Pratite nas

Politika

Predstavljen kandidat za Ministra rada i mirovinskog sustava iz redova koalicije Za premijera

Objavljeno

na

Na današnjoj konferenciji za medije koalicije Za premijera predstavljen je Milivoj Špika predsjednik BUZ-a kao kandidat koalicije za ministra rada i mirovinskog sustava.  Uz Milana Bandića kandidata koalicije za premijera na današnjoj konferenciji za medije sudjelovali su i Sandra Petrž sa liste u II Izbornoj jedinici i Dražen Štiglić glavni tajnik BUZ-a.

Na početku predstavljana glavnih odrednica svog programa kao budućeg ministra rada i mirovinskog sustava, Milivoj Špika je posebno istakao problematiku vezanu uz II mirovinski stup te izrazio jasan stav o neophodnosti pokretanja šire javne rasprave nakon koje bi se definirala budućnost istog. Ovo posebno jer su sve zemlje u okružju koje su iz istih razloga kao i Hrvatska uvele II mirovinski stup od njega odustali odmah nakon ulaska u EU, dočim se u Hrvatskoj pojavljuju sve glasniju prijedlozi da se isti nasuprot svima drugima, posebno lošim iskustvima, još i dodatno pojača.

Veliki problem i nesnalaženje građana sa II stupom je i u tome što se o istom konstantno priča kao da se radi o III mirovinskom stupu koji je u potpunosti pod kontrolom uplatitelja, dočim uplaćena sredstva u II stupu to ni u jednom trenutku nisu. Gospodin Špika je posebno naglasio kako se upravo ovih dana u Čileu održavaju masovne demonstracije građana upravo radi prevare sa II mirovinskim stupom kojeg je Hrvatska po istom modelu doslovno kopirala….

Predsjednik BUZ-a ističe kako bi se zamrzavanjem odnosno prestankom uplata u II mirovinski stup navedeni iznos trebao preusmjeriti direktno u postojeće mirovine koje bi samo tim potezom odmah porasle prosječno za 15-ak%.  Tim potezom bi se povećao BDP za 2 – 4%, smanjio javni dug, povećali prihodi proračuna za cca 2 milijarde kuna, stvorile mogućnosti za nova radna mjesta kao i još niz drugih pozitivnih efekata…..

Gospodin Špika je iskoristio priliku i još jednom pozvao na javno sučeljavanje sve kandidate iz drugih koalicija ili stranaka koje nakon prijevremenih parlamentarnih izbora pretendiraju preuzeti vođenje države u narednom razdoblju.

U nastavku donosimo sažetak glavnih programskih odrednica budućeg ministra rada i mirovinskog sustava.

Mirovina nije niti može biti socijalna kategorija, a umirovljenici nisu niti mogu biti teret društva. Mirovina stečena radom mora biti dostatna za život dostojan čovjeka. Umirovljenici su bogatstvo svakog društva!

Odmah po sastavljanju vlade će se formirati Nacionalno vijeća za umirovljenike i starije osobe bez čijeg mišljenja na vladu ili sabor neće moći otići ni jedan zakonski prijedlog ili uredba u nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

Protiv smo da se odlazak u mirovinu produljen na dob od 67 godina počne primjenjivati ranije no što je dogovoreno sa EK odnosno 2038.

Protiv smo neprihvatljivo velikog povećanja penalizacije za prijevremeni odlazak u mirovinu.

Protiv smo smanjivanja izdvajanja u prvi mirovinski stup u korist povećavanja izdvajanja za drugi.

Drugi mirovinski stup: Preispitati opravdanost i efikasnost funkcioniranja te ga reformirati na način da uplaćena sredstava u isti ne povećavaju javni dug. Pravim rješenjem se odmah i u značajnom iznosu mogu povećati sadašnje mirovine, posebno one niže od 3.000,00 kn.

Iskoristiti maksimalno institut dokupa mirovina kao hrvatski izvorni proizvod uz korištenje sredstva iz EU fondova za zbrinjavanje viška zaposlenih u javnim službama.

BUZ ima spremno Zakonsko rješenje za problem umirovljenika koji ne primaju dodatak na mirovinu kroz institut dokupa mirovina (Royal međugeneracijska solidarnost)

Češće i kvalitetnije raditi revizije rješenja za umirovljenja.

Nećemo dozvoliti povećanje  cijene police dopunskog zdravstvenog osiguranja i protiv smo ulaska privatnih osiguravatelja u taj dio zdravstvenog sustava.

Neće se dopustiti privatizacija zdravstvenog sustava temeljem koje bi zdravstvena skrb bila na bilo koji način nedostupna svim građanima, uključujući i one bez prihoda. Solidarnost kao važna komponenta zdravstvenog sustava se mora sačuvati.

Žurno mijenjati Ovršni zakon kojim bi se spriječila pljenidba i prodaja jedine nekretnine. Nekretnina koju se plijeni i prodaje ne smije se prodati ispod procijenjene vrijednosti, odnosno u tom slučaju negativna razlika ide na štetu ovrhovitelja.

Primijeniti Zakonsku odredbu po kojoj ni u kom slučaju ne može biti plijenjeno više od 1/3 plaće, te iz ovrha izuzeti socijalne naknade i dječji doplatak.

Zakonom regulirati da se mora primijeniti moratorij na najmanje godinu dana na vraćanje kredita svakom pojedincu koji ostane bez posla.

RTV pretplatu ukinuti za sve umirovljenike sa manjom mirovinom od 3500 kuna, a prepoloviti je za sve ostale umirovljenike.

Izmjenama Zakona o radu stimulirati poslodavce da sklapaju ugovore o radu na neodređeno vrijeme, a destimulirati one na određeno kojih je već više od 90%.

Postrožiti nadzor uvjeta radnika, a posebno poraditi na sprečavanja rada na crno.

Poreznim olakšicama stimulirati otvaranje novih radnih mjesta.

Oštro sankcionirati svakog poslodavca u slučaju nepoštivanja Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

Hrvatska mora iznaći sredstva da bi motivirala mlade obitelji za rad i život u prelijepoj nam Hrvatskoj.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

ANKETA: HDZ osvaja 6 od 12 zastupničkih mjesta u EP

Objavljeno

na

Objavio

Prema prvim projekcijama o tome kako će izgledati novi Europski parlament, od 12 hrvatskih mjesta HDZ-a osvaja 6, SDP 3, Živi zid 2 i Most 1.

Europski parlament objavio je u ponedjeljak prvu skupinu projekcija o tome kako će izgledati novi parlament na temelju ispitivanja javnog mnijenja u državama članicama provedenih početkom veljače 2019.

Ti se podaci osnivaju na informacijama iz pouzdanih istraživanja koja su provele stručne ustanove u državama članicama, a za Parlament ih je prikupila agencija Kantar Public.

Anketu u Hrvatskoj provela je Promocija plus.

Prema istraživanju provedenom 6. veljače, HDZ osvaja 32,1 posto glasova, što nosi šest zastupničkih mjesta. Na drugom mjestu je SDP sa 17,9 posto glasova i tri zastupnička mjesta. Slijedi Živi zid s 12,3 posto i dva mjesta te Most sa 7,4 posto i jednim zastupničkim mjestom.

Stranke koje ne uspijevaju dobiti zastupničko mjesto predvodi START koja je peta po redu s 5,2 posto glasova, zatim Glas s 4,3 posto, NHR s 3,7 posto, HSS s 3,6 posto, Bandić Milan 365 2,3 posto, HNS 1,8 posto, IDS 1,8 posto, sve ostale stranke 5, 8 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Jan Ivanjek – Odnosi između europskih država i SAD-a se radikalno mijenjaju

Objavljeno

na

Objavio

Ovogodišnja minhenska sigurnosna konferencija, koja je danas završila, potvrdila je koliko se radikalno mijenjaju odnosi između europskih država i SAD-a, te napukline u američkim odnosima ne samo s EU nego i sa Sjevernoatlantskim savezom.

Uzajamne optužbe SAD-a i EU, prvenstveno Njemačke, nisu se nimalo ublažile i sve su ozbiljniji izgledi da u budućnosti dođe i do dramtičnih promjena u ionako vrlo zategnutim odnosima. Angela Merkel je išla toliko daleko da je izravno upozorila kako se svjetski poredak raspada. SAD duboko zamjera Njemačkoj suradnju s Rusijom, od koje Njemačka ne odustaje i brani Rusiju kao partnera, dok SAD istovremeno zahtjeva da se Europska unija povuče iz nuklearnog sporazuma s Iranom.

Trump je već ranije doveo u pitanje treba li NATO riskirati rat zbog Crne Gore, koja je uzeta kao primjer male članice koja po Trumpovom viđenju nema što pridonijeti NATO-u. Njemačka ministrica obrane je na konferenciji pak naglasila da je zajedništvo i pouzdanost temelj NATO-a, a ne samo financijska izdvajanja za obranu, iako Njemačka, za razliku od većine članica, pa i Hrvatske, još nema planova kako doći do izdvajanja 2% BDP-a za vojsku do 2024.

Da se ne spominje propast INF sporazuma o nuklearnom oružju između SAD-a i Rusije, nakon što se Trump iz njega povukao, a što povećava izglede za povratak nuklearnih projektila srednjeg dometa u Europu.

Američke svađe nastavljene su i s Turskom, kojoj je Mike Pence zaprijetio da neće dobiti PZO sustav Patriot ako preuzme ruske S-400, a već joj se od ranije prijeti otkazivanjem isporuke lovaca F-35, što je dio američke politike nametanja sankcija državama koje financijski surađuju s američkim suparnicima poput Rusije, Kine ili Irana. I dok se glavna franko-njemačka os EU sve više odvaja od Trumpove Amerike, suverenističke europske države kojima ne odgovara briselski diktat u njemu pronalaze saveznika, poput Poljske i Mađarske, a u različitim stupnjevima i ostale članice Inicijative tri mora, koje je Hrvatska dio.

U ovako kaotičnim okolnostima odabrati stranu za Hrvatsku je težak izazov, no svakako bi trebalo jačati savezništvo s ostalim zemljama Inicijative. Nama je nužna snaga za ravnopravne pregovore s briselskim institucijama, a ne samo prihvaćanje njihovih naputaka. Složenost situacije otežava i novi odabir borbenog aviona za HRZ, a američka blokada koja je upropastila nabavu Baraka težak je udarac koji prisiljava na još ozbiljnije razmatranje do prije par mjeseci jednostavne odluke. Odabirom će se odlučiti ne samo buduća moć HRZ-a, već i politički blok u koji će se Hrvatska smjestiti, što bi u budućnosti moglo biti od životne važnosti za naciju, jer nemoguće je predivdjeti do kada će jačati centrifugalne silnice unutar NATO-a i EU, komentirao je Jan Ivanjek.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari