Pratite nas

Najave

Predstavljanje knjige o Imotskoj krajini u dokumentima Ozne, Udbe i Narodne milicije

Objavljeno

na

HRVATSKA DRUŽBA POVJESNIČARA „DR. RUDOLF HORVAT“
POZIVA VAS NA PREDSTAVLJANJE KNJIGE
AUTORICE BLANKE MATKOVIĆ

IMOTSKA KRAJINA
U DOKUMENTIMA OZNE, UDBE I NARODNE MILICIJE (1944.-1957.),
LIKVIDACIJE I PROGONI

Dokumenti objavljeni u knjizi prikupljeni su između 2006. i 2011. u fondu Sekretarijata za unutrašnje poslove (SUP) za Dalmaciju koji se čuva u Državnom arhivu u Splitu i u fondu Službe državne sigurnosti (SDS) RSUP-a SRH koji se čuva u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, a većina nikada ranije nije objavljena.

Okosnicu ove zbirke dokumenata, na preko tisuću stranica, čine elaborati Narodne milicije iz 1956. i 1957. godine i to za svako selo Imotske krajine zasebno te za tri stanična područja – Imotski, Zagvozd i Cista Provo.  U prvom dijelu knjige, uz elaborate su dodani popisi nestalih koje je 1945., 1946. i 1947. pripremala Ozna, odnosno Udba, i to za svako selo pojedinačno, osim za ona naselja za koja popisi nisu nađeni ili sačuvani. U drugom dijelu zbirke nalaze se razni popisi, veoma često bez datuma i pečata zbog čega ih je nemoguće precizno datirati i zaključiti tko ih je točno sastavljao. Ti dokumenti uključuju popise likvidiranih, nestalih, suđenih, zatočenih, „narodnih neprijatelja“, „ratnih zločinaca“, iseljenika u prijeratnoj i poslijeratnoj emigraciji, osoba na izdržavanju kazne i osoba kojima je bilo oduzimano državljanstvo.

Ova zbirka dokumenata predstavlja značajan doprinos istraživanju suvremene povijesti Imotske krajine, a brojni dokumenti, objavljeni u ovoj knjizi, po prvi puta otkrivaju stvarnu sudbinu mnogih Imoćana koji su do objavljivanja ove zbirke bili tek „nestali na Križnom putu“. Stoga se nadamo da će ova knjiga pomoći naročito obiteljima stradalnika kojima preko 70 godina nije bilo dozvoljeno znati istinu o njihovima bližnjima iako je ta istina bila zapisana nadohvat ruke – u lokalnoj miliciji, Ozni i Udbi.

Promocije ovog izdanja održat će se:

11.10.2017., Imotski, Gradsko kino, 19 sati (uz kulturno-umjetnički program)

Organizator: HDP „Dr. Rudolf Horvat“ uz potporu HSP Imotski
Voditeljica: Žana Topić
Sudjeluju:
dr. sc. Zlatko Begonja
Dragutin Koštro, prof. povijesti
mr. sc. Blanka Matković (autorica)
Magdalena Vuković (suradnica na izdanju)

12.10.2017., Podstrana, Trg dr. Franje Tuđmana 1 (zgrada Općine), 19 sati

Organizator: Hrvatska stranka prava (HSP)
Voditelj: Mate Buljubašić, pukovnik 4. gardijske brigade
Sudjeluju:
Ivan Andabak, mag. hist.
mr. sc. Blanka Matković (autorica)
Magdalena Vuković (suradnica na izdanju)

17.10.2017., Zagreb, Tribina grada Zagreba, Kaptol 27, 18.30 sati (uz kulturno-umjetnički program)

Organizator: HDP „Dr. Rudolf Horvat“
Voditelj: Damir Ljubičić, pjevač
Sudjeluju:
mr. sc. Ivan Kozlica
Stipo Pilić, prof. povijesti
mr. sc. Blanka Matković (autorica)
Magdalena Vuković (suradnica na izdanju)

Posjetitelji će ovu knjigu moći kupiti po promotivnoj cijeni od 200 kn.
Posjetiteljima će ukratko biti predstavljena i zbirka dokumenata „Split i srednja Dalmacija u dokumentima Ozne i Udbe (1944.-1962.), Zarobljenički logori i likvidacije“ autorice Blanke Matković koja je u svibnju ove godine predstavljena u Splitu, Sinju i Dicmu. Cijena ove knjige je 150 kn.
Medijski pokrovitelj ovih promocija je Braniteljski radio RH.

Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ poziva sve zainteresirane da u što većem broju nazoče ovim predstavljanjima te zahvaljuje svima koji su do ovog trenutka pomogli da ove vrijedne zbirke dokumenata budu objavljene.

Molimo sve medije da ovaj poziv objave na svojim web stranicama.
Unaprijed zahvaljujemo.

Hrvatska družba povjesničara Dr. Rudolf Horvat
Zagreb, Hrvatska

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Najave

‘Za lipšu Dalmaciju’ – Na Pujankama napravljen mural u čast Olivera Dragojevića i Jurice Jerkovića

Objavljeno

na

Objavio

U subotu će svečano biti otvoren uređeni park u sklopu akcije ‘Za lipšu Dalmaciju’

Torcida je na Pujankama izradila mural u čast Jurice Jerkovića i Olivera Dragojevića. Dio je to društveno odgovorne akcije ‘Za lipšu Dalmaciju’, koju je organizirala Radio Dalmacija uz partnera HEP, a svečanost otvaranja uređenog parka održat će se u subotu u 11 sati.

Mural je, napravljen na inicijativu Radio Dalmacije.

Na sutrašnju svečanost, najavljen je dolazak gradonačelnika Andre Krstulovića Opare, igrača Hajduka, KK Splita, Pere Metličića i drugih proslavljenih sportaša. A očekuju se i brojni drugi ugledni gosti, piše dalmatinskiportal.hr.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Najave

Uz današnje predstavljanje: ‘Tuđmanova Hrvatska bila je daleko ispred EU’

Objavljeno

na

Objavio

JESU LI VAŽNIJI LJUDI ILI LJUDSKA PRAVA?

Dom i Svijet, Informativni tjedni prilog za iseljenike, br 118

Večernji list (inozemno izdanje), 22. srpnja 1996.

Boraveći u Sloveniji Sveti Otac nam je uputio još jednu izuzetno važnu poruku. Upozorio nas je na opasnosti “ideologije neobuzdanog liberalizma”. Sveti Otac ne posustaje u svojoj borbi da promijeni svijet. Svijet koji je do njegovog izbora funkcionirao upravo na osnovi podjele na dva jasno izražena dijela svijeta: svijet u kome vlada ideologija neobuzdanog libe-ralizma i, onog gdje smo mi bili, svijet neobuzdanog komunizma. Dvije strane jedne te iste medalje: bogatija i siromašnija, a koje su mogle egzistirati samo jedna uz drugu! Istina, naš svijet je bio bez imalo ljudskosti u sebi. Tek na kraju su mu pokušali naći i “ljudsko lice”. Sjećate li se “socijalizma s ljudskim licem”. Svijet bogatih ne bi mogao egzistirati bez tog ljudskog lica. A to ljudsko lice zove se na Zapadu: LJUDSKA PRAVA!

Ruski presedan Vijeća Europe

A što to znači vidjeli smo često puta. Najskorije u Čečeniji. Tamo su ubijali desetine tisuća ljudi, a zapadne zemlje su opominjale Rusiju da krši ljudska prava. To je isto tako jasno izraženo u riječima mr. Andreasa Stadlera, tajnika austrijskoga veleposlanstva u Zagrebu (Nedeljnja Dalmacija od 24. 5. 96.) kada kaže da je “VE već napravilo jedan presedan, prihvativši u svoje članstvo i državu u kojoj još uvijek postoji smrtna kazna.” A primili su Rusiju u kojoj su pobijeni  deseci tisuća ljudi! Ti su ljudi bili krivi samo zato jer su željeli slobodu. Istina, njihova ljudska prava nisu prekršena, oni nisu osuđeni na smrt, i pogubljeni. Oni su “samo” pogubljeni. A pravo na život ili pravo na slobodu nije u opisu ljudskih prava zapadnih zemalja. Osim ako su oni u pitanju naravno! Ta prava mogu imati i drugi, ali samo ako oni to odobre! A Hrvatskoj nisu odobrili. No, Hrvati i dalje misle da je sloboda nešto vrijedno. I da je ljudski život nešto vrijedno. Vrijednije od bilo čega. Pa čak, zamislite molim Vas, i od ljudskih prava!

I zaista to Hrvati tako i misle. Kada smo krenuli u borbu za svoju slobodu naivno smo vjerovali da će nas zapadne zemlje podržati. Brzo smo shvatili kako stvari stoje! Jednostavno su nam zabranili braniti se (embargo na uvoz oružja) i tako godinama omogućavali Srbima da ubijaju koliko žele i mogu. Vidjeli smo da ni genocid nije tako strašna stvar. Pa, Srbi su nagrađeni za učinjeni genocid! Naravno, oni su činili dozvoljeni genocid protiv neposlušnih Hrvata.

Gospodin Stadler nas očito dobronamjerno upozorava u svezi neprimanja Hrvatske u Vijeće Europe: “To što se sada dogodilo, prije svega je izraz iskrene brige za ono što se stvarno događa u ovoj zemlji. U tome smislu, hrvatska javnost i politika ne bi trebale to shvaćati kao nepoštenu akciju, kao igru interesa koji su usmjereni protiv Hrvatske ili čak neku vrstu psihološkog rata protiv Zagreba. Naprotiv, posrijedi je poticaj da i vaša zemlja bude u skladu s europskim standardima. Kritiku Vijeća Europe valja sagledati u pozitivnom svijetlu, prije svega u interesu samih građana Hrvatske.”

Europski standardi u hrvatskoj zbilji

A sjetimo se europskih standarda. Oni odluče da sve zemlje koje su nastale raspadom bivše Jugoslavije moraju ispuniti stroge kriterije zaštite manjinskih prava. I Hrvatska je morala donositi Zakone mnogo naprednije od zakona tih zapadnih zemalja. A Jugoslaviju poslije učinjenog genocida, Jugoslaviju u kojoj su prava manjina mislena imenica – priznaju odmah.

Da, očito je kako su hrvatski standardi mnogo viši od standarda europskih zemalja. Pa nama su ipak važniji ljudi nego ljudska prava. Nama je problem što je u Rusiji pobijeno onoliko mnogo ljudi, a ne ima li negdje ili nema smrtne kazne. Mi smatramo da se treba pridržavati svojih odluka i primjenjivati ih ravnopravno na sve. A ne recimo donositi silne rezolucije o tome da se neće priznati rezultati etničkog čišćenja. a onda prisiliti žrtve da to moraju učiniti. Naravno, u BiH. U Hrvatskoj je nešto sasvim drugo. Tamo se samovoljni odlazak Srba iz Hrvatske proglašava –  etničkim čišćenjem.

Hrvati bi, ali u kakvu Europu

Vratimo se zato Papinoj poruci. Ne treba bezglavo juriti u ralje neobuzdanog liberalizma. Ne treba se spuštati na “europske standarde”. Volimo i dalje ljude, njihovu slobodu. A ne samo njihova “ljudska prava”. Sačuvajmo svoju dušu.

Dobro je primjetio gosp. Stadler da “postoje Hrvati koji rado ne bi u Europu”. Podsjetio me na jednu moju raspravu s nekoliko naših liberalnih novinara. Rekli su mi da sam ja protiv Europe. I priznao sam. Zaista sam bio protiv takve Europe, Europe po mjeri Engleske i Francuske. Europe ideoligizirane neobuzdanim liberalizmom! Rekao sam im: “Ja sam samo za Srednju Europu, a ne Europu u kojoj čak i jedan liberalni prvak (Gensher) nastrada kada pokaže da je više Njemac nego liberal; kad pokaže, braneći Hrvatsku, da mu je više do duše nego do liberalizma.”

Dolazi vrijeme kada će, kao kod nas Hrvata, ljudi biti u prvom planu. I na to nas upozorava Sveti Otac. Kada srednjoeuropske vrijednosti postanu ideal imat ćemo drugačiju Europu i svijet. A to će biti tim prije što to shvate i sve srednjoeuropske zemlje. To će biti kad, npr., Njemačka shvati kako ne treba klečeći čekati da uđe u Savjet sigurnosti UN-a, već se treba okrenuti Srednjoj Europi. Kako treba pomoći u spriječavanju povratka ideologiziranih društava na ovim prostorima, i tako da primjer cijelom svijetu. Jedino takova jedinstvena Europa je i moguća. Nikakva drugačija. Europa u kojoj će ljudi biti važniji od ljudskih prava. Europa u kojoj će ljudska prava biti nešto što proizilazi samo po sebi iz ljubavi prema ljudima.

1999 . Pečarić, Borba za Boku kotorsku / U Boki kotorskoj svaki kamen govori – Hrvatski, Element, Zagreb, 1999. Str. 126-128.

Predstavljanje najnovijih knjiga akademika Josipa Pečarića

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari