Pratite nas

Najave

Predstavljanje šest svezaka Tuđmanova arhiva

Objavljeno

na

Hrvatska sveučilišna naklada i Hrvatski institut za povijest pozivaju u četvrtak, 26. veljače u 18 sati na predstavljanje knjižnog niza “Tuđmanov arhiv – Korespondencija Predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana od 1990. do 1999.” u dvorani Vijenac Nadbiskupskog pastoralnog instituta. Knjige će predstavljati akademik Davorin Rudolf, prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, Josip Mihaljević dr. sc. Ivo Lučić.

Pozivnica

Šest svezaka Tuđmanova arhiva sadrži korespondenciju Prvoga hrvatskoga predsjednika sa stranim državnicima, Svetom Stolicom, čelnicima i predstavnicima međunarodnih organizacija, čelnicima SFRJ i republika bivše Jugoslavije, predstavnicima hrvatskoga i bošnjačkoga naroda u BiH, itd., u razdoblju od 1990. do 1999. godine. Građu čini 1.397 dokumenata koji, najvećim dijelom, do sada nisu bili dostupni javnosti i istraživačima. Ta izvorna i autentična građa bit će od sada nezaobilazno štivo za razumijevanje i istraživanje suvremene hrvatske povijesti.

Objavljivanjem korespondencije predsjednika Tuđmana javnosti i istraživačima nudi se izvorna povijesna građa za proučavanje, razumijevanje i tumačenje ključnih političkih događaja u suvremenoj hrvatskoj povijesti: raspada socijalističke Jugoslavije, osamostaljenja i međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, političkih rješenja ustavnog ustrojstva Bosne i Hercegovine, oslobodilačkih vojno-redarstvenih operacija u RH, mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja te integracije Hrvatske u međunarodne institucije i organizacije.

Svaki svezak ima opširni predgovor koji uvodno daje prikaz povijesnih prilika i događaja, na temelju raspoložive građe. Predgovore su pisali autori, koji nisu samo istaknuti znanstvenici već su neki od njih bili i neposredni sudionici povijesnih zbivanja 1990-ih. Predgovori su pisani tematski kako bi se razumio kontekst povijesnih zbivanja.

“U šestom svesku Tuđmanova arhiva objavljeni su na engleskom jeziku predgovori iz prethodnih svezaka. Na taj smo način željeli zainteresiranim stranim čitateljima i istraživačima omogućiti ne samo pristup važnim dokumentima iz vremena stvaranja i obrane hrvatske države, već i ponuditi okvir za znanstveno tumačenje tih zbivanja”, istaknuli su urednici.

Da bi se razumjele političke prilike u kojima je nastajala objavljena korespondencija urednici Tuđmanova arhiva pripremili su Kronologiju povijesnih i političkih događaja u vremenu kada se korespondencija vodila, te Kazalo korespondenata koje nudi osnovne podatke o ulogama i dužnostima autora pisama. Kronologija nudi podatke o političkim zbivanjima u Hrvatskoj, te o događajima u neposrednom i međunarodnom okruženju. Ambicija autora Kronologije nije bila da ona bude iscrpna, već da ponudi osnovne podatke o kontekstu i vremenu u kojemu su nastajali pojedini dokumenti.

Objektivni prikaz političkih i povijesnih zbivanja nije moguće pisati bez uvida u izvornu građu. Tuđmanov arhiv nudi veliki broj do sada nepoznatih dokumenata, dokumenata koji su u vrijeme nastanka oblikovali političke događaje i određivali budućnost Hrvatske. Zato je Tuđmanov arhiv izvorna i neposredna slika povijesti, koja je zbog autentičnosti vrednija i važnija za razumijevanje sadašnjosti, od naknadnih reinterpretacija službene hrvatske politike 1990-ih koje se ne temelje na uvidu u izvorne dokumente. Nakladnici: Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb i Hrvatski institut za povijest

Glavni urednik je Miroslav Tuđman.

Prva knjiga – Godine stvaranja i obrane: 1990. i 1991.Uredio Goran Mladineo    – Uvodna napomena o Tuđmanovom arhivu (M. T.)    – Davorin Rudolf: Hrvatska vanjska politika neposredno prije i u vrijeme proglašenja neovisnosti države    – Dokumenti 1990.    – Dokumenti 1991.    – Kronologija događanja 1990. i 1991.    – Kazalo korespondenata    – Kazalo imena

Druga knjiga – Godina priznanja: 1992.Uredio Miroslav Tuđman    – Miroslav Tuđman: Načela i odrednice nacionalne strategije dr. Franje Tuđmana    – Dokumenti 1992.    – Kronologija događanja 1992.    – Kazalo korespondenata    – Kazalo imena

Treća knjiga – Godina sukoba: 1993.Uredio Ivica Lučić    – Ivica Lučić: Povodi i početak hrvatsko-muslimanskog rata 1993. godine u Bosni i Hercegovini    – Dokumenti 1993.    – Kronologija događanja 1993.    – Kazalo korespondenata    – Kazalo imena

Četvrta knjiga – Godine pobjede: 1994. i 1995.Uredio Nikica Barić    – Ante Nazor: Pregled djelovanja hrvatskih snaga u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1990-ih    – Dokumenti 1994.    – Dokumenti 1995.    – Kronologija događanja 1994. i 1995.    – Kazalo korespondenata    – Kazalo imena

Peta knjiga – Godine povratka: 1996. i 1997.Uredio Nikica Barić    – Nikica Barić: Predsjednik dr. Franjo Tuđman i pitanje okupiranih hrvatskih područja 1992.-1995.-1998.    – Dokumenti 1996.    – Dokumenti 1997.    – Kronologija događanja 1996. i 1997.    – Kazalo korespondenata    – Kazalo imena

Šesta knjiga – Godine mira: 1998. i 1999.Uredio Josip Mihaljević    – Introductory Notes on Tuđman’s Archive (M. T.)    – Davorin Rudolf: Croatian Foreign Policy Immediately Prior to and During the Time       of the Declaration of Independence of the State    – Miroslav Tuđman: The Principles and Determinants of Dr. Franjo Tuđman’s National Strategy    – Ivica Lučić: The Causes and Beginnings of the 1993 Croat-Muslim War    – Ante Nazor: An Overview of the Actions of Croatian Military Forces in Croatia and       Bosnia and Herzegovina in the 1990s    – Nikica Barić: President Franjo Tuđman and the Issue of Occupied Croatian Territory,      1992-1995-1998    – Dokumenti 1998.    – Dokumenti 1999.    – Kronologija događanja 1998. i 1999.    – Kazalo korespondenata    – Kazalo imena

[ad id=”40551″]

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Najave

ICTY u srijedu izriče presudu srebreničkom krvniku Ratku Mladiću

Objavljeno

na

Objavio

Foto: fah

Ratni zapovjednik vojske bosanskih Srba Ratko Mladić, osoba čije je ime postalo sinonimom za najteže ratne zločine počinjene na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata, konačno će se ovog tjedna suočiti s pravdom na koju se čeka više od dva desetljeća.

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) izreći će 22. studenoga prvostupanjsku presudu Mladiću (75) koji je optužen za ratne zločine počinjene u vrijeme kada je obnašao dužnost zapovjednika Vojske Republike Srpske (VRS).

Mladić je optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja u Bosni i Hercegovini od svibnja 1992. do pred kraj 1995. godine. U završnoj riječi tužiteljstva u prosincu 2016. godine za njega je zatražena kazna doživotog zatvora dok je obrana predložila da ga se oslobodi svih optužbi.

Prvu optužnicu protiv njega haaško je tužteljstvo podignulo još 25. srpnja 1995. godine i nakon toga je triput širilo i mijenjalo zbog potrebe da se suđenje provede što učinkovitije pa su u njoj zadržani samo najteži ratni zločini

Mladić je godinama nakon podizanja prve optužnice bio neuhvatljiv, baš kao i njegov politički “šef” Radovan Karadžić, unatoč činjenici da su bili na vrhu popisa najtraženijih osoba, “rame uz rame” s Osamom Bin Ladenom.

Mladić se najprije skrivao na teritoriju BiH, a omiljeno boravište bio mu je podzemi bunker građen kao atomsko sklonište za vojni i politički vrh bivše SFRJ kod mjesta Han-Pijesak na Romaniji.

No suočen s jasnim nastojanjima pripadnika NATO-a da ga pronađu i uhite pobjegao je u Srbiju pod okrilje režima Slobodana Miloševića.

Ja sam onaj kojeg tražite

Preživio je i i Miloševićevovo svrgnuće s vlasti 2000. godine pa se pod okolnostima koje još nisu u cijelosti razjašnjene, zahvaljujući mreži pomagača ali i potpori što su mu je otvoreno ili prikriveno još godinama nakon toga pružale vlasti u Beogradu, skrivao sve do 2011. godine.

Srbijanska policija pronašla ga je u selu Lazarevu kod Zrenjanina 26. svibnja te godine gdje se skrivao pod lažnim imenom Milorad Komadić.

“Našli ste onog koga tražite. Ja sam Ratko Mladić”, kazao je policajcima bjegunac koji je tad imao izgled oronulog starca no ipak je kod sebe navodno imao dva pištolja iako ih nije pokušao koristiti

Srbijanske su vlasti Mladića ICTY-u izručile 31. svibnja 2011. godine, a dokazni postupak u Den Haagu počeo je godinu dana kasnije i trajao je do kolovoza 2016. godine. Svoje iskaze tijekom procesa dalo je 377 svjedoka obrane i optužbe. Sudsko vijeće u obzir je uzelo i pisane iskaze još 214 svjedoka.

Ključne točke optužnice temelje se na izravnom Mladićevom sudjelovnju u genocidu u Srebrenici u srpnju 1995. godine kada je ondje ubijeno osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka, odgovornosti za široku kampanju progona, deportacija, mučenja i ubojstava nesrpskog stanovništa tijekom 1992. godine u najmanje sedam općina u BiH, osnivanje logora “Omarska”, “Keratern”, “Manjača” i “Trnopolje” u kojima su mučeni i ubijani Bošnjaci i Hrvati, teroru nad civilima tijekom opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine te uzimanju za taoce pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) u svibnju i lipnju 1995. godine.

Optužnica protiv Mladića uz osobnu odgovornost sadrži i sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu na čijem je čelu bio Karadžić s ciljem uspostave države u kojoj bi Srbi imali prevlast i s čijeg bi teritorija trajno uklonili Bošnjake, Hrvate i drugo nesrpsko stanovništvo.

U optužnici su potanko opisani zločini poput ubojstva 144 osobe u mjestu Ključ, više od 200 zatočenika u zatvoru u Foči, ubojstvo 150 osoba u logoru Keratermu te 140 u logoru Sušici kod Vlasenice, kao i zatočenje tisuća Bošnjaka i Hrvata u logorima poput onoga na Manjači osmišljenim tako da dovedu do njihova fizičkog uništenja.

U točki koja se odnosi na genocid u Srebrenici, Mladiću su stavljena na teret masovna ubojstva više od tisuću zarobljenih Bošnjaka u selu Kravica te još tisuću kod škole u mjestu Orahovac. Tu je i opis “bezobrzirnog uništavanja” privatne imovine i javnih dobara te spomenika kulture i sakralnih objekata.

U djelu optužnice koji se odnosi na teroriziranje Sarajeva tijekom opsade grada, spomenut je zločin na tržnici Markale iz veljače 1994. godine kada je ubijeno 66, a ranjeno više od 140 osoba.

Točno 10. svibnja 1992. godine Mladić je preuzeo dužnost zapovjednika Druge vojne oblasti tadašnje JNA, da bi samo dva dana kasnije i formalno postao zapovjednikom vojske bosanskih Srba. Ostat će zabilježeno kako je on u noći 28. svibnja izravno zapovjedio topnički napad na civilne ciljeve u Sarajevu.

“Tuci Velušiće (Velešiće – op.a.). tamo nema srpskog življa mnogo”, zapovjedio je Mladić radio vezom podređenom časniku zaduženom za bitnicu iz čijih se topova tada gađalo Sarajevo.

“Snage koje su sudjelovale u napadu na Sarajevo granatirale su i otvarale snajpersku vatru na civile dok su ovi obavljali svakodnevne aktivnosti. Ljudi su ranjavani i ubijani u vlastitim domovima. S obzirom da nije bilo plina, struje ili tekuće vode, ljudi su bili prisiljeni izlaziti iz svojih domova čime se povećavao rizik od smrti”, jedan je od navoda iz dijela optužnice koji se odnosi na troipolgodišnju opsadu Sarajeva tijekom koje je ubijeno više od deset tisuća građana, među kojima i 1600 djece.

Golemo zanimanje u BiH

Najavljeno izricanje presude Mladiću izazvalo je ogromno zanimanje u Bosni i Hercegovini, a gotovo sve bitnije televijske i radijske postaje najavile su posebne programe za 22. studenoga, odnosno izravne prijenose iz Den Haaga.

U udrugama koje okupljaju članove obitelji ratnih žrtava vjeruju kako je za Mladića jedino moguća doživotna zavorska kazna, ali neki pritom upozoravaju kako i takva kazna nije dovoljna s obzirom na težinu počijenjenih zločina.

“Toliko je zla počinjeno da nijedna zatvorska kazna nije dovoljna. Tim zločincima bolje je u zatvoru nego meni koja sam ostala potpuno sama”, kazala je lokalnim medijima Hatidža Mehmedović, predsjednica udruge Majke Srebrenice.

Među bosanskim Srbima i njihovim udrugama očekivanja su potpuno oprečna i svi očekuju kako će Mladić biti oslobođen.

Uvjeren u to je i Mladićev sin Darko koji tvrdi da krivnja njegova oca za ratne zločine na suđenju uopće nije dokazana.

“Bilo koja presuda osim oslobađajuće neće biti pravedna i za nas kao njegovu obitelj bit će potpuno neprihvatljiva. Sve pravne analize pokazuju da tužiteljstvo u Den Haagu nije uspjelo dokazati navode iz optužnice”, kazao je Darko Mladić za Balkansku istraživačku mrežu (BIRN).

Bez optužnice za Škabrnju

Iako je “najpoznatiji” po zločinima koji se vežu za njegovo ime u BiH, Ratko Mladić je svoj krvavi pohod počeo u Hrvatskoj, kao zapovjednik Kninskog korpusa JNA.

Njegove postrojbe napadale su Šibenik, Zadar, Vrliku, Kijevo i Škabrnju, u kojoj je 18. studenoga 1991., istoga dana kada je pao Vukovar, ubijeno 43 civila i 15 vojnika.

Kolonom sjećanja “Korak po korak”, u kojoj se okupilo više od 15.000 ljudi iz svih krajeva Hrvatske, prekjučer je u Škabrnji obilježena 26. godišnjica tog masakra.

Marko Miljanić, ratni zapovjednik obrane Škabrnje, kazao je tim povodom za HTV da je “Ratko Mladić u Škabrnji ispekao zanat”. Haški sud, ali još niti hrvatsko pravosuđe, za to ga nisu optužili. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Najave

PREDSJEDNICA O KNJIZI „GENERAL PRALJAK“

Objavljeno

na

Objavio

Gđa Kolinda Grabar-Kitarović, Predsjednica RH, povodom knjige Miroslava Međimorca i Josipa Pečarića „General Praljak“:

„Doprinos generala Slobodana Praljka obrani Hrvatske i Bosne i Hercegovine od velikosrpske agresije te obrani opstojnosti hrvatskog naroda na njegovim povijesnim prostorima tijekom Domovinskoga rata od velike je važnosti.

Ovih dana, kada se nadamo pravednom sudskom pravorijeku i njegovu oslobađanju, kao i oslobađanju drugih hrvatskih uznika, ova knjiga izlazi kao doprinos istini o njemu i o tom povijesnom razdoblju borbe hrvatskog naroda za slobodu, istini koju je on nakon rata na mnoge načine ustrajno branio svojom riječju. Ujedno je ova knjiga svojevrsna zahvalnica za sve što je učinio za svoj narod.“ kazala je Predsjednica.

GENERALU PRALJKU

Hranio si me kad sam bio gladan,

Bolestan, smrznut, odbačen i jadan.

Plakao sa mnom i na grud me svij’o,

U svojem domu ljubavlju me grij’o.

Pitao nisi za rod ni za vjeru,

Obasuo me miljem, na svu mjeru;

U srce meko od suhoga zlata

Skrio si bijednog ispaćenog brata.

A ja, Isus Krist, u bližnjemu disah,

Tvoju dobrotu u Knjigu upisah.

Jedan je Praljak, jedna istina,

Jedna Hrvatska sveta Domovina,

Žrtvom junaka sazdana, čuvana,

Mržnjom zlotvora skvrnjena, pljuvana.

Puna je knjiga hrvatskih svetaca,

Od stoljeća sedmog patničkih otaca –

I braće što sudila haaška je neman,

Jer Hrvat domoljub bješe za Dom spreman.

Ah, što je Haag, što li jugo-udba?

Paklena vatra njihova je sudba.

U prokletstvu, s vragom traju im vlasti,

Mriju bez Boga i bez ljudske časti.

A tebe čekaju, hrvatski sine,

Nebeski dvori moje Domovine.

Na križu, patnji, nagradu si steko,

Istinu, Pravdu, branio i reko.

Ne boj se, brate, zločinačke ruke,

I ja sam takve okusio muke!

Blago onima što nevini trpe,

U muci teškoj Božju snagu crpe.

Za tebe čuvam vijenac od lovora,

Živjet ćeš sa mnom sred nebeskih dvora.

Hrvatsku tvoju nitko neće zbrisat –

Hrvat će uvijek ZA DOM SPREMAN disat!

Marija Dubravac, Brisbane

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari