Pratite nas

Najave

Predstavljanje Hrvatskog iseljeničkog zbornika 2019.

Objavljeno

na

Hrvatska matica iseljenika ima čast pozvati Vas na svečano predstavljanje HRVATSKOGA ISELJENIČKOG ZBORNIKA 2019. koje će se održati u četvrtak, 7. veljače 2019. u 13 sati u HMI-ju, Trg Stjepana Radića 3, Zagreb.

Zbornik će predstaviti:ravnatelj HMI-ja profesor Mijo Marić, izv. prof. dr. sc. Božo Skoko, Fakultet političkih znanosti; dr. sc. Milan Bošnjak, Središnji državni ured za Hrvate izvan RH, te urednica Vesna Kukavica. Voditeljica promocije: Ljerka Galic, prof.

Hrvatski iseljenički zbornik 2019. sa sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku ima osam tematskih cjelina –  naslovljenih Znaci vremena, Kroatistički obzori, Baština, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Znanost te Nove knjige – koje se sastoje od 32 samostalna autorska priloga. Autori Matičina ljetopisa činjenično ruše stereotipe o našoj dijaspori, predočavajući nam autentičan mozaik stvaralaštva hrvatskog iseljeništva 21. stoljeća čiji naraštaji stvaraju izvan domovine u višejezičnim i višekulturnim sredinama razvijenoga svijeta. Taj mozaik otkriva inovativnu dijasporu, čije su istaknute figure prepoznatljive u globalnoj zajednici – iskoristivši blagodati slobode kretanja marljivih i obrazovnih ljudi. Građa je raspoređena na 436 stranica i ilustrirana s 110 fotografija, zrcaleći recentno iseljeničko stvaralaštvo od umjetnosti do znanosti. Jezični resursi na Mreži u otvorenom pristupu, pozitivne promjene statusa i normi hrvatskoga jezika tijekom posljednjih četvrt stoljeća otkako je Hrvatska stekla državnu samostalnost u fokusu su većine autora ovogodišnjega sveska Matičina ljetopisa, a prigodom pete obljetnice uvrštenja hrvatskoga u službene jezike Europske unije – čije izvorne govornike nalazimo na sociolingvističkoj karti svijeta na svim meridijanima. Zagrebački Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u klasičnom i mrežnom okružju prometnuo se u kreatora i nositelja hrvatske normativne jezične politike, što u Zborniku opisuje kroatist Željko Jozić. Na našu prekograničnu jezičnu baštinu i obrazovanje na materinskome jeziku Y naraštaja usredotočilo se niz mlađih stručnjaka, poimajući jezik glavnim simbolom hrvatskoga nacionalnog identiteta među našim manjincima u europskome susjedstvu, ali i dalekome Brazilu te američkome Massachusettsu

Autorica dr. sc. Jelena Šesnić sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta u Zborniku izdvaja niz vrsnih američkih pisaca kojima je hrvatska komponenta nezaobilazni dio – bilo na razini teme i sadržaja, bilo na razini jezika i raznih lingvističkih funkcija ili, pak, gledano na autorsku poziciju. To su slijedeći pisci: Courtney Angela Brkic, Josip Novakovich, Sara Nović i Mary Helen Stefaniak. Riječ je o trima različitim generacijama autora: od Novakovicha i Stefaniak, koji se u američkoj književnosti javljaju tijekom 1990-ih, preko Brkic koja doživljava kreativni procvat ranih 2000-ih do najmlađe Sare Nović koja se romanom prvijencem javila 2015. Geografski su disperzirani na golemome američkom prostoru (od Istočne obale do Srednjega zapada). U različitoj su mjeri prisutni ili, točnije, odsutni u prijevodima na hrvatski, što im umanjuje mogućnost ozbiljnije recepcije u hrvatskome književnom i kulturnom prostoru. Najredovitije je prevođen Novakovich te time i zadovoljavajuće zastupljen i kao hrvatska književna činjenica. Nedavno je preveden Stefaniakičin roman ‘Turčin i moja majka’ (Disput, 2013.). Iako ostale dvije autorice nisu prevedene, činjenica je da ipak možemo uspostaviti neke analitičke parametre za obuhvatnije čitanje ove zanimljive produkcije.

U Zbornikovu trećem nastavku studije ‘Svijet knjige u Hrvata iz Mađarske’ autor profesor s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Pečuhu dr. sc. Stjepan Blažetin fokusira se, nakon pregleda tamošnjih književnopovijesnih istraživanja te časopisa i dijalektalnog pjesništva, na kontinuitet proznog i dramskog stvaralaštva pisaca hrvatskih korijena. Spominje pripovjedača Miju Karagića, jednog od prvaka demokratskog pokreta nakon pada Berlinskoga zida. Također se usredotočuje i na dječju književnost, zamjećujući nove tendencije u djelima za mlade mađarskih Hrvata. Hvali stvaralaštvo osam hrvatskih pisaca iz Mađarske kao što su: Marija Vargaj, Mate Šinković, Marga Šarac, Marko Dekić, Ljudevit Škrapić, Stipan Blažetin, Jolanka Tišler i Đuso Šimara Pužarov. Među istraživačima književnopovijesne tematike izdvaja prinose Marina Mandića, Živka Mandića, Stjepana Blažetina i Istvána Pótha, koji je priredio  sjajno djelo za buduće istraživače hrvatske dramske riječi u Mađarskoj, dok je osobiti prinos usmenoj književnosti dao Đuro Franković. Sažeto, ova trodijelna studija daje odličan uvid u literaturu Hrvata u Mađarskoj. Jačanjem komunikacije s kulturnim prostorom hrvatske države, književnost Hrvata u Mađarskoj osvaja prostor slobode u koji ulaze strukturni elementi raznolikih stilskih razdoblja (post)moderne.

O našim znanstvenim zvijezdama u dijaspori piše eminentna publicistkinja Tanja Rudež, izdvajajući rezultate robotičarke Danice Kragić,  koja je u Švedskoj ostvarila impresivnu karijeru u posljednjem desetljeću. Profesorica je kompjutorskih znanosti na Kraljevskome tehnološkom institutu (KTH) u Stockholmu. S druge strane planete, Zagrepčanin Tomislav Friščić, izvanredni profesor kemije na uglednom Sveučilištu McGill u kanadskome gradu Montrealu, jedan je od najistaknutijih svjetskih znanstvenika na području ‘zelene kemije’ piše u HIZ-u.

Suvremeno iseljavanje iz više perspektiva opisuju pronicljivi istraživači iz Zagreba, Toronta i Sydneya.

Skrećemo vam pozornost i na sjajne priloge (B. Skoko, S. Herek, D. Barač) o stvaralaštvu Hrvata u zemlji, kao i onih što djeluju u svjetskim metropolama poput fagotista iz Beča Milana Turkovića i promicateljā hrvatskoga identiteta s torontskom adresom Nikole Demarina te kanadsko-hrvatskoga znanstvenika Hrvoja Fabeka, uključujući i vrhunske sportske uspjehe nacije u čiju je čast urešena navijačkim ruhom naslovnica ovogodišnjega Matičina ljetopisa (fotografija Ratka Mavara), dok zadnji ovitak donosi rad dizajnera Doriana Celcera na temu Europske prijestolnice kulture – Rijeke, 2020.

Veselimo se susretu!

Ravnatelj: Mijo Marić, prof.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Najave

Svaki ponedjeljak u drugom zagrebačkom kvartu odavanje počasti poginulim hrvatskim braniteljima

Objavljeno

na

Objavio

U ponedjeljak 1. lipnja 2020. godine u 20 sati kod spomenika hrvatskim braniteljima u Markuševcu, Trg svetog Šimuna, zapalit ćemo svijeće i pomolit se za sve poginule branitelje HOS-a, HV-a, HVO-a i MUPa.

Na inicijativu gospođe Mirjane Okun 29. travnja u Novom Jelkovcu kod križa zapaljene su svijeće i održana zajednička molitva za poginule članove HOS-a, HV-a, HVO-a i MUP-a, a posebno smo se prisjetili poginulih članova Prve satnije Ante Paradžik Jasenovac čija se imena nalaze na ploči koja je iz Jasenovca izmještena u Trokut (Novska).

Tom prilikom gospođa Mirjana Okun naglasila je kako su poginuli pripadnici HOS-a sudjelovali u obrani i dali život za Domovinu, dok slučajni predsjednik koji nije želio ovu hrvatsku domovinu pljuvanjem po HOS-u pljuje po hrvatskom narodu i cijelom Domovinskom ratu. U ponedjeljak 1. lipnja 2020. godine u 20 sati kod spomenika hrvatskim braniteljima u Markuševcu, Trg svetog Šimuna, zapalit ćemo svijeće i pomolit se za sve poginule branitelje HOS-a, HV-a, HVO-a i MUP-a.

Slijedeći ponedjeljak 8.lipnja o.g. počast ćemo odati u Petruševcu kod spomenika hrvatskim braniteljima. Inicijatori pozivaju hrvatsku javnost da organiziraju svaki tjedan odavanje počasti poginulim hrvatskim braniteljima podsjećajući one koji Hrvatsku oružjem nisu branili kako nećemo dopustiti da prljaju svetu uspomenu na žrtvu hrvatskih ratnika.

Neka im je vječna hvala i slava!

S nama su!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Najave

Na Dan državnosti besplatno u Muzej Domovinskog rata u Karlovcu

Objavljeno

na

Objavio

Na Dan državnosti, 30. svibnja, ulaz u Muzej Domovinskog rata Karlovac -Turanj bit će besplatan za sve posjetitelje i to za sve sadržaje, među kojima je i dio vezan uz konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkoga Hrvatskog sabora 30. svibnja 1990.

Riječ je o stalnoj izložbi o Karlovcu u razdoblju od 1991. do 1995. posvećenoj životu u gradu i na karlovačkoj bojišnici tijekom Domovinskog rata smještenoj u staroj austrijskoj vojarni, zgradi koju su branitelji tijekom Domovinskog rata ironično nazvali “Hotel California”.

Danas je i sama zgrada jedan od “muzejskih predmeta”.

Stalna izložba postavljena je na suvremen i interaktivan način što posjetiteljima omogućuje samostalno otkrivanje teme i istraživanje.

Dio izložbe posvećen je najmlađima, a riječ je o edukativnom kutiću u kojem kroz pitalice, slagalice i kviz mogu učiti o povijesti Domovinskog rata.

U prizemlju zgrade uređena je Spomen soba poginulim karlovačkim braniteljima Domovinskog rata. U vanjskom dijelu izložbe može se razgledati borbena tehnika, među kojom je i lovački zrakoplov MiG-21 bis.

Muzej će biti otvoren od 10 do 18 sati, s pauzom od 13 do 14 radi propisane dezinfekcije prostora. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari