Pratite nas

Politika

Plenković: Josipa Rimac i drugi upleteni u aferu trebali bi biti isključeni iz HDZ-a

Objavljeno

na

Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković rekao je u ponedjeljak da će on nositi listu u prvoj izbornoj jedinici, a predsjednik Hrvatskog sabora i glavni tajnik Gordan Jandroković bit će nositelj u drugoj izbornoj jedinici.

„Danas smo dogovorli nositelje lista. Ja ću, kao i zadnji puta, nositi listu u prvoj izbornoj jedinici a Gordan Jandroković u drugoj”, rekao je Plenković novinarima nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a na kojoj su, među inim, dogovorili nositelje izbornih lista.

Žarko Tušek nosit će izbornu listu u trećoj izbornoj jedinici, potpredsjednik stranke Ivan Anušić u četvrtoj, a ministar financija Zdravko Marić u petoj.

U šestoj izbornoj jedinici listu će nositi ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, u sedmoj ministar hrvatskih branitelja i zamjenik predsjednika HDZ-a Tomo Medved, potpredsjednik stranke Oleg Butković u osmoj te ministar uprave Ivan Malenica u devetoj izbornoj jedinici.

Ministar zdravstva Vili Beroš nosit će listu u desetoj izbornoj jedinici a potpredsjednica stranke Zdravka Bušić u 11. izbornoj jedinici.

Plenković je najavio da će se ostala imena znati za dva tjedna.

Plenković: Josipa Rimac i drugi upleteni u aferu trebali bi biti isključeni iz HDZ-a

Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković rekao je u ponedjeljak da bi Josipa Rimac i drugi članovi stranke upleteni u „aferu vjetroelektrane” trebali biti isključeni iz stranke.

„Da, bez ikakvih dilema. Iz ovoga što svi vi čitate bilo bi jako loše da netko tko radi za svoj račun, a ne za ono za što ima ulogu u Vladi. To je jednostavno nedopustivo”, rekao je Plenković novinarima nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a upitan za osobni stav misli li da bi Rimac i drugi zbog te afere trebali biti isključeni iz stranke.

Nema popusta

Predsjednik HDZ-a poručio je i kako je Predsjedništvo stranke najoštrije osudilo aferu vezanu uz bivšu državnu tajnicu Josipu Rimac te je zadužilo županijske organizacije da hitno pokrenu stegovne postupke protiv svih koji su involvirani u to.

„HDZ je privržena borbi protiv korupcije i ne želimo da ovakve situacije – neodgovorno ponašanje pojedinaca, na bilo koji način utječu na sliku stranke i među hrvatskim biračima”, kazao je.

Naglasio je kako svi članovi stranke koji su involvirani u tu aferu moraju odgovarati te tu „nema nikakvog popusta”. Poručio je i kako ti ljudi to nisu radili u ime HDZ-a, već za vlastiti profit.

Smatra kako HDZ zbog toga ne bi trebao biti kažnjen na predstojećim izborima jer su to akti pojedinaca, a nikakav plan neke organizacije.

Na novinarski upit potvrdio je kako je s bivšim ministrom obrane razgovarao o tome da bude nositelj liste u desetoj izbornoj jedinici ali, kako je rekao, Krstičević ovaj put neće ići na parlamentarne izbore.

Postignut dogovor s Marijanom Petir i Dariom Hrebakom

Potvrdio je i da je postignut dogovor s Marijanom Petir oko zajedničkog izlaska na parlamentarne izbore, kao i s predsjednikom HSLS-a Dariom Hrebakom.

Plenković je „krajnje bezobraznim, krajnje netočnim i vrlo neodgovornim” ocijenio kritike SDP-ovog Joška Klisovića o hrvatskom predsjedanju EU i iskoristivosti Eu fondova, podsjetivši kako je Klisović bio šef kabineta Kolindi Grabar-Kitarović dok je ona bila ministrica vanjskih poslova.

„Čovjek koji se nije uspio izabrati kao zastupnik u Europski parlament govori o tome tko i kako će koristiti europska sredstva slijedećih sedam godina. Klisović i Branko Grčić su se sjajnima pokazali u svom mandatu. Imali su, kada smo mi preuzeli odgovornost za Hrvatsku, samo devet posto ugovorenih sredstava i jedan jedini mali postotni bod isplaćenih sredstava”, poručio je.

Naglasio je i kako je naša zemlja danas na 94 posto ugovorenih, na 35 posto isplaćenih sredstava te na 33 posto verificiranih sredstava.

Očekujem da policija i DORH procesuiraju i korupciju vezanu uz SDP

Vezano uz aktivnosti „koruptivnog karaktera”, Plenković je rekao i kako očekuje da policija i DORH procesuiraju i one koji su vezani uz SDP i npr. provođenje javnih nabava za Europsku predstavnicu kulture u Rijeci. „Očekujem isti aršin i za one koji su vezani za SDP u Rijeci”, poručio je.

Na novinarski upit misli li da tu „nisu isti aršini”, odgovorio je kako ih ne vidi do sada niti nekakve spektakularne akcije. Poručio je i kako se tu ne radi ni o kakvim napadima na pravosuđe već su to samo očekivanja.

Plenković je najavio da će izborni program i strategiju za izbore usvojiti 8. lipnja, a liste će najvjerojatnije usvojiti 15. lipnja tj. pred krajnji rok za predaju uoči izbora.

Naglasio je i da su na Predsjedništvu i Nacionalnom vijeću raspravili prijedlog Europske komisije po kojem bi Hrvatska imala na raspolaganju 10 milijardi eura za oporavak gospodarstva nakon korona krize, te još više od deset milijardi eura koje će ići iz redovitog sedmogodišnjeg proračuna EU.

„Hrvatska će od iduće godine na raspolaganju imati više od 20 milijardi eura za ekonomski oporavak i za ravnomjerni razvoj zemlje, investicije, očuvanje radnih mjesta i sl.”, istaknuo je.

Podsjetio je i da je kreditna rejting agencija Standard and Poor’s potvrdila u petak kreditni rejting Hrvatske ‘minus BBB’ sa stabilnim izgledima, što je, kako je rekao, silno ohrabrujuća poruka.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Politika

IZBORI 2020 Bira se 10. saziv Sabora od neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski birači u nedjelju izlaze na birališta kako bi izabrali 10. saziv Hrvatskog sabora i odlučili tko će imati priliku formirati novu Vladu i iduće četiri godine voditi državu.

Zbog epidemije koronavirusa i mjera zaštite, nedjeljni su izbori jedni od najzahtjevnijih za provedbu unatrag 30 godina.

Potvrđuje to i činjenica da je tek u petak poslijepodne konačno odlučeno kako će i zaraženi koronavirusom moći glasovati uz pomoć osobe od povjerenja koja će po njihovoj ovlasti i uputi ispuniti glasački listić te kako će se ‘omekšati’ upute za glasovanje u domovima za starije u kojima nisu određena posebna biračka mjesta.

Članovi biračkog odbora moći će doći ispred doma ili, ako se radi o nepokretnom korisniku, s posebnom zaštitnom opremom ući u dom i omogućiti mu da iskaže svoju biračku volju. U petak je objavljeno i kako biračko pravo želi iskoristiti 476 od oko pet tisuća osoba u samoizolaciji.

Birači ne bi trebali posebno strahovati

Iz Državnog izbornog povjerenstva (DIP) pozivaju birače da unatoč epidemiji, kao i na svim dosadašnjim izborima, iskoriste svoje biračko pravo.

“Pozivam birače da iskoriste svoje pravo, posebno jer biramo zakonodavnu vlast. Izbori su, ipak, praznik demokracije koji se ne događa tako često“, poručila je potpredsjednica DIP-a Vesna Fabijančić-Križanić.

Biračima je poslala umirujuću poruku.

Na izborima će biti primijenjene sve propisane epidemiološke mjere, pa mislim da birači ne bi trebali imati poseban strah, naglasila je.

U Sabor se bira 151 zastupnik, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri bira dijaspora odnosno birači bez prebivališta u Hrvatskoj, osam pripadnici nacionalnih manjina u posebnoj, 12. jedinici.

Veliko je zanimanje za mjesto u Saboru, za svako se u prosjeku natječe 17 kandidata čija je prosječna dob 48,6 godina.

O tome tko će uistinu slijedeće četiri godine provesti na Trgu svetog Marka ima pravo odlučiti 3 milijuna 860 tisuća birača za koje će u Hrvatskoj i 42 države u inozemstvu biti otvoreno ukupno 6999 biračkih mjesta.

Izbore će provoditi oko 75 tisuća ljudi, nadzirat će ih oko 8500 promatrača.

Svi oni moraju se držati mjera zaštite od zaraze koronavirusom koje su preporučili epidemiolozi. Za članove biračkih odbora, koji pokrivaju sva biračka mjesta to znači držanje međusobnog razmaka od metra u pol, obvezno nošenje maski, preporučeno nošenje rukavica, redovitu dezinfekciju ruku itd.

Birači pak, kod ulaska na biralište, moraju dezinficirati ruke, preporučuje im se nošenje maski i da ponesu kemijsku olovku kojom će glasovati, da u prostoriju ulaze i izlaze jedan po jednan poštujući propisani razmak od metra i pol koji moraju održavati i dok čekaju ulazak na biračko mjesto.

Preferencijski glas

Birači će na izborima moći koristiti preferencijski glas, na listi za koju će glasovati moći će zaokružiti i ime kandidata kojemu daju prednost, to jest preferiraju ga u odnosu na sve druge. Kandidat koji osvoji najmanje deset posto glasova svoje liste, ima prednost pred ostalima, neovisno gdje je smješten na listi.

Biračka mjesta u Hrvatskoj se otvaraju u nedjelju u 7 sati, zatvaraju u 19 sati. Isto, mjereno lokalnim vremenom, vrijedi i za inozemstvo, gdje se glasuje dva dana, u subotu i nedjelju.
Prve podatke o tome kome su birači dali povjerenje, DIP će na svojoj mrežnoj stranici početi objavljivati u nedjelju u 21 sat, a ažurirat će ih svakih 15 minuta.

Podatke o odazivu objavit će u nedjelju u podne i u 17 sati. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

HDZ vodi u najnovijoj anketi, Iznenađenje u Zagrebu

Objavljeno

na

Objavio

Isječak/NOVA TV

Zadnji dio istraživanja Dnevnika Nove TV donosi raspoloženje birača u četiri tzv. zagrebačke izborne jedinice: I., II., VI. i VII. U tri od ove četiri jedinice vodi RESTART koalicija, a u jednoj HDZ.

Iznenađenje u Zagrebu, RESTART i HDZ izjednačeni u mandatima

RESTART je prvi izbor u I. izbornoj jedinici s potporom od 24,66 posto. Odmah slijedi HDZ s 24,50 posto, a treći je izbor koalicija MOŽEMO! s potporom od 15,37 posto. Domovinski pokret osvaja 9,22 posto, izborni prag još prelazi koalicija predvođena Dalijom Orešković sa 6,14 posto, a oko izbornog praga je i Most s 5,56 posto.

Kada se to pretvori u mandate, RESTART dobiva 4 sigurna mandata, HDZ također 4 sigurna mandata, 2 mandata osvojila bi koalicija MOŽEMO!, a po jednog zastupnika dobiva Domovinski pokret te koalicija Stranka s Imenom i Prezimenom, FOKUS i PAMETNO. Dva su viseća mandata za koje se bore Most i MOŽEMO!, a u nekoj kombinaciji male šanse imaju i HDZ i RESTART.

U konačnici bi raspodjela mandata mogla biti: 4 RESTART, 4 HDZ, 3 MOŽEMO!, 1 Domovinski pokret, 1 mandat Most i koalicija SSIP, FOKUS I PAMETNO. U odnosu na prije 4 godine, SDP je izgubio 3 mandata, a HDZ 1 mandat. Živi zid je gubitnik.

U drugoj izbornoj jedinici prema anketi Nove TV pobjeđuje HDZ

Tko pobijedi u II. izbornoj jedinici, tradicija kaže, pobjeđuje u Hrvatskoj. Tamo vodi lista HDZ-a s 29,22 posto, slijedi RESTART s 25,55 posto, a Domovinski pokret je na 11,56 posto i Most na 6,48 posto. Milan Bandić je ispod praga s 3,38 posto.

HDZ tamo ima 5 sigurnih mandata, RESTART 5, 2 mandata dobio bi Domovinski pokret, a jedan mandat Most. Tu se za jedan viseći mandat bore HDZ i Bandić, izglednije šanse ima HDZ, a u nekoj kombinaciji, ali ne izglednoj, šanse da ugrabi jedan mandat ima i RESTART.

U konačnici, HDZ bi imao 6 mandata, RESTART 5, Domovinski pokret 2, a Most jedan mandat. U odnosu na 2016. i HDZ i SDP imaju što su imali na prošlim izborima, Most je potvrdio postojanje, a Živi zid je i tu gubitnik.

Šestu izbornu jedinicu odnosi RESTART

Od Dugava do Velike Gorice pa do Hrvatske Kostajnice prostire se VI. izborna jedinica. Tu vodi RESTART koalicija s 28,4 posto, a odmah iza nje je HDZ s 26,9 posto. Slijedi Domovinski pokret s 9,4 posto, a koalicija MOŽEMO! osvojila bi 8 posto. Izborni prag prelazi Most s 5,7 posto, ispod izbornog praga je koalicija FOKUS, PAMETNO i SSIP s 4,1 posto.

U mandatima RESTART ima sigurnih 5 mandata, HDZ također može računati na 5 mandata, a po jednog zastupnika osvojili bi Domovinski pokret, koalicija predvođena MOŽEMO! te Most. Tu se za jedan mandat bore RESTART i koalicija PAMETNO, FOKUS, SSIP, ali i Domovinski pokret, no šanse su im manje. U konačnici bi RESTART dobio 6 mandata, HDZ 5 mandata, a po jedan mandat Domovinski pokret, MOŽEMO! i MOST.

U odnosu na prije 4 godine, u mandatima nema razlike između SDP-a i HDZ-a, a zapravo su gubitnici Bandićeva lista i Živi zid.

Od Jaruna do Jadranskog mora proteže se VII. izborna jedinica. Tamo vodi RESTART s 27,95 posto, slijedi ga HDZ s 25,27 posto. Treći je izbor Domovinski pokret s 9,29 posto. Koalicija MOŽEMO! osvaja 9,02 posto, a izborni prag prelazi i Most s 6,35 posto. Ispod praga je koalicija FOKUS, PAMETNO I SSIP s 3,50 posto.

U mandatima RESTART ima sigurnih 5 mandata, HDZ također 5, a po jedan mandat osvojili bi Domovinski pokret, koalicija MOŽEMO! te Most. Za 1 viseći mandat bori se RESTART i koalicija FOKUS, PAMETNO I STRANKA S IMENOM I PREZIMENOM. Manje šanse da ugrabi taj 14. mandat ima i Domovinski pokret te koalicija MOŽEMO!.

U konačnici bi raspodjela mogla biti RESTART 6 mandata, HDZ 5 mandata, a po jedan mandat imali bi Domovinski pokret, koalicija MOŽEMO! te Most.

U odnosu na prije 4 godine, SDP ima isti broj mandata, HDZ jedan manje, a i tu je Živi zid gubitnik.

HDZ u ovoj anketi ima prednost, veliko iznenađenje je i Most

HDZ bi imao ukupno 52 zastupnika, daleko ispod 61 zastupnika od prije 4 godine. RESTART koalicija sada bi imala 51 zastupnika, također manje, ali tada su bili u drugom sastavu. Domovinski pokret je na 18 mandata, a Most na 9. Koalicija FOKUS, PAMETNO I STRANKA S IMENOM I PREZIMENOM imala bi 3 zastupnika, koalicija MOŽEMO! mogla bi računati na 6 zastupnika, a Reformisti Radimira Čačića na jedan mandat.

Za formiranje većine potrebno je 76 zastupnika, a u istraživanju nisu obuhvaćena 3 zastupnika dijaspore i 8 zastupnika manjina. HDZ je prije 4 godine imao 2 zastupnika dijaspore, Željko Glasnović tada je osvojio jedan mandat, a sada ga podupire Domovinski pokret.

Kako HDZ može do većine?

HDZ može koalirati s Domovinskim pokretom – imali bi 70 zastupnika, a ako bi i u dijaspori bio isti odnos snaga kao prije 4 godine, to je 73 zastupnika. Od kuda uzeti 4 zastupnika – manjine sigurno ne, barem ne SDSS i Furio Radin. Mogli bi s preostala 4 zastupnika manjina sklopiti koaliciju i dolaze do 77 ruku dovoljno za formirati vladu.

Kako RESTART može do Banskih dvora?

RESTART sa svojim 51 zastupnikom, kada bi okupio koaliciju FOKUS, PAMETNO I STRANKA S IMENOM I PREZIMENOM, pa da im potporu daju kroz manjinsku vladu koalicije MOŽEMO!, REFORMISTI, imali bi 61 zastupnika, a kada bi im svi zastupnici manjina dali potporu, došli bi na 69 mandata. U nekom nestvarnom scenariju, kada bi i Most kao manjinsku vladu podupirao vladu Davora Bernardića, on bi došao na 78 zastupnika, dovoljno za formiranje vlade.

Istraživanje se provodi CATI metodom (telefonsko anketiranje). U svakoj izbornoj jedinici anketira se po 500 ispitanika populacije 18+. Razdoblje anketiranja je od 27.6. do 2.7. Maksimalna pogreška uzorka po izbornoj jedinici je +/- 4,4%, a na prosječnom broju birača po izbornoj jedinici +/-5,23%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari