Pratite nas

Najave

PREDSTAVLJANJE KNJIGE VIŠNJE STAREŠINE: ‘Hrvati pod KOS-ovim krilom: Završni račun Haaškog suda’

Objavljeno

na

U subotu , 04. kolovoza u 19:30 sati u velikoj dvorani školskog centra “Franice Dall’era” u Viru kod Posušja biti će predstavljanje knjige “Hrvati pod KOS-ovim krilom: Završni račun Haaškog suda”. Knjigu će predstaviti autorica Višnja Starešina koja je počasni gost na ovogodišnjoj manifestaciji “Domovini vjerni u vjeri postojani”.

Hvala Višnji na ljubavi prema Hrvatskoj koju je utkala u ovu knjigu. Višnja Starešina je novinarka, publicistkinja, scenaristica i redateljica dokumentarnih filmova. U svome publicističkom i filmskom radu bavi se temama iz bliže hrvatske prošlosti i njihovim manje poznatim, nedovoljno istraženim, a nerijetko i kontroverznim aspektima. U svome radu je neumorna, hrabra, jasna, argumentirana i iznimno oštroumna. No nadasve je u njenom životu i radu dominanatna ljubav za svoj narod i domovinu, što je prof. dr. sc. Željko Tanjić, izrazio rečenicom: “Hvala Višnji na ljubavi prema Hrvatskoj koju je utkala u ovu knjigu.“

Važno je o tome govoriti da bismo mogli promijeniti nešto u našem društvu. Pogledajmo ukrako što su o ovoj knjizi rekle neke od javnih osoba. Povjesničar, dr. Robin Harris:”Knjiga „Hrvati pod KOS-ovim krilom“ ne može biti aktualnija i potrebnija. Višnja Starešina upućena je i mjerodavna komentatorica aktivnosti ICTY-a, kao i njegove političke pozadine. Ona je neustrašiva novinarka s velikim integritetom, a njezine zaključke trebali bi proučiti oni koji su odgovorni za vođenje ove zemlje.”

Monsinjor, Ivan Miklenić- “Knjiga Višnje Starešine vrlo jasno otkriva djelovanje i životnost KOS-a, pa su svi oni koji to niječu ili naivni ili upregnuti u njihov naum… Antihrvatske tajne službe utječu na politiku, političke stranke, državno odvjetništvo, sudstvo, gospodarstvo, kulturu, medije, zapravo gotovo na sve ono što je bitno za funkcioniranje društva… “ Prof. dr. sc. Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta: “Često govorimo da je povijest nešto što trebamo zaboraviti i čime se ne trebamo baviti, a onda vidimo da nas ta prošlost sustiže.

Zapravo i ova knjiga govori o tome kako je ta mreža bivše obavještajne službe, pogotovo vezane uz JNA, bila toliko snažna i interesno povezana da i dan danas djeluje i ima svoj utjecaj na zbivanja te određuje ono što živimo i razmišljamo na zanimljiv i perfidan način. Zato je važno o tome govoriti da bismo mogli promijeniti nešto u našem društvu.” Autorica knjige, Višnja Starešina: ”Da parafraziram metaforu iz naslova svoje nove knjige čudno je samo koliko su i danas – Hrvati pod KOS-ovim krilom. Bilo da im zastire pogled. Bilo da aktivno lete.”

Predstavljanje u sklopu manifestacije “Domovini vjerni u vjeri postojani”. Knjiga “Hrvati pod KOS-ovim krilom: Završni račun Haaškog suda” biti će predstavljena u sklopu manifestacije “Domovini vjerni u vjeri postojani“. To je manifestacija koja je uočnica proslavi Dana pobjede i domovinske zahvalnosti koji se u BiH slavi jedino u Viru. Uz predstvaljanje knjige biti će uprliličen i kulturno zabavni program. Ulaz je naravno slobodan. Naglasimo i to da će predstavljanju knjige predhodit sveta misa za sve poginule, preminule i nestale branitelje. Misu će predvoditi prof. don Ilija Drmić kod kapelice Isusova uskrsnuća u Viru.

Poštovani čitatelji, sve vas u ljubavi pozivamo da dođete, svi ste dobrodošli. Radujemo se vašem dolasku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Obilježavanje na Bilima ‘Europskog Dana sjećanja na žrtve totalitarizama’

Objavljeno

na

Objavio

Europski dan sjećanja na žrtve totalitarizama: komunizma, nacionalsocijalizma i fašizma obilježava se svake godine 23. kolovoza.

U organizaciji Odjela HNS-a BiH za drugi svjetski i Domovinski rat bit će kao i do sada primjereno obilježen.

Na platou između Mostara i Širokog Brijega, na Bilima, 18. kolovoza na »Groblju mira« bit će sv. misa zadušnica i komemoracija za sve žrtve Drugog svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata.

Misno slavlje s početkom u 12.00 predvodit će biskup Mile Bogović. Nakon sv. mise uslijedit će komemorativni dio, polaganje vijenaca u spomen svim žrtvama totalitarnih režima.

U ovoj prigodi, dan prije, 17. kolovoza, u Hrvatskom domu herceg Stjepan Kosača u Mostaru u 19.30 bit će predstavljena knjiga »Srpsko pravoslavlje i svetosavlje u Hrvatskoj« autora biskupa Mile Bogovića.

Uz njega knjigu će predstaviti: povjesničar fra Robert Jolić i povjerenik Komisije HBK i BK BiH za hrvatski martirologij u hercegovačkim biskupijama fra Miljenko Stojić.

Voditelj programa je Ante Bender, a Simfonijski orkestar Mostar svojim nastupom uveličat će ovaj događaj.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Najave

U subotu Maraton neretvanskih lađa

Objavljeno

na

Objavio

Maraton neretvanskih lađa održat će se u subotu po 21. prvi put u amaterskoj utrci starih plovila na 22,5 kilometara dugoj trasi od Metkovića do cilja u pločanskom zaljevu.

U utrci svake godine sudjeluje 30-ak lađarskih ekipa i tristotinjak veslača u plovilima koja su u povijesti imala ključnu prometno-ekonomsku ulogu za stanovnike neretvanskog kraja.

Maraton počinje u subotu u 17 sati ispod Lučkog mosta u Metkoviću odakle kreće utrka niz Neretve, i to od Metkovića, preko Kule Norinske, Krvavca, Opuzena, Komina, Banje, Šarić Struge, Rogotina, Čeveljuše, Stabline, pa do 22.580 metara udaljenog cilja u Pločama.

Pobjednik na dar dobiva veliki prijelazni Domagojev štit, kao i mali štit u trajno vlasništvo, a naslov brane Gusari iz Komina.

Cilj Maratona lađa je očuvanje i otrgnuće od zaborava i propadanja stare izvorne neretvanske lađe. Ono što je sinjska alka za Cetinsku krajinu, to je Maraton lađa za dolinu Neretve, ono što je gondola za Veneciju, to je lađa za Neretvane, vole se pohvaliti stanovnici toga kraja.

Po gledanosti, Maraton lađa jedan je od najvećih događaja Hrvatskoj, a ujedno i turistički spektakl i atrakcija. Uživo ga gleda nekoliko desetaka tisuća gledatelja na cijeloj ruti. Svakako najdojmljiviji i najatraktivniji trenutak je start u Metkoviću. Tada 300-tinjak veslača i 30-ak lađa, gusto zbijenih, uz tutnjavu bubnjeva nezadrživo kreće prema cilju. Iako je cilj daleko i ruta naporna, na startu sve ekipe zaveslaju kao da je cilj 100 metara dalje te u istom ritmu voze cijelom rutom.

Iako je pobjeda stvar prestiža, sudionici ističu kako im ona nije najvažnija, već hrabrost i želja za održavanjem tradicije, te podsjećanje na život predaka.

Naime, neretvanska je lađa stoljećima bila glavno prijevozno sredstvo, stoga se od 1998. svake godine održava amaterska utrka ovih tradicionalnih lađa.

Lađe moraju biti tradicionalnog oblika i prema dimenzijama propisanih pravilnikom s utvrđenim brojem i dimenzijama rebara, a trup lađe mora biti od drveta s točno određenom debljinom daske. Vesla su tradicionalnog obila kao i kormilo.

Posadu lađe čine: 10 veslača, bubnjar i parićar (kormilar). Tijekom natjecanja, dozvoljena je zamjena (do) 6 novih veslača u Opuzenu, tako da ekipa broji minimalno 12 a maksimalno 18 natjecatelja. Na maratonu sudjeluju i muške i ženske posade.

Najviše je na maratonu sudjelovalo 41 ekipa, 2013.godine.

Maraton tradicionalno održava pod pokroviteljstvom predsjednika Republike, organizira ga Udruga lađara Neretve.

Organizatori ističu i da se maraton neretvanskih lađa tijekom proteklih 20 godina profilirao u najmasovnije i najgledanije amatersko natjecanje Hrvatske .

U Metkoviću se tom prigodom obično okupi i velik broj političara.

Neretvanska lađa – tradicionalno prijevozno sredstvo u dolini Neretve

Stotinama godina, sve do početka 1970-ih godina, lađe su bile osnovno teretno prijevozno sredstvo u dolini Neretve, mogu prevoziti od 30 do 35 ljudi i velike terete između 2,5 i 3,5 tone.

Lokalni poljoprivrednici i danas koriste lađe za prijevoz proizvoda cijelom dolinom do tržnica uz rijeku Neretvu, ali se u današnje vrijeme lađa sve manje pokreće veslanjem, te se uglavnom njome upravlja izvanbrodskim motorom pričvršćenim na krmi.

Neretvanska lađa u dnu je duga 3,40 do 4,10 metara, a u vrhu oko 8 metara. Sredina lađe je proširena za teret do 3,4 metra. Sa strana je visoka od 0,80 do 1,5 metra, a bez tereta gaz joj je oko 0,25 metara.

U prošlosti, prije motorizacije, služila je u najraznovrsnije svrhe – prijevoz ljudi, životinja, poljoprivrednih proizvoda, pijeska, drva, a  lađama se išlo i u lov na jegulje.  Veliki teret lađa može ponijeti zbog svojih velikih bokova i velike razvraćenosti strana, a koristila se tijekom cijele godine.

Vijek trajanja lađe je vrlo dug,  pa je boljim čuvanjem lađa mogla dosegnuti starost čak između 80 i 100 godina. Iznajmljivanje lađe naplaćivalo se u visini težačke dnevnice.

S obzirom da je tijekom godina bilo pokušaja da se lađa učini bržom, Udruga lađara je dala izgraditi standardizirane lađe koje zadovoljavaju pravilnik maratona.

Te 33 lađe su u vlasništvu Udruge lađara Neretve, služe isključivo u svrhu natjecanja na maratonu, i na njima nisu dopuštene nikakve preinake. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari