki koje posjeduju više stanova.

„Trebalo bi dozvoliti samo posjed jednog stana kojeg vlasnik i sam koristi“, rekao je Kuehnert za Die Zeit.

Socijaldemokratski zastupnik i predstavnik poduzetničko-konzervativnog krila SPD-a Johannes Kahrs nije štedio kritike na račun svog stranačkog kolege.

„To prije nije bilo dogovoreno s nikim i to usred predizborne kampanje. Potpuna glupost. Pitam se samo što je Kuehner pušio prije tog intervjua“, rekao je Kahrs.

Ministrica pravosuđa i glavna kandidatkinja SPD-a na Europskim izborima, Katarina Barley je bila nešto blaža pa je izjavila kako je na mladeži SPD-a da postavlja provokantne teze.

„No oni koji su uključeni u svakodnevnu politiku moraju gledati kako izići na kraj s takvim prijedlozima“, rekla je Barley.

Kršćansko-demokratska unija (CDU) smatra da stranke SPD i Zeleni u posljednje vrijeme šire zahtjeve koji nisu u skladu s ustavnim uređenjem Njemačke.

„Očito veliki dijelovi Zelenih i SPD-a više bezuvjetno ne podržavaju slobodno državno i gospodarsko uređenje Njemačke“, rekao je potpredsjednik CDU-a Thomas Strobl.

Sam Kuehnert je obranio svoj istup tvrdeći da se zahtjevi koje je on izrekao u intervjuu za Die Zeit poklapaju s programom njegove stranke.

„Demokratski socijalizam za nas ostaje vizija slobodnog, pravednog i solidarnog društva. I njegovo ostvarenje je za nas trajna zadaća“, citirao je Kuehnast na Twitteru Hamburški program SPD-a iz 2007.

Prije nekoliko tjedana se razvila rasprava o nasilnom otkupu stanova u Berlinu od nekoliko kompanija koje se bave nekretninama. Jedna inicijativa je pokrenula referendum o tom pitanju kako bi spriječila daljnji rast stanarina u njemačkoj metropoli.

Referendum su podržale jedino stranka Ljevica i nekoliko političara Zelenih i SPD-a, između ostalog i Kuehnert.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Haradinaj: vrijeme zidova između balkanskih država je prošlost

Objavljeno

na

Objavio

Kosovski premijer u ostavci Ramush Haradinaj kazao je u četvrtak da je vrijeme zidova i bilo kakvih prepreka između zemalja Zapadnog Balkana davna prošlost te da Kosovo njeguje tradicionalno dobre odnose s Crnom Gorom.

“Za mržnju i netrpeljivost nema mjesta, stoga nepokolebljivo podržavamo progresivne snage koje će još snažnije afirmirati suradnju između Kosova i Crne Gore, dvije dobrosusjedske i prijateljske države”, rekao je Haradinaj u četvrtak za podgorički dnevnik Pobjeda.

Haradinaj je reagirao na izjavu zastupnika crnogorske oporbe, prosrpskog Demokratskog fronta, Nebojše Medojevića, koji je ranije kazao da bi Crna Gora “trebala podići zid prema Kosovu i Albaniji kako bi se spriječilo krijumčarenje i kriminal koji ugrožava nacionalne i državne interese“.

Na tu Medojevićevu izjavu u četvrtak je reagiralo i ministarstvo obrane Crne Gore, koje je optužilo Demokratski front da mu je cilj narušavanje sigurnosti zemlje, narušavanje međunacionalnog i multietničkog sklada i dobrosusjedskih odnosa s državama iz okruženja.

„Oni vlastitu državu često ne priznaju i rado bi je vidjeli kao 27. izbornu jedinicu neke Velike Srbije“, priopćeno je iz crnogorskog ministarstva obrane.

Oporbeni Demokratski front objavio je niz priopćenja nakon što se 18. kolovoza u njima bliskim medijima pojavila informacija da su albanski policajci, bez oružja, patrolirali u crnogorskim selima kod Andrijevice i Berana, koja se nalaze uz granicu dvije države.

Tu informaciju su kasnije prenijeli mediji u Srbiji s uznemirujućim naslovima poput: “Crnogorci u panici – Albanske ophodnje patroliraju selima” i “Usijana atmosfera u Crnoj Gori: Uniforme nisu sposobne za obranu”.

Crnogorska policija je pojasnila da su službenici policije Albanije boravili na području Andrijevice i Berana u skladu sa sporazumom Crne Gore i Albanije “u cilju sagledavanja stanja graničnih piramida i oznaka od albanske policije i službenika uprava za nekretnine obje države”.

Granični pojas s Albanijom i zajedničke ophodnje crnogorske vojske i policije dan kasnije su posjetili crnogorski ministri unutarnjih poslova i obrane Mevludin Nuhodžić i Predrag Bošković, koji su tom prilikom priopćili “da su mješovite ophodnje, od kolovoza do prosinca 2018. godine spriječile oko dvije tisuće migranata u ilegalnom ulasku u Crnu Goru”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Slovenija počela s postavljanjem dodatne ograde uz granicu s Hrvatskom

Objavljeno

na

Objavio

Slovenija je počela postavljati dodatnu protumigrantsku ogradu uz granicu s Hrvatskom, na sektoru gdje je ove godine zabilježen povećan broj ilegalnih ulazaka, uz rijeku Kupu, prenose u četvrtak slovenski mediji.

Kako je objavila televizijska postaja POP-TV, u srijedu je započelo postavljanje 4 kilometra duge nove panelne ograde na potezu između sela Žuniči i Zilje, posao bi trebao biti završen u nekoliko idućih tjedana, nakon čega će granica na Kupi između Vinice i Žuniča, gdje je ovog proljeća i ljeta bilo mnogo ilegalnih prelazaka, biti praktično u cijelosti zaštićena, navodi televizijska postaja, pozivajući se na svoje izvore.

Ministarstvo unutarnjih poslova je u vezi s tim navelo da se dodatne tehničke prepreke na granici postavljaju na mjestima gdje je to neophodno za zaustavljanje ilegalnih migracija.

“Gdje će se prepreke konkretno postaviti i u kojemu opsegu, o tome se odluke donose temeljem konkretnih ocjena i prijedloga policije”, naveli su u izjavi u slovenskom MUP-u.

Slovenija je tehničke prepreke za zaustavljanje migrantskog vala počela postavljati u jeku velike migracijske krize 2015-2016. godine, a vlada je ovog ljeta najavila da će postaviti dodatnih 40 kilometara ograde, na mjestima koja su najriskantnija i nalaze se na rutama ilegalnih migracija.

Trenutačno je na granici Slovenije i Hrvatske 179. kilometara “privremenih tehničkih zapreka”, od čega 116 kilometara čini bodljikava žica, a 63 kilometra takozvana panelna ograda, potvrdilo je ministarstvo unutarnjih poslova.

Ograde je do sada postavljala slovenska vojska, dok je za postavljanje dodatnih 40 kilometara panelnih ograda sada odabrano poduzeće Legi-SGS iz Beograda, koje je na natječaju za taj posao dalo ponudu od 4,56 milijuna eura.

Kako prenose slovenski mediji, Slovenija je do sada za ograđivanje granice potrošila 19 milijuna eura, u što nije uračunat rad vojske te odštete vlansicima privatnih parcela na kojima su barijere postavljene.

Dodatne ograde se postavljaju i zbog prijetnji talijanskog ministra unutarnjih poslova Mattea Salvinija da će postaviti fizičke prepreke na granicu sa Slovenijom, ako zajedničke patrole na granici i dodatne mjere slovenske vlade do ove jeseni ne rezultiraju smanjenjem ilegalnih ulazaka migranata u Italiji preko slovenskog teritorija. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari