Pratite nas

Predstavljanje knjige Miroslava Međimorca “Lovac na generala”

Objavljeno

na

Predstavljanje se održava u Zagrebu, Ilica 90 u dvorani Histrionski dom, dana 10. veljače 2014. godine (ponedjeljak) u 19,00 sati.

Hrvoje Hitrec o knjizi “Lovac na generala”

Novi roman Mire Međimorca Lovac na generala u prvome se dijelu temelji na zbiljskim događajima upravo iz Medačkoga džepa, odnosno velebitskih položaja hrvatskih branitelja koji nekoliko godina čuvaju putove i staze na mitskoj planini, sprječavajući srpske snage u mogućem prodoru prema moru. Junak romana je mladi Mihovil Špoljarić, Zagrepčanin, koji već ima iskustvo u divljini Velebita, a okružen je prijateljima iz kvarta. Neki od njih bivaju ubijeni u noćnom prepadu niških specijalaca. Uskoro slijedi protunapad hrvatske vojske i zauzimanje Medačkoga džepa, u rujnu 1993.

lovac-na-generalaNo to je tek surova i krvava priča koja čitatelju treba razjasniti Mihovilovu ratnu povijest kako bi mogao, poznavajući karakter i stajališta odvažnog hrvatskog branitelja, pratiti i shvatiti što se s njime zbivalo nakon Domovinskoga rata kada ga nalazimo u Službi za zaštitu ustavnog poretka.

Suočen s poratnom zbiljom, sumornim braniteljskim sudbinama, rasapom vrijednosti i “starim kadrovima” u Službi, Mihovil Špoljarić koji se bavi istraživanjem ratnih zločina nakon zaokreta 2000. godine dobiva i nalog da se upusti u lov na generala Gotovinu, što odbija. Posljedice su teške, udaljen je iz Službe, proganjan, praćen i maltretiran, strada i on i obitelj, obolijeva, propije se, raspada mu se brak i otuđuju djeca.

Finale romana ne želim otkriti, knjigu treba pročitati i uživati u tečnoj prozi Mire Međimorca, posebno u sjajnim dijalozima koje Mihovil Špoljarić vodi s antagonistima u vrijeme kada se ne želi podrediti “višim ciljevima” – dijalozima u kojima vješt prozni pisac ide pod ruku s dramskim autorom, te će biti šteta ako Međimorec ne iskoristi roman kao podlogu za kazališnu predstavu.

Rečenica Mire Međimorca je jednostavna i točna, bez gomilanja pridjeva i krležijanske artificijelnosti, priča teče glatko, a reminiscencije ne odvlače pozornost od matice romana, u nekim trenutcima čitatelj ima (naoko) osjećaj da prelistava feljtonističko štivo – postupak kojim se Međimorec služi da individualno ne izdvoji iz općega toliko da bude nerazumljivo i onome dijelu vrlih naših suvremenika koji teže velikoj knjizi zaborava.

U svemu, roman Lovac na generala potresna je i životna literatura, koja majstorstvom pripovijedanja i bliskom, aktualnom temom te domoljubnim duhom znači nadonosni prilog suvremenoj hrvatskoj književnosti.

kamenjar.com

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Događaji

U povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. – povezivanje škola u Vukovaru, Širokom Brijegu i Chicagu

Objavljeno

na

Objavio

U subotu, 18. studenog 2017., u organizaciji Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a povodom Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, održana je videokonferencija u okviru pilot projekta Korijeni kojim se ostvarila suradnja osnovnih škola Dragutin Tadijanović iz Vukovara, Prve osnovne škole Široki Brijeg i Hrvatske škole Kardinal Stepinac Chicago pri župi Sv. Jeronima u Chicagu te Hrvatske škole pri Hrvatskom kulturnom centru Chicago.

Tijekom videokonferencije djeca iz Chicaga su pokazala što znaju o domovini i otpjevala pjesmu Bože čuvaj Hrvatsku, maleni Vukovarci održali su zanimljivo predavanje. Svojim vršnjacima pričali su o Gradu heroju, o mjestu kojem se svatko od nas nakloni i zahvali na žrtvi. Iz Širokog Brijega naglasili su da je najvažnije zajedništvo našeg naroda, ma gdje bili, jer nas veže jedna ljubav prema istoj domovini Hrvatskoj.

Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, tom je prigodom poručio kako je projekt Korijeni usmjeren na izgradnju i jačanje zajedništva hrvatskog naroda, svijesti da smo jedan – nedjeljiv narod ma gdje živjeli te je prvenstveno usmjeren na djecu i mlade koji su budućnost Hrvatske „ Draga djeco iz Vukovara, Širokog Brijega i Chicaga stvorite nova prijateljstva utemeljena na činjenici da ste Hrvati, da dijelite jedan jezik jednu povijest, jednu kulturu i jednu budućnost. A svaki vaš uspjeh je hrvatski uspjeh, dogodio se on u Vukovaru, u Chicagu ili u Širokom Brijegu.

Svi ga zajedno iščekujemo i svi ćemo ga zajedno slaviti, a Vaša hrvatska država se s Vama i danas već ponosi“.

Cilj projekta Korijeni, između ostalog je, međusobno upoznavanje i zbližavanje djece iz Republike Hrvatske, BiH i iseljeništva u osnovnoškolskoj dobi, radi jačanja svijesti o nedjeljivosti hrvatskog naroda i poticanja njegovog zajedništva, ali i  svladavanja komunikacijskih barijera između Hrvata u Republike Hrvatske i izvan nje, poglavito među najmlađim generacijama.

facebook komentari

Nastavi čitati

Reagiranja

Mladen Pavković: Sramota. U svijetu nitko  ne zna ništa o Vukovaru!

Objavljeno

na

Sipa Press

Prolazi još jedna obljetnica sjećanja na nevine žrtve Grada Vukovara, ali i Škabrnje u hrvatskom obrambenom Domovinskome ratu. Koliko djeca u školi uistinu znaju o ovim velikim tragedijama hrvatskog naroda, koliko znaju o agresorima? Malo ili ništa. Međutim, još je žalosnija činjenica da se recimo o onome što se događalo u Vukovaru tijekom 1991. gotovo ne zna ništa u Europi, a kamoli u svijetu.

Mnogi ne znaju ni pokazati na zemljopisnoj karti gdje je Vukovar, a kamoli Škabrnja, iako je riječ o jednoj od najvećih ratnih katastrofa nakon II. svjetskog rata. O ovom razorenom gradu vrlo malo ili bolje rečeno ništa ne znaju ni žitelji susjednih država, poput Madžarske, Italije…

U školama diljem Europe se ne uči o Domovinskome ratu. Tome se ne treba čuditi kad se ni u hrvatskim školama ovoj temi ne pridaje zaslužena pažnja. Međutim, što rade hrvatska veleposlanstva diljem svijeta, je li ona barem prigodom ovakvih događanja upozoravaju tamošnje medije, odnosno iznose istinitu sliku o onome što ste događalo na ovim prostorima? Prema šutnji europskih medija vrlo lako se da zaključiti da se u ime nečijih interesa ova tema zaobilazi, marginalizira i prešućuje! Zašto?

S druge pak strane svjedoci smo da se svijetom širi lažna istina o Domovinskome ratu, pa čak i da se agresora pretvara u žrtvu. Nitko to ni demantira. To traje iz godine u godinu, pa će na kraju laž  ipak  postati – istina.

Dakle, pitanje glasi: što ste gospodo hrvatski veleposlanici učinili ili što činite da se 26 godina nakon okupacije Vukovara i Škabrnje zna o tim događajima u državama u kojima predstavljate Hrvate, odnosno zašto šutite, umjesto da „urličite“ o onome što ste nadamo se gledali i ovih dana u ovome gradu i ovome selu?

U vrijeme Domovinskoga rata hrvatska je diplomacija odnijela pobjedu, baš kao što su to učinili i mediji, ali u miru opet gubimo.

Ne, ništa se u Europi ne zna o Vukovaru, o bijelim križevima na Memorijalnom groblju ili pak o Ovčari.

Sramotno, ali je tako!

Inače, svjetski mediji su relativno dobro informirani o „ustaškoj Hrvatskoj“, pa i o „genocidu Hrvata nad Srbima“, o čemu im ne svjedoče samo Srbi, već i pojedini hrvatski (?) političari, domaće izdajice i dezerteri.

Mladen Pavković

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari