Pratite nas

BiH

Predsjedništv BiH jedinstveno jedino oko tužbe protiv Hrvatske

Objavljeno

na

Nakon što su vodili dvorske sukobe o zastavi i znakovljima, taktizirali hoće li vlast na razini BiH i FBiH biti i vremenski povezane, hoće li u paketu mijenjati veleposlanike…, članovi Predsjedništva jednoglasno su se složili o jednome, piše Večernji list BiH.

Zajednička odluka

Prva, simbolično je to važno, zajednička odluka bila je najava tužbe protiv Republike Hrvatske. I to zbog odluke Hrvatske o provedbi Zakona o raspolaganju državnom imovinom.

Po tumačenju bh. Predsjedništva koje čine Milorad Dodik, Šefik Džaferović i Željko Komšić, Hrvatska krši sporazum o sukcesiji bivše SFRJ te će poduzeti odgovarajuće pravne, političke i diplomatske korake kako bi BiH na to reagirala i zaštitila svoju imovinu u Hrvatskoj i to posredstvom Ujedinjenih naroda.

Ne ulazeći u sadržaj same odluke vlasti Republike Hrvatske i jesu li u pravu oni koji tvrde da je u pitanju prijepor oko upisa u katastar, odnosno gruntovnicu, tj. je li BiH vlasnik objekata ili zemljišta u RH, kako bi se opravdao ovaj potez Zagreba, prvim potezom je poslana jasna poruka kakav će odnos tročlanog Predsjedništva biti prema RH, a u kojemu ne sjedi legitimni hrvatski predstavnik iz BiH.

Postavlja se vrlo legitimno pitanje bi li na sličan način Predsjedništvo donijelo odluku da je u pitanju odluka vlasti u Beogradu, Ankari, Moskvi ili Rijadu. Ovo je i najbolji odgovor onima koji tvrde kako Predsjedništvo BiH ima ceremonijalnu ulogu te da sudjeluje u imenovanju veleposlanika i upravljanju Oružanim snagama. Da je kojim slučajem u Predsjedništvu BiH sjedio legitimni hrvatski politički predstavnik, posve sigurno bi se pitanje odluke vlasti u Zagrebu problematiziralo, ali to pitanje ne bi dospjelo pred Ujedinjene narode.

Čak i da je kojim slučajem preglasan, posve bi sigurno uputio zahtjev za zaštitu vitalnog interesa hrvatskome klubu u Domu naroda FBiH, gdje bi posebno dizajniranom procedurom to bilo i zaustavljeno.

Vitalni interes Hrvata

Čak je i Komšić nagovijestio kako bi mogao određena pitanja važna za vitalne interese Hrvata slati hrvatskome klubu u federalnom Domu naroda, no malo je vjerojatno kako bi se dobilo pozitivan odgovor. 
Prva “složna” odluka vlasti u Sarajevu dolazi upravo u vrijeme kada se u Hrvatskome saboru raspravljalo o donošenju posebne Deklaracije o položaju Hrvata. Upravo je ova odluka Predsjedništva bila i svojevrsna opomena o još većoj potrebi za njezinim donošenjem i zahtjevu za izmjenom Izbornog zakona i Ustava BiH kako bi se položaj Hrvata izjednačio s drugim dvama narodima.

Unatoč tome, izvjesno je i kako će se Predsjedništvo i dalje koristiti kao vježbalište za vođenje različitih ratova s Hrvatskom kako bi se upravo izbjegla rasprava o jednakopravnosti Hrvata. S obzirom na to da su Komšić i Džaferović ranije “domoljubno” problematizirali identične probleme s Hrvatskom, za očekivati je kako će se i ubuduće u prvi plan isticati tvrdnje o navodnom hrvatskom “napadu” na suverenitet BiH, ali i pitanja koje su povezana s Pelješkim mostom, tužbom vezanom za presudu šestorici bivših dužnosnika Herceg Bosne te aktualizirati pitanje korištenja vodnog potencijala s Buškoga blata.

Večernji list BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Karamatić: Hrvati i Srbi moraju spriječiti da djeca u BIH žive u kalifatu po šerijatskim zakonima

Objavljeno

na

Objavio

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik nerijetko pozitivno govori o Hrvatima u BiH, trećem entitetu, Herceg-Bosni i neopravdanom izboru Željka Komšića vežući to za bošnjačku politiku koja bi, kako kaže Dodik, isto radila i sa Srbima ako bi bili u prilici ostvariti dominaciju i na području Republike Srpske.

U jednoj od najnovijih izjava Dodik je kazao kako bi BiH danas bila puno funkcionalnija da se još ranije uredilo da funkcionira kao trodržavna zajednica, odnosno, Republika Srpska, Herceg-Bosna i dio BiH koji bi, kako Dodik navodi, kontrolirali Bošnjaci.

“Mi smo za to da se uvidi da BiH ne može funkcionirati, što je jedino realno. Treba se omogućiti da Hrvati imaju svoj entitet ili državu koja će se zvati Herceg-Bosna. Srpska treba imati status da slobodno odlučuje kuda će se kretati, a Bošnjaci bi se mogli organizirati u preostalom dijelu koji kontroliraju. To mogu nazvati Bosnom i pokušati se koncentrirati oko pomoći muslimanskih zemalja jer bi danas, možda, bili daleko uspješniji”, naveo je, među ostalim, Dodik.

Predsjednik HSS-a u BiH Mario Karamatić kaže za Direktno kako je “sarajevska čaršija” uspjela u onomu što nitko nije mogao zamisliti, a to je, kako navodi, pomirenje Hrvata i Srba.

“Još će puno vode proteći Savom, Koranom i Dravom dok pojedinci u Republici Hrvatskoj shvate zbog čega i kako je politika ‘sarajevske čaršije’ uspjela ono što nitko nije uspio već stoljećima, napraviti od bosanskohercegovačkih Hrvata i Srba bez obzira na nedavni krvavi rat, političke saveznike. Taj savez nije nastao zbog neke velike ljubavi nego za ljutu nevolju. Danas su bh. Hrvati i Srbi bez ikakve dileme predziđe kršćanstva, prva i posljednja crta obrane od revitalizacije Osmanskog carstva i uspostave radikalne islamske države u srcu Europe”, rekao je Karamatić.

Svoj stav on obrazlaže i nedavnom potporom Bakira Izetbegovića Recepu Tayyipu Erdoganu kada je kao jedini europski dužnosnik podržao tursku akciju u Siriji.

“Da je tomu tako zorno svjedoči i to što je, nasuprot stava cijele Europe i zapadnoga svijeta gospodin Izetbegović podržao Erdogana u vezi najnovijih ratnih zbivanja u Siriji, jedini od svih europskih dužnosnika. Onoga dana kada u prvom redu političari u Hrvatskoj ovo budu razumjeli, a nakon toga i političari u EU prestat će bilo kakva potreba za hrvatsko-srpskom suradnjom u BiH i konačno će se tada i bh. Hrvati i Srbi moći početi baviti temama u stilu ‘tko je koga više istrijebio u Drugom svjetskom ratu’, a do tada, imamo istu ili sličnu zadaću, spriječiti da naša djeca žive u kalifatu po šerijatskim zakonima”, ocijenio je Karamatić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

26. Obljetnica razmjene hrvatskih zatočenika iz logora Športska dvorana u Konjicu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hrvatska udruga logoraša Domovinskog rata u BiH / Logor u Konjicu

Na današnji dan prije 26 godina izvršena je razmjena hrvatskih logoraša iz logora Športska dvorana na Musali u Konjicu.

Logor Športska dvorana na Musali u Konjicu bila je samo jedan od preko četrdeset i više evidentiranih logora i mjesta zatočenja Hrvata sa područja općine Konjic i samog grada Konjica.

Prema izvršenoj kategorizaciji spada u jedan od jedanaest koncentracijskih logora na području Federacije BiH u proteklom Domovinskom ratu i jedan od tri koncentracijska logora na području Hercegovine (Logor IV. Osnovna škola u Mostaru i logor Muzej u Jablanici).

Status logora ovo mjesto dobilo je 10. svibnja 1992. godine kada su postrojbe muslimanskog TO-a, u dvoranu zatvorili osam srpskih civila iz Idbra koji su zarobljeni dan ranije.

Športska dvorana poznata je i kao jedan od rijetkih logora u kojem su istodobno uzničke dane provodili Hrvati i Srbi sa područja općine Konjic.

”Logor su osnovali najviši muslimanski politički i vojni predstavnici, a glavnu riječ vodio je nelegalni predsjednik Ratnog predsjedništva općina Konjic, Jablanica i Prozor dr. Safet Ćibo koji je sam donosio odluke o zatvaranju i puštanju zatočenika”, stoji u priopćenju Hrvatske udruga logoraša Domovinskog rata u BiH.

Za Logor Športske dvorana na Musali u Konjicu, Sud BiH je 17.04.2015.godine osudio Ibru Macića za kazneno djelo Ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz članka 142. stav 1. Kaznenog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ)i izrekao zatvorsku kaznu od 10.godina uz utvrđenu bitno smanjenu uračunljivost u trenutku počinjenja djela.

Sud BiH je prvostupanjskom presudom 17.11.2017. godine upravnika logora Edhema Žilića osudio za Ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz članka 142. stav 1. Kaznenog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije SFRJ na zatvorsku kaznu od devet (9) godina, da bi Apelacijsko vijeće Suda BiH dana 25.05.2018.presudom usvojilo žalbu tuženog i preinačilo odluku o kaznenoj sankciji te smanjilo zatvorsku kaznu na šest (6) godina.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari