Pratite nas

Najave

Predstavljanje Hrvatskog iseljeničkog zbornika 2019.

Objavljeno

na

Hrvatska matica iseljenika ima čast pozvati Vas na svečano predstavljanje HRVATSKOGA ISELJENIČKOG ZBORNIKA 2019. koje će se održati u četvrtak, 7. veljače 2019. u 13 sati u HMI-ju, Trg Stjepana Radića 3, Zagreb.

Zbornik će predstaviti:ravnatelj HMI-ja profesor Mijo Marić, izv. prof. dr. sc. Božo Skoko, Fakultet političkih znanosti; dr. sc. Milan Bošnjak, Središnji državni ured za Hrvate izvan RH, te urednica Vesna Kukavica. Voditeljica promocije: Ljerka Galic, prof.

Hrvatski iseljenički zbornik 2019. sa sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku ima osam tematskih cjelina –  naslovljenih Znaci vremena, Kroatistički obzori, Baština, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Znanost te Nove knjige – koje se sastoje od 32 samostalna autorska priloga. Autori Matičina ljetopisa činjenično ruše stereotipe o našoj dijaspori, predočavajući nam autentičan mozaik stvaralaštva hrvatskog iseljeništva 21. stoljeća čiji naraštaji stvaraju izvan domovine u višejezičnim i višekulturnim sredinama razvijenoga svijeta. Taj mozaik otkriva inovativnu dijasporu, čije su istaknute figure prepoznatljive u globalnoj zajednici – iskoristivši blagodati slobode kretanja marljivih i obrazovnih ljudi. Građa je raspoređena na 436 stranica i ilustrirana s 110 fotografija, zrcaleći recentno iseljeničko stvaralaštvo od umjetnosti do znanosti. Jezični resursi na Mreži u otvorenom pristupu, pozitivne promjene statusa i normi hrvatskoga jezika tijekom posljednjih četvrt stoljeća otkako je Hrvatska stekla državnu samostalnost u fokusu su većine autora ovogodišnjega sveska Matičina ljetopisa, a prigodom pete obljetnice uvrštenja hrvatskoga u službene jezike Europske unije – čije izvorne govornike nalazimo na sociolingvističkoj karti svijeta na svim meridijanima. Zagrebački Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u klasičnom i mrežnom okružju prometnuo se u kreatora i nositelja hrvatske normativne jezične politike, što u Zborniku opisuje kroatist Željko Jozić. Na našu prekograničnu jezičnu baštinu i obrazovanje na materinskome jeziku Y naraštaja usredotočilo se niz mlađih stručnjaka, poimajući jezik glavnim simbolom hrvatskoga nacionalnog identiteta među našim manjincima u europskome susjedstvu, ali i dalekome Brazilu te američkome Massachusettsu

Autorica dr. sc. Jelena Šesnić sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta u Zborniku izdvaja niz vrsnih američkih pisaca kojima je hrvatska komponenta nezaobilazni dio – bilo na razini teme i sadržaja, bilo na razini jezika i raznih lingvističkih funkcija ili, pak, gledano na autorsku poziciju. To su slijedeći pisci: Courtney Angela Brkic, Josip Novakovich, Sara Nović i Mary Helen Stefaniak. Riječ je o trima različitim generacijama autora: od Novakovicha i Stefaniak, koji se u američkoj književnosti javljaju tijekom 1990-ih, preko Brkic koja doživljava kreativni procvat ranih 2000-ih do najmlađe Sare Nović koja se romanom prvijencem javila 2015. Geografski su disperzirani na golemome američkom prostoru (od Istočne obale do Srednjega zapada). U različitoj su mjeri prisutni ili, točnije, odsutni u prijevodima na hrvatski, što im umanjuje mogućnost ozbiljnije recepcije u hrvatskome književnom i kulturnom prostoru. Najredovitije je prevođen Novakovich te time i zadovoljavajuće zastupljen i kao hrvatska književna činjenica. Nedavno je preveden Stefaniakičin roman ‘Turčin i moja majka’ (Disput, 2013.). Iako ostale dvije autorice nisu prevedene, činjenica je da ipak možemo uspostaviti neke analitičke parametre za obuhvatnije čitanje ove zanimljive produkcije.

U Zbornikovu trećem nastavku studije ‘Svijet knjige u Hrvata iz Mađarske’ autor profesor s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Pečuhu dr. sc. Stjepan Blažetin fokusira se, nakon pregleda tamošnjih književnopovijesnih istraživanja te časopisa i dijalektalnog pjesništva, na kontinuitet proznog i dramskog stvaralaštva pisaca hrvatskih korijena. Spominje pripovjedača Miju Karagića, jednog od prvaka demokratskog pokreta nakon pada Berlinskoga zida. Također se usredotočuje i na dječju književnost, zamjećujući nove tendencije u djelima za mlade mađarskih Hrvata. Hvali stvaralaštvo osam hrvatskih pisaca iz Mađarske kao što su: Marija Vargaj, Mate Šinković, Marga Šarac, Marko Dekić, Ljudevit Škrapić, Stipan Blažetin, Jolanka Tišler i Đuso Šimara Pužarov. Među istraživačima književnopovijesne tematike izdvaja prinose Marina Mandića, Živka Mandića, Stjepana Blažetina i Istvána Pótha, koji je priredio  sjajno djelo za buduće istraživače hrvatske dramske riječi u Mađarskoj, dok je osobiti prinos usmenoj književnosti dao Đuro Franković. Sažeto, ova trodijelna studija daje odličan uvid u literaturu Hrvata u Mađarskoj. Jačanjem komunikacije s kulturnim prostorom hrvatske države, književnost Hrvata u Mađarskoj osvaja prostor slobode u koji ulaze strukturni elementi raznolikih stilskih razdoblja (post)moderne.

O našim znanstvenim zvijezdama u dijaspori piše eminentna publicistkinja Tanja Rudež, izdvajajući rezultate robotičarke Danice Kragić,  koja je u Švedskoj ostvarila impresivnu karijeru u posljednjem desetljeću. Profesorica je kompjutorskih znanosti na Kraljevskome tehnološkom institutu (KTH) u Stockholmu. S druge strane planete, Zagrepčanin Tomislav Friščić, izvanredni profesor kemije na uglednom Sveučilištu McGill u kanadskome gradu Montrealu, jedan je od najistaknutijih svjetskih znanstvenika na području ‘zelene kemije’ piše u HIZ-u.

Suvremeno iseljavanje iz više perspektiva opisuju pronicljivi istraživači iz Zagreba, Toronta i Sydneya.

Skrećemo vam pozornost i na sjajne priloge (B. Skoko, S. Herek, D. Barač) o stvaralaštvu Hrvata u zemlji, kao i onih što djeluju u svjetskim metropolama poput fagotista iz Beča Milana Turkovića i promicateljā hrvatskoga identiteta s torontskom adresom Nikole Demarina te kanadsko-hrvatskoga znanstvenika Hrvoja Fabeka, uključujući i vrhunske sportske uspjehe nacije u čiju je čast urešena navijačkim ruhom naslovnica ovogodišnjega Matičina ljetopisa (fotografija Ratka Mavara), dok zadnji ovitak donosi rad dizajnera Doriana Celcera na temu Europske prijestolnice kulture – Rijeke, 2020.

Veselimo se susretu!

Ravnatelj: Mijo Marić, prof.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Najave

‘Mladi Hrvati dijaspore, ne odustaju od svoje Domovine Hrvatske’

Objavljeno

na

Objavio

U Zagrebu će se na 15.04.2019. u 19 sati u prostorijama HRVATSKOG SLOVA, Ulica  Hrvatske bratske zajednice 4, ZAGREB,  održati tribina pod nazivom:

MLADI HRVATI DIJASPORE, NE ODUSTAJU OD SVOJE DOMOVINE HRVATSKE!

Kako uključiti sve generacije Hrvatske dijaspore u razvoj RH?

Na tribini će se govoriti o konkretnim prijedlozima, koji bi mogli pridonijeti još puno boljoj suradnji između Republike Hrvatske i Hrvata dijaspore.

Svoja iskustva o odnosu države Hrvatske prema Hrvatima dijaspore iznosit će sljedeće osobe, koje su duboko povezane s hrvatskom dijasporom:

Bivši hrvatski diplomat, politički pisac i profesor dr. Tomislav Sunić, koji je iznimno dobro upućen o trenutnom odnosu Republike Hrvatske prema Hrvatima dijaspore. Dr. Sunić će iznijeti svoj stav o pitanju koje je od iznimne važnosti za opstanak i razvoj Republike Hrvatske.

Saborski zastupnik general Željko Glasnović – njegova obitelj emigrirala je u Kanadu, gdje je i živio sve do početka domovinskog rata, kad se vratio braniti domovinu Hrvatsku.

Univ. spec. oec. Slavica Vučko , mag. oec. predsjednica Inicijative Hrvatska sloga – IHS i predsjednica Udruge Hrvatska domovina i dijaspora – HDD.

Dr. Dražen Postružnik dopredsjednik Inicijative Hrvatska sloga – IHS i Udruge Hrvatska domovina i dijaspora – HDD.

Mladi 19. godišnji kolumnist Hrvatskog neba Davor Čelan, koji živi u inozemstvu iznijeti će svoja iskustva o toj iznimnoj bitnoj temi za budućnost hrvatskog naroda. Obrazložit će svoje prijedloge na pitanje, kako Hrvate dijaspore kvalitetno uključiti u gospodarske, političke i kulturne procese RH, te kako iskoristiti ogromni entuzijazam, koji vlada među mladim Hrvatima u dijaspori.

Vidimo se 15.04.2019. na tribini, na koju su pozvane sve osobe kojima je stalo do budućnosti domovine Hrvatske i cijelog hrvatskog naroda, gdje god se on na svijetu nalazio. Biti će sa nama i saborski zastupnik gospodin Hrvoje Zekanović.

INICIJATIVA HRVATSKA SLOGA –IHS
UDRUGA HRVATSKA DOMOVINA I DIJASPORA – HDD

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Najave

Predstavljanje zbirke arhivskih dokumenata u Zagrebu

Objavljeno

na

Objavio

Krajem ožujka iz tiska izlazi novo izdanje Hrvatske družbe povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“.

Riječ je o zbirci arhivskih dokumenata pod naslovom “Zločini Jugoslavenske armije i komunistička represija u Lici i gradu Gospiću 1945. godine: Dokumenti, svjedočanstva i grobišta (1944.-1998.)” koja na oko tisuću stranica donosi mnoštvo dosad neobjavljenih dokumenata o stradanju hrvatskog stanovništva na području čitave Ličko-senjske županije te djelomično Gorskog Kotara u posljednjim tjednima i neposredno nakon završetka Drugoga svjetskog rata.

Dokumenti su prikupljeni u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, Državnom arhivu u Gospiću i Državnom arhivu u Karlovcu, a priređivači zbirke su mr. sc. Blanka Matković, predsjednica udruge i doktorandica na Sveučilištu Warwick u Velikoj Britaniji, te Ranko Topić, dragovoljac Domovinskog rata, nekadašnji pripadnik 9. bojne HOS-a „Rafael Vitez Boban“ i hrvatski ratni vojni invalid.

Knjiga će biti predstavljena između 26.3. i 17.4.2019. na 21 promociji diljem Hrvatske, uključujući 8 promocija na području Ličko-senjske županije, a ovisno o interesu, moguće je i organiziranje promocija u iseljeništvu. Predstavljanja će biti održana prema ovom rasporedu:

26.3. Gospić, Kino “Korzo”, Dr. Franje Tuđmana 12, 19 h (uz potporu Grada Gospića)

27.3. Udbina, Crkva hrvatskih mučenika, 18.30 h – nakon mise (uz potporu lokalnog župnika)

28.3. Lovinac, Kulturno-informativni centar, Ulica dr. Franje Tuđmana 15, 17 h (uz potporu Općine Lovinac)

28.3. Lički Osik, Pastoralni centar, 19 h (uz potporu lokalnog župnika)

29.3. Kaštela, Dvorac Vitturi, 19 h (suorganizator: Dragovoljačko-braniteljska udruga “Stina pradidova”)

1.4. Vinkovci, Dvorana Ogranka Matice hrvatske, J. Dalmatinca 22, 19 h (organizator: MH Vinkovci)

2.4. Slatina, Hrvatski dom, Ulica braće Radić 4, 18.30 h (u suradnji s Udrugom Ličana “Vila Velebita” – Slatina)

3.4. Sl. Brod, Dom HVIDR-e, Ul. Stjepana Marjanovića 2, 19 h (u suradnji s HVIDR-om Slavonski Brod)

4.4. Požega, Županijska gospodarska komora, Vukovarska 6, 18 h (u suradnji s Ličkim zavičajnim društvom “Vila Velebita” – Požega)

5.4. Osijek, Knjižara Nova, Trg Ante Starčevića 4, 19 h (organizator: Knjižara “Nova”)

6.4. Đakovo, Dvorana Župe Svih Svetih, Strossmayerov trg 1, 11 h (organizator: HOZ Jazovka – Ogranak Đakovo)

9.4. Sisak, Dvorana sv. Ivana Pavla II., Sisačka biskupija, Trg bana Josipa Jelačića 9, 19.30 h

10.4. Zagreb, Tribina grada Zagreba, Kaptol 27, 19 h

11.4. Karlovac, Dvorana župe Presvetog Srca Isusova-Novi Centar, Ulica Marina Držića 2, 20 h

12.4. Korenica, Dvorana Župe Sv. Jurja Mučenika, Pere Šnjarića 21, 19 h (uz potporu lokalnog župnika)

13.4. Otočac, Gacko pučko otvoreno učilište, Trg Dražena Bobinca 2, 17 h

13.4. Brinje, Vatrogasni dom, Frankopanska 17, 19 h (organizator: Hrvatski domobran Brinje)

14.4. Slunj, Dvorana Župe Presvetog Trojstva, Trg Zrinskih i Frankopana 18, 19 h (organizator: Pučko otvoreno učilište Slunj).

15.4. Kastav, Gradska vijećnica Kastav, Trg Lokvina, 18 h (suorganizator: Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata Kastav)

16.4. Senj, Pučko otvoreno učilište M.C. Nehajeva, Juriše Orlovića 2, 19 h

17.4. Rijeka, Državni arhiv, Park Nikole Hosta 2, 19 h (organizator: MH Rijeka)

Redovna cijena knjige će biti 300 kn, a promotivna 200 kn (predbilježbe i predstavljanja). Svoj primjerak možete rezervirati na email Hrvatske družbe povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“  [email protected]

Unaprijed zahvaljujemo i srdačno vas pozdravljamo.

Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari