Pratite nas

Najave

Predstavljanje Hrvatskog iseljeničkog zbornika 2019.

Objavljeno

na

Hrvatska matica iseljenika ima čast pozvati Vas na svečano predstavljanje HRVATSKOGA ISELJENIČKOG ZBORNIKA 2019. koje će se održati u četvrtak, 7. veljače 2019. u 13 sati u HMI-ju, Trg Stjepana Radića 3, Zagreb.

Zbornik će predstaviti:ravnatelj HMI-ja profesor Mijo Marić, izv. prof. dr. sc. Božo Skoko, Fakultet političkih znanosti; dr. sc. Milan Bošnjak, Središnji državni ured za Hrvate izvan RH, te urednica Vesna Kukavica. Voditeljica promocije: Ljerka Galic, prof.

Hrvatski iseljenički zbornik 2019. sa sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku ima osam tematskih cjelina –  naslovljenih Znaci vremena, Kroatistički obzori, Baština, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Znanost te Nove knjige – koje se sastoje od 32 samostalna autorska priloga. Autori Matičina ljetopisa činjenično ruše stereotipe o našoj dijaspori, predočavajući nam autentičan mozaik stvaralaštva hrvatskog iseljeništva 21. stoljeća čiji naraštaji stvaraju izvan domovine u višejezičnim i višekulturnim sredinama razvijenoga svijeta. Taj mozaik otkriva inovativnu dijasporu, čije su istaknute figure prepoznatljive u globalnoj zajednici – iskoristivši blagodati slobode kretanja marljivih i obrazovnih ljudi. Građa je raspoređena na 436 stranica i ilustrirana s 110 fotografija, zrcaleći recentno iseljeničko stvaralaštvo od umjetnosti do znanosti. Jezični resursi na Mreži u otvorenom pristupu, pozitivne promjene statusa i normi hrvatskoga jezika tijekom posljednjih četvrt stoljeća otkako je Hrvatska stekla državnu samostalnost u fokusu su većine autora ovogodišnjega sveska Matičina ljetopisa, a prigodom pete obljetnice uvrštenja hrvatskoga u službene jezike Europske unije – čije izvorne govornike nalazimo na sociolingvističkoj karti svijeta na svim meridijanima. Zagrebački Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u klasičnom i mrežnom okružju prometnuo se u kreatora i nositelja hrvatske normativne jezične politike, što u Zborniku opisuje kroatist Željko Jozić. Na našu prekograničnu jezičnu baštinu i obrazovanje na materinskome jeziku Y naraštaja usredotočilo se niz mlađih stručnjaka, poimajući jezik glavnim simbolom hrvatskoga nacionalnog identiteta među našim manjincima u europskome susjedstvu, ali i dalekome Brazilu te američkome Massachusettsu

Autorica dr. sc. Jelena Šesnić sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta u Zborniku izdvaja niz vrsnih američkih pisaca kojima je hrvatska komponenta nezaobilazni dio – bilo na razini teme i sadržaja, bilo na razini jezika i raznih lingvističkih funkcija ili, pak, gledano na autorsku poziciju. To su slijedeći pisci: Courtney Angela Brkic, Josip Novakovich, Sara Nović i Mary Helen Stefaniak. Riječ je o trima različitim generacijama autora: od Novakovicha i Stefaniak, koji se u američkoj književnosti javljaju tijekom 1990-ih, preko Brkic koja doživljava kreativni procvat ranih 2000-ih do najmlađe Sare Nović koja se romanom prvijencem javila 2015. Geografski su disperzirani na golemome američkom prostoru (od Istočne obale do Srednjega zapada). U različitoj su mjeri prisutni ili, točnije, odsutni u prijevodima na hrvatski, što im umanjuje mogućnost ozbiljnije recepcije u hrvatskome književnom i kulturnom prostoru. Najredovitije je prevođen Novakovich te time i zadovoljavajuće zastupljen i kao hrvatska književna činjenica. Nedavno je preveden Stefaniakičin roman ‘Turčin i moja majka’ (Disput, 2013.). Iako ostale dvije autorice nisu prevedene, činjenica je da ipak možemo uspostaviti neke analitičke parametre za obuhvatnije čitanje ove zanimljive produkcije.

U Zbornikovu trećem nastavku studije ‘Svijet knjige u Hrvata iz Mađarske’ autor profesor s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Pečuhu dr. sc. Stjepan Blažetin fokusira se, nakon pregleda tamošnjih književnopovijesnih istraživanja te časopisa i dijalektalnog pjesništva, na kontinuitet proznog i dramskog stvaralaštva pisaca hrvatskih korijena. Spominje pripovjedača Miju Karagića, jednog od prvaka demokratskog pokreta nakon pada Berlinskoga zida. Također se usredotočuje i na dječju književnost, zamjećujući nove tendencije u djelima za mlade mađarskih Hrvata. Hvali stvaralaštvo osam hrvatskih pisaca iz Mađarske kao što su: Marija Vargaj, Mate Šinković, Marga Šarac, Marko Dekić, Ljudevit Škrapić, Stipan Blažetin, Jolanka Tišler i Đuso Šimara Pužarov. Među istraživačima književnopovijesne tematike izdvaja prinose Marina Mandića, Živka Mandića, Stjepana Blažetina i Istvána Pótha, koji je priredio  sjajno djelo za buduće istraživače hrvatske dramske riječi u Mađarskoj, dok je osobiti prinos usmenoj književnosti dao Đuro Franković. Sažeto, ova trodijelna studija daje odličan uvid u literaturu Hrvata u Mađarskoj. Jačanjem komunikacije s kulturnim prostorom hrvatske države, književnost Hrvata u Mađarskoj osvaja prostor slobode u koji ulaze strukturni elementi raznolikih stilskih razdoblja (post)moderne.

O našim znanstvenim zvijezdama u dijaspori piše eminentna publicistkinja Tanja Rudež, izdvajajući rezultate robotičarke Danice Kragić,  koja je u Švedskoj ostvarila impresivnu karijeru u posljednjem desetljeću. Profesorica je kompjutorskih znanosti na Kraljevskome tehnološkom institutu (KTH) u Stockholmu. S druge strane planete, Zagrepčanin Tomislav Friščić, izvanredni profesor kemije na uglednom Sveučilištu McGill u kanadskome gradu Montrealu, jedan je od najistaknutijih svjetskih znanstvenika na području ‘zelene kemije’ piše u HIZ-u.

Suvremeno iseljavanje iz više perspektiva opisuju pronicljivi istraživači iz Zagreba, Toronta i Sydneya.

Skrećemo vam pozornost i na sjajne priloge (B. Skoko, S. Herek, D. Barač) o stvaralaštvu Hrvata u zemlji, kao i onih što djeluju u svjetskim metropolama poput fagotista iz Beča Milana Turkovića i promicateljā hrvatskoga identiteta s torontskom adresom Nikole Demarina te kanadsko-hrvatskoga znanstvenika Hrvoja Fabeka, uključujući i vrhunske sportske uspjehe nacije u čiju je čast urešena navijačkim ruhom naslovnica ovogodišnjega Matičina ljetopisa (fotografija Ratka Mavara), dok zadnji ovitak donosi rad dizajnera Doriana Celcera na temu Europske prijestolnice kulture – Rijeke, 2020.

Veselimo se susretu!

Ravnatelj: Mijo Marić, prof.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Najave

U nedjelju, 14. srpnja započinje PULS 2019. u Otvorenoj kući u Garevcu

Objavljeno

na

Objavio

Drago mi je da ljudi vjeruju u ovaj projekt i da svi zajedno stručnim djelovanjem i doprinosom ralaksiramo život, ali i struku te da pokažemo kako i na područjima poput Posavine, može nastati klica novih umjetničkih pojava. Bit će ovo prigoda za iznošenje stavova o moći umjetnosti. Čut ćemo mišljenja  što ona znači za umjetnika i što je njezina prava vrijednost, a o čemu ćemo govoriti na Kolokviju te se nadamo u dobar i lijep prijem kod naroda. Cijelu manifestaciju želimo pretvoriti u jednu veliku tradiciju. Garevac je Bogom dan prostor za ovakve projekte i naša je zadaća da ga popunimo okupljanjem kreativnošću stručnih ljudi, za kraj našega razgovora rekao nam je prof. dr.  Anto Kajinić, umjetnički voditelj Simpozija Puls 2019. godine, koji od naredne nedjelje, 14. srpnja započinje u Napretkovoj Otvorenoj kući u Garevcu.

Piše: Anto PRANJKIĆ

Dragi Bog bio je veličanstven i prije nego što će stvoriti čovjeka stvorio je sve ono što će mu biti potrebno za lijep i skladan život. Tu su plodna zemlja, voda za bujanje biljaka, biljke za život životinja i životinje i biljke za život čovjeka. Dakle, čovjeku je prije njega samoga sve bilo stvoreno. I kad je sve bilo gotovo Bog stvori i čovjeka. Čovjek poče živjeti  i stvarati. To njegovo stvaranje zbog živopisne prirode i kreativnog duha udahnutog od samog Stvoritelja čini i njegova djela svojevrsnim kreativnim biserima.

Bosanska Posavina  u više povijesnih trenutaka nije imala sreću te je često napuštana, bila opustošena i uništena. Ali, unatoč tomu kreativni posavski duh nije uništen i kako reče posavska spisateljica Zorica Krajinović:“Zaustavljeni su krici, al´ nisu duše”. Dižu se Posavljaci kao ptica Feniks. Ta urođena kreativnost rodila je, pod palicom HKD Napredak , Zakladu “Otvorena kuća” Garevac, a čija predsjednica Slavica Mijić Lukač uz sve druge poslove  okuplja umjetnike. Tako je 2018. godine započelo okupljanje umjetnika kojima je pooveznica istraživački poriv te konzistentnost u stvarateljskom procesu, a koncept je sačinio ugledni profesor, slikar s bogatim stvarateljskim opusom,  inače Posavljak prof. dr. Anto Kajinić.

Prema riječima gospodina Kajinića ovakav događaj, događaj okupljanja umjetnika (PULS) u Otvorenoj kući u Garevcu je Bogom dan sadržaj:

– Zgrada Otvorene kuće je adaptirana zgrada stare škole u Garevcu, preuređena inozmenom financijskom pomoću i ona je sada izvrsna za namjene okupljanja kulturnih djelatnika i znanstvenika. Mi smo imali čast “probiti led”, pa će se možda povesti za nama i neki drugi znanstveni i kulturni krugovi. Ovaj naš likovni susret mi želimo pretvoriti u tradicionlani, kaže gospodin Kajinić, umjetnički voditelj likovnog  Simpozija PULS 2019, koji se po drugi puta održava u Garevcu. Samo njegovo osobno uključivanje u cijeli projekt motivirano je i njegovim posavskim korjenima:

– Zahvaljujući činjenici da je gospođa Mijić Lukač iz ovih krajeva, a i sam sam rođen u blizini pronašli smo i onu emotivnu potrebu stručno poduprijeti ovaj projekt i svojoj Posavini vratiti dug. Ono što mogu učiniti  kao stručnjak slikar jeste pripomoći kako bismo u kulturnom smislu skrenuli pozornost na ovaj kraj te pokušali svojim  djelovanjem učiniti  karakterističnim, zanimljivim i živim hrvatski duhovni habitus. Ja ne niječem da tu žive i drugi ljudi, drugi narodi, ali najviše me interesira hrvatski habitus i želim umjetničkim činom skrenuti pozornost na to. Ja i moji prijatelji želimo donijeti jedno novo svjetlo umjetničkim sadržajima.

Cilj projekta, a prema riječima umjetničkoga voditelja jeste da se izbjegne puko okupljanje tipa likovnih kolonija, što i ovaj Simpozij svakako jeste, ali on je u širem stručnijem kontekstu ozbiljniji, jer se želi stručno pratiti hrvatsku suvremenu umjetnost u RH, BiH pa i u inozemstvu.

– To je jedna vrsta istraživanja. Kroz desetak godina skupit ćemo priličan broj umjetnina koje će mnogo značiti za našu umjetnost. Ove godine će nastupiti stručnjaci iz različitih krajeva. Pojavit će se u Posavini i doprinijeti da se život kulturno relaksira te da se sveukupni život učini što normalnijim i što ljepšim. Nastupit će osam umjetnika i povjesničarka umjetnosti iz Mostara, koja će stručno pripremiti i uvodnik za katalog. Djela ćemo izložiti u Galeriji u Vikonvcima 20. srpnja na sami dan Grada Vinkovaca, a koji ima još znakovitosti. To je zapravo dan kada slavimo Spomendan zaštitnika BiH, župe u Garevcu, te i Grada Vukovara, svetog Ilije Proroka, kaže Kajinić i ističe svoju uvjerenost kako će doći do rezultatata i na stručnoj razini, jer će stručnjaci stvoriti po najmanje dva djela s novim modernim umjetničkim izrazom, a to će biti i prigoda za obogatiti umjetničku galeriju i fondus Napretkove glaerije.

Umjetnički voditelj Simpozija Kajinić smatra da je PULS 2019. dobro iznikla kulturna i umjetnička klica u Napretku, koji je  široka kulturna organizacija i mišljenja je da će ona doprinijeti cjelokupnom Napretkovu djelovanju:

– Drago mi je da ljudi vjeruju u ovaj projekt i da svi zajedno stručnim djelovanjem i doprinosom ralaksiramo život, ali i struku te da pokažemo kako i na područjima poput Posavine, može nastati klica novih umjetničkih pojava. Bit će ovo prigoda za iznošenje stavova o moći umjetnosti. Čut ćemo mišljenja  što ona znači za umjetnika i što je njezina prava vrijednost, a o čemu ćemo govoriti na Kolokviju te se nadamo u dobar i lijep prijem kod naroda. Cijelu manifestaciju želimo pretvoriti u jednu veliku tradiciju. Garevac je Bogom dan prostor za ovakve projekte i naša je zadaća da ga popunimo okupljanjem kreativnošću stručnih ljudi, za kraj našega razgovora rekao nam je prof. Anto Kajinić, umjetnički voditelj Simpozija Puls 2019. godine, koji od naredne nedjelje, 14. srpnja započinje u Napretkovoj Otvorenoj kući u Garevcu.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Najave

Međunarodna konferencija u Zagrebu – Dijaspora i Domovina

Objavljeno

na

Objavio

Danas globalno svjedočimo jednoj novoj pojavi, a to je da nikada dosad u povijesti čovječanstva dijaspora nije igrala i imala veću ulogu u društveno političkom, gospodarskom, kulturnom, vjerskom i sportskom životu zemalja svog porijekla. Sama činjenica da više od 258 milijuna ljudi živi van zemlje u kojoj su rođeni, da oni šalju godišnje više od 625 bilijuna dolara u novčanim doznakama u zemlje svog porijekla, na najbolji način govore o potencijalu njezinih članova.

I pored činjenice da i dan danas glavni fokus odnosa između dijaspore i domovine je baziran na novčanim doznakama, ipak postoje primjeri kako pripadnici dijaspore mogu svojim aktivnim sudjelovanjem i angažmanom uvelike doprinijeti napretku i uspjesima svoje domovine kako na unutrašnjem tako i na vanjskom polju.

Jedan takav primjer koji na najbolji način ilustrira veliki doprinos ekonomskom oporavku i procvatu svoje domovine predstavljaju čileanski imigranti koji su završili svoje školovanje na poznatoj ekonomskoj školi u Chicagu, i koji su se na poziv diktatora Pinocheta vratili u svoju domovinu kako bi primijenili stečeno znanje kroz praksu. Najviše zahvaljujući njima, Čile je u vrlo kratkom vremenu uspio doživjeti veliki ekonomski procvat.

Svjetsko nogometno prvenstvo odigrano prošlog ljeta u Rusiji pokazalo je ponovo na jedan drugi način doprinos dijaspore zemlji svog porijekla. Naime, velik broj nacionalnih momčadi imao je u svojim sastavima članove dijaspore. Najbolji primjer je nacionalna momčad Hrvatske, jednog od finalista prvenstva, čiji su tim sačinjavale dvije trećine igrača rođenih izvan Republike Hrvatske. Ovi primjeri na najbolji način manifestiraju s jedne strane snagu i moć dijaspore, a s druge strane njezin potencijal i ulogu koja ona može imati u razvojnoj strategiji zemalja svog porijekla.

Nakon sloma i nestanka komunizma, raspada bivšeg SSSR, i stvaranja novih ili obnove starih demokratskih država u jugoistočnoj Europi, svjedočimo u zadnjih nekoliko godina odlasku milijuna građana Poljske, Bugarske, Rumunjske, Hrvatske i ostalih država bivše Jugoslavije, Grčke i drugih, u razvijene zapadne demokratske zemlje svijeta. Suočene s novonastalim prilikama države su preko noći bile, i još su danas, prisiljene osmisliti državne strategije, različite programe kooperacije, usmjerene prema svojim dijasporama, umjesto da patroniziraju iseljenike što većina država radi. Dijaspora danas može igrati još značajniju ulogu nego prije u izgradnji mosta između nje i domovine. Vijeće europske parlamentarne skupštine (Parliamentary Assembly Council of Europe), usvojio je 2015. god. Rezoluciju 2043, koja nosi naslov Democratic participation for migrant diasporas.

Između ostalog rezolucija predlaže da njezini članovi usvoje programe koji će uključiti pripadnike dijaspore u politički život, preispitati državne zakone s ciljem da usvoje specijalne položaje za članove dijaspore u njihovim zemljama porijekla i pomognu proces povratka gdje je on moguć, i da promoviraju doprinos članova dijaspore njihovim zemljama porijekla kroz korištenje njihovog znanja, školovanja i iskustva. Glavni ciljevi i neke od tema konferencije su, s jedne strane, upoznavanje sa strategijama i programima pojedinih država prema svojim iseljenicima, a s druge strane odnos dijaspore prema zemlji svog porijekla.

Predložene teme:

1. Odnosi dijaspora – vlada
2. Državna politika i praksa prema dijaspori
3. Povratak iseljenika i njihova integracija u zemlju porijekla – uspjeh ili promašaj
4. Direktna ulaganja dijaspore
5. Utjecaj dijaspore na domovinu ili zemlju porijekla
6. Iseljenički turizam
7. Dijaspora u međunarodnim odnosima
8. Dijaspora kao čimbenik sigurnosti
9. Dijaspora – mediji, radio-programi , novine i publikacije
10. Iseljenička književnost

Konferencija će se održati 10-11.10.2019.

Rok za slanje sažetaka – 15. 7.2019.

Marin Sopta

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari