Pratite nas

BiH

Predsjedništv BiH jedinstveno jedino oko tužbe protiv Hrvatske

Objavljeno

na

Nakon što su vodili dvorske sukobe o zastavi i znakovljima, taktizirali hoće li vlast na razini BiH i FBiH biti i vremenski povezane, hoće li u paketu mijenjati veleposlanike…, članovi Predsjedništva jednoglasno su se složili o jednome, piše Večernji list BiH.

Zajednička odluka

Prva, simbolično je to važno, zajednička odluka bila je najava tužbe protiv Republike Hrvatske. I to zbog odluke Hrvatske o provedbi Zakona o raspolaganju državnom imovinom.

Po tumačenju bh. Predsjedništva koje čine Milorad Dodik, Šefik Džaferović i Željko Komšić, Hrvatska krši sporazum o sukcesiji bivše SFRJ te će poduzeti odgovarajuće pravne, političke i diplomatske korake kako bi BiH na to reagirala i zaštitila svoju imovinu u Hrvatskoj i to posredstvom Ujedinjenih naroda.

Ne ulazeći u sadržaj same odluke vlasti Republike Hrvatske i jesu li u pravu oni koji tvrde da je u pitanju prijepor oko upisa u katastar, odnosno gruntovnicu, tj. je li BiH vlasnik objekata ili zemljišta u RH, kako bi se opravdao ovaj potez Zagreba, prvim potezom je poslana jasna poruka kakav će odnos tročlanog Predsjedništva biti prema RH, a u kojemu ne sjedi legitimni hrvatski predstavnik iz BiH.

Postavlja se vrlo legitimno pitanje bi li na sličan način Predsjedništvo donijelo odluku da je u pitanju odluka vlasti u Beogradu, Ankari, Moskvi ili Rijadu. Ovo je i najbolji odgovor onima koji tvrde kako Predsjedništvo BiH ima ceremonijalnu ulogu te da sudjeluje u imenovanju veleposlanika i upravljanju Oružanim snagama. Da je kojim slučajem u Predsjedništvu BiH sjedio legitimni hrvatski politički predstavnik, posve sigurno bi se pitanje odluke vlasti u Zagrebu problematiziralo, ali to pitanje ne bi dospjelo pred Ujedinjene narode.

Čak i da je kojim slučajem preglasan, posve bi sigurno uputio zahtjev za zaštitu vitalnog interesa hrvatskome klubu u Domu naroda FBiH, gdje bi posebno dizajniranom procedurom to bilo i zaustavljeno.

Vitalni interes Hrvata

Čak je i Komšić nagovijestio kako bi mogao određena pitanja važna za vitalne interese Hrvata slati hrvatskome klubu u federalnom Domu naroda, no malo je vjerojatno kako bi se dobilo pozitivan odgovor. 
Prva “složna” odluka vlasti u Sarajevu dolazi upravo u vrijeme kada se u Hrvatskome saboru raspravljalo o donošenju posebne Deklaracije o položaju Hrvata. Upravo je ova odluka Predsjedništva bila i svojevrsna opomena o još većoj potrebi za njezinim donošenjem i zahtjevu za izmjenom Izbornog zakona i Ustava BiH kako bi se položaj Hrvata izjednačio s drugim dvama narodima.

Unatoč tome, izvjesno je i kako će se Predsjedništvo i dalje koristiti kao vježbalište za vođenje različitih ratova s Hrvatskom kako bi se upravo izbjegla rasprava o jednakopravnosti Hrvata. S obzirom na to da su Komšić i Džaferović ranije “domoljubno” problematizirali identične probleme s Hrvatskom, za očekivati je kako će se i ubuduće u prvi plan isticati tvrdnje o navodnom hrvatskom “napadu” na suverenitet BiH, ali i pitanja koje su povezana s Pelješkim mostom, tužbom vezanom za presudu šestorici bivših dužnosnika Herceg Bosne te aktualizirati pitanje korištenja vodnog potencijala s Buškoga blata.

Večernji list BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

BiH u potpunoj blokadi već više od osam mjeseci

Objavljeno

na

Objavio

Osam mjeseci traje postizborna kriza u Bosni i Hercegovini koja se ogleda u potpunoj nefunkcionalnosti konstituiranih tijela vlasti i opstrukcijama uspostave preostalih, piše Večernji list BiH. Razmjenjuju se optužbe i prebacuje odgovornost za ovakvo stanje, ali jasno je kako su u pitanju povezani procesi.

Formalno su, sukladno izbornim rezultatima, konstituirani Predsjedništvo BiH, Zastupnički i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Još se čeka na uspostavu Vijeća ministara, a zbog opstrukcija bošnjačke strane tog procesa, Srbi su odlučili zakočiti imenovanje parlamentarnih povjerenstava. Također, Predsjedništvo BiH nikada nije bilo neaktivnije, izuzmu li se medijske, manje-više populističke izjave članova pojedinačno.

Političko Sarajevo inzistira na usvajanju Nacionalnog godišnjeg plana, kao dijelu integracijskog puta BiH u NATO. Postavljaju to kao uvjet za deblokadu imenovanja Vijeća ministara. Istodobno, optužuju srpsku strnu za blokadu procesa na državnoj, a hrvatsku za uvjetovanje izbora federalne vlasti. S druge strane, Srbi tvrde kako je pozadina cijele politike iz Sarajeva da se pobjedničke snage iz Republike Srpske, a prije svih SNSD, što je moguće dulje drže podalje od institucija izvršne vlasti na državnoj razini. Jasno je da SDA i njegovi bošnjački partneri žele održati kadrove poraženog i raspadnutog Saveza za promjene RS u Vijeću ministara do kad je god to moguće. Pri tome na njih ne vrše nikakav pritisak da prihvate Nacionalni godišnji plan u Vijeću ministara.

Iako podržava i europski i euroatlantski put BiH, kao i uspostavu vlasti, hrvatska strana je svojevrsni talac političke šahovske partije Bošnjaka i Srba. No, ulogu talaca imaju i svi građani BiH, jer bez vlasti nema ni napretka na europskom putu, kao ni novog paketa ekonomskih i socijalnih reformi. Europska komisija je u svom izvješću jasno stavila do znanja da je uspostava vlasti temeljni preduvjet za dobivanje kandidacijskog statusa i za ozbiljan reformski put BiH. Trenutačna situacija ne pogoduje ni suočavanju s ozbiljnim sigurnosnim i humanitarnim problemima, kao što je migrantska kriza koja poprima sve dramatičnije razmjere.

Postupno se dovodi u pitanje i funkcioniranje drugih institucija jer se proces imenovanja rukovodnih kadrova namjerno odugovlači. Najbolji primjer za to je odluka bošnjačke strane u Vladi Federacije da blokira imenovanje novog ravnatelja Federalne uprave policije. No, nije to jedina institucija koja je bez čelnog čovjeka i najodgovornije osobe.

Pitanje je koliko u ovoj situaciji može pomoći i aktivniji angažman međunarodne zajednice koji se ogleda i kroz sve veći interes SAD-a. Učestali su posjeti i poruke visokih američkih dužnosnika zaduženih za ovaj dio svijeta, koji su svjesni da ovako nefunkcionalna i blokirana BiH ugrožava i regionalnu stabilnost i napredak na kojima SAD s partnerima radi već godinama. Rezultat njihova pojačanog angažmana u BiH mogao bi se vidjeti vrlo brzo, piše Večernji list BiH.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

HNS predložio modele za izbor članova Predsjedništva

Objavljeno

na

Objavio

Najviše vremena u elaboriranju prijedloga i komentarima oko mogućih zamki potrošili su predstavnici stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora BiH na način izbora članova Predsjedništva BiH na nedavno održanoj sjednici, piše Večernji list BiH.

Pojavila su se tada neka stara, ali i modificirana rješenja izmjena koja se tiču osiguranja legitimnog političkog predstavljanja. Naime, sudionicima su predložena rješenja koja bi se trebala ponuditi partnerima s bošnjačke strane u pregovorima koji će prethoditi uspostavi izvršne vlasti u FBiH, izboru predsjednika, dvoje dopredsjednika te Vlade. Tri su modela predstavljena sudionicima o izmjenama načina izbora članova Predsjedništva BiH.

Izbjeći majorizaciju

Jedan od njih odnosi se na ranije predstavljeni model koji je izradio Institut za društveno-politička istraživanja s, uvjetno rečeno, trima izbornim područjima, A, B, C, kroz koje se bira dvojicu članova državnog vrha. Ovaj prijedlog, u biti, podrazumijeva da se dvojica članova Predsjedništva BiH biraju iz područja A, odnosno B, gdje su osvojila većinu glasova. Područja A i B su ona u kojima su Hrvati, odnosno Bošnjaci, većina, dok se područje C odnosi na mješovite sredine i također ima utjecaja na izbor dvaju kandidata.

Ovakav prijedlog, u biti, mogao bi dovesti do toga da se i ukine nacionalni prefiks iz Ustava pri izboru članova Predsjedništva, ali bi omogućio da Hrvati mogu izabrati svog člana državnog vrha, što im nije omogućeno u trima navratima nametanjem hrvatskog člana Predsjedništva. Željko Komšić je biran uz većinsku potporu bošnjačkih birača, što je izazvalo ozbiljnu krizu u BiH, budući da njegov izbor ne podržava ni jedna hrvatska politička stranka, ali ni znanstvene i kulturne ustanove. Katolička crkva također je upozorila na opasnost od preglasavanja Hrvata i nepravedan izbor.

Drugi model koji je predstavljen o izmjenama načina biranja članova Predsjedništva sličan je prvome s trima područjima, ali se temelji na županijskim granicama. Bit i ovoga prijedloga svodi se na to da se iz većinskih bošnjačkih županija bira jedan, a iz većinskih hrvatskih županija drugi član državnoga vrha.

O trećem modelu vodili su se razgovori pred dužnosnicima Europske komisije koja je pokušala posredovati pri pronalaženju rješenja za izmjene Izbornog zakona. U pitanju je tzv. elektorski model koji podrazumijeva da određena izborna područja nose određen broj bodova, na temelju čega se na kraju dobije pobjednik izborne utrke. Problem predloženog modela za vrijeme bruxelleskih pregovora bio je u tome što se zapravo ništa ne bi mijenjalo u odnosu na sadašnje stanje te bi Bošnjaci mogli ponovno birati dvojicu članova Predsjedništva.

HNS-ov model, međutim, modificiran je i rezultira mogućnošću legitimnog izbora kandidata. Za Dom naroda predstavljena su dva rješenja temeljena na presudi Ustavnog suda BiH u predmetu Bože Ljubića. Jedan od prijedloga je tzv. dioničarski model, dok se drugi svodi na to da se uvede prag po županijama za izbor izaslanika za Dom naroda.

Zakoniti prijedlozi

Naime, stranke okupljene oko HNS-a BiH tražile su da županije koje nemaju pet posto hrvatskog stanovništva u odnosu na ukupan broj ovoga naroda u FBiH ne mogu kandidirati izaslanike za Dom naroda.

Takav prijedlog, iako ga je Ustavni sud ocijenio ustavnim i zakonitim, izazvao je kritike dijela javnosti da bi pojedini Hrvati bili isključeni iz izbora za Dom naroda. Zbog toga je predložen model da se svi Hrvati koji budu izabrani u županijskim skupštinama nađu u izbornom kolegiju, ali da pri izboru za Dom naroda njihov glas vrijedi onoliko koliki je udjel te županije u ukupnom broju Hrvata u FBiH. Ovaj je model najpošteniji i ne isključuje nikoga, a osigurava legitiman izbor.

Za Mostar je predstavljeno načelno rješenje koje su postigle sve stranke u ovome gradu kako bi se konačno održali lokalni izbori na koje Grad Mostar čeka od 2012. godine.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari