Pratite nas

Politika

Predstavljen kandidat za Ministra rada i mirovinskog sustava iz redova koalicije Za premijera

Objavljeno

na

Na današnjoj konferenciji za medije koalicije Za premijera predstavljen je Milivoj Špika predsjednik BUZ-a kao kandidat koalicije za ministra rada i mirovinskog sustava.  Uz Milana Bandića kandidata koalicije za premijera na današnjoj konferenciji za medije sudjelovali su i Sandra Petrž sa liste u II Izbornoj jedinici i Dražen Štiglić glavni tajnik BUZ-a.

Na početku predstavljana glavnih odrednica svog programa kao budućeg ministra rada i mirovinskog sustava, Milivoj Špika je posebno istakao problematiku vezanu uz II mirovinski stup te izrazio jasan stav o neophodnosti pokretanja šire javne rasprave nakon koje bi se definirala budućnost istog. Ovo posebno jer su sve zemlje u okružju koje su iz istih razloga kao i Hrvatska uvele II mirovinski stup od njega odustali odmah nakon ulaska u EU, dočim se u Hrvatskoj pojavljuju sve glasniju prijedlozi da se isti nasuprot svima drugima, posebno lošim iskustvima, još i dodatno pojača.

Veliki problem i nesnalaženje građana sa II stupom je i u tome što se o istom konstantno priča kao da se radi o III mirovinskom stupu koji je u potpunosti pod kontrolom uplatitelja, dočim uplaćena sredstva u II stupu to ni u jednom trenutku nisu. Gospodin Špika je posebno naglasio kako se upravo ovih dana u Čileu održavaju masovne demonstracije građana upravo radi prevare sa II mirovinskim stupom kojeg je Hrvatska po istom modelu doslovno kopirala….

Predsjednik BUZ-a ističe kako bi se zamrzavanjem odnosno prestankom uplata u II mirovinski stup navedeni iznos trebao preusmjeriti direktno u postojeće mirovine koje bi samo tim potezom odmah porasle prosječno za 15-ak%.  Tim potezom bi se povećao BDP za 2 – 4%, smanjio javni dug, povećali prihodi proračuna za cca 2 milijarde kuna, stvorile mogućnosti za nova radna mjesta kao i još niz drugih pozitivnih efekata…..

Gospodin Špika je iskoristio priliku i još jednom pozvao na javno sučeljavanje sve kandidate iz drugih koalicija ili stranaka koje nakon prijevremenih parlamentarnih izbora pretendiraju preuzeti vođenje države u narednom razdoblju.

U nastavku donosimo sažetak glavnih programskih odrednica budućeg ministra rada i mirovinskog sustava.

Mirovina nije niti može biti socijalna kategorija, a umirovljenici nisu niti mogu biti teret društva. Mirovina stečena radom mora biti dostatna za život dostojan čovjeka. Umirovljenici su bogatstvo svakog društva!

Odmah po sastavljanju vlade će se formirati Nacionalno vijeća za umirovljenike i starije osobe bez čijeg mišljenja na vladu ili sabor neće moći otići ni jedan zakonski prijedlog ili uredba u nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

Protiv smo da se odlazak u mirovinu produljen na dob od 67 godina počne primjenjivati ranije no što je dogovoreno sa EK odnosno 2038.

Protiv smo neprihvatljivo velikog povećanja penalizacije za prijevremeni odlazak u mirovinu.

Protiv smo smanjivanja izdvajanja u prvi mirovinski stup u korist povećavanja izdvajanja za drugi.

Drugi mirovinski stup: Preispitati opravdanost i efikasnost funkcioniranja te ga reformirati na način da uplaćena sredstava u isti ne povećavaju javni dug. Pravim rješenjem se odmah i u značajnom iznosu mogu povećati sadašnje mirovine, posebno one niže od 3.000,00 kn.

Iskoristiti maksimalno institut dokupa mirovina kao hrvatski izvorni proizvod uz korištenje sredstva iz EU fondova za zbrinjavanje viška zaposlenih u javnim službama.

BUZ ima spremno Zakonsko rješenje za problem umirovljenika koji ne primaju dodatak na mirovinu kroz institut dokupa mirovina (Royal međugeneracijska solidarnost)

Češće i kvalitetnije raditi revizije rješenja za umirovljenja.

Nećemo dozvoliti povećanje  cijene police dopunskog zdravstvenog osiguranja i protiv smo ulaska privatnih osiguravatelja u taj dio zdravstvenog sustava.

Neće se dopustiti privatizacija zdravstvenog sustava temeljem koje bi zdravstvena skrb bila na bilo koji način nedostupna svim građanima, uključujući i one bez prihoda. Solidarnost kao važna komponenta zdravstvenog sustava se mora sačuvati.

Žurno mijenjati Ovršni zakon kojim bi se spriječila pljenidba i prodaja jedine nekretnine. Nekretnina koju se plijeni i prodaje ne smije se prodati ispod procijenjene vrijednosti, odnosno u tom slučaju negativna razlika ide na štetu ovrhovitelja.

Primijeniti Zakonsku odredbu po kojoj ni u kom slučaju ne može biti plijenjeno više od 1/3 plaće, te iz ovrha izuzeti socijalne naknade i dječji doplatak.

Zakonom regulirati da se mora primijeniti moratorij na najmanje godinu dana na vraćanje kredita svakom pojedincu koji ostane bez posla.

RTV pretplatu ukinuti za sve umirovljenike sa manjom mirovinom od 3500 kuna, a prepoloviti je za sve ostale umirovljenike.

Izmjenama Zakona o radu stimulirati poslodavce da sklapaju ugovore o radu na neodređeno vrijeme, a destimulirati one na određeno kojih je već više od 90%.

Postrožiti nadzor uvjeta radnika, a posebno poraditi na sprečavanja rada na crno.

Poreznim olakšicama stimulirati otvaranje novih radnih mjesta.

Oštro sankcionirati svakog poslodavca u slučaju nepoštivanja Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

Hrvatska mora iznaći sredstva da bi motivirala mlade obitelji za rad i život u prelijepoj nam Hrvatskoj.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Plenković: Hrvatska ustraje na stvarnoj ravnopravnosti u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska je najveći zagovornik europskog puta Bosne i Hercegovine, ali ustraje na stvarnoj ravnopravnosti, pravima Hrvata kao najmanjeg konstitutivnog naroda, rekao je premijer Andrej Plenković u utorak, na dan kad je u BiH prisegnulo novo predsjedništvo s predstavnikom hrvatskog naroda kojeg tamošnji Hrvati nisu birali.

“Pozicija Hrvatske je sasvim čvrsta i jasna i prije izbora i sve ove godine i nakon izbora”, odgovorio je Plenković upitan ima li pomaka u stajalištu Hrvatske prema BiH nakon rasprave održane u ponedjeljak u Bruxellesu na Vijeću za vanjske poslove.

Premijer je u utorak “ekstenzivno” razgovarao s ministricom vanjskih i europskih poslova Marijom Pejčinović Burić koja je u ponedjeljak u Bruxellesu svojim kolegama po dužnosti prenijela zabrinutost Hrvatske za položaj Hrvata u BiH, odnosno za njihovu legitimnu zastupljenost u svim tijelima vlasti.

“Smatramo da je nužno donijeti novi izborni zakon, referirati se na sve ono što je relevantno u presudi Ustavnog suda u slučaju (Bože) Ljubić, poštivati načelo jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda”, rekao je.

“Nužno je izbjegavati scenarije u kojima teritorij Federacije BiH na kojem većinski konstitutivni narod, a to su Bošnjaci”, bira drugom konstitutivnom narodu, a to su Hrvati, njihovog člana predsjedništva, rekao je.

Nakon izbora 7. listopada u utorak su u BiH svečano prisegnuli Milorad Dodik, Šefik Džaferović kao predstavnici srpskog, odnosno bošnjačkog naroda te Željko Komšić kojega kao predstavnika hrvatskog naroda tamošnji Hrvati ne prihvaćaju za legitimnog predstavnika jer nije njihov izbor već je biran glasovima većinskih Bošnjaka.

“To nije dobro za povjerenje među narodima”, a nije dobro ni za “funkcioniranje institucija vlasti”, rekao je Plenković.

Pozicija Hrvatske je jasna i dok se taj problem ne riješi Hrvatska će ga problematizirati, poručio je.

“Bez te stvarne ravnopravnosti, a ovdje govorim o pravima Hrvatima kao najmanjeg konstitutivnog naroda, Hrvatska to pitanje jednostavno neće pustiti”, već će ga iznositi na svim relevantnim forumima, rekao je Plenković.

Podsjetio je da je on takvu poruku dao i na Europskom vijeću.

“Smatramo da smo apsolutno u pravu i da je to u interesu kvalitetnog funkcioniranja Bosne i Hercegovine nama bitne i susjedne države”, rekao je i ponovio da je Hrvatska najsnažniji zagovornik europskog puta BiH.

“Ponavljam, BiH većeg zagovornika, saveznika, prijatelja, zemlju koja bolje razumije situaciju unutar članica EU od Hrvatske nema”.

Na pitanje o drugoj temi aktualnoj temi o kojoj se polemizira u hrvatskoj, ali i europskoj javnosti kako se bliži prosinac kada bi šefovi vlada trebali u Marakešu potvrditi UN-ov sporazum o sigurnim migracijama, premijer je odgovorio da ono ne dijeli hrvatsku vladu.

Vlada je donijela konzistentne odluke i “ni trunke nekakve kakofonije na razini vlade nije bilo niti smo mijenjali stav niti ima razloga”, rekao je.

Najavio je da će je vlada sporazum prevesti na hrvatski i dostaviti javnosti, te ponovio da u Marakeš putuje ministar unutarnjih poslova Davor Božinović “i tu je politika vrlo jasna”.

Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i zakonitim migracijama u srpnju su prihvatile 193 članice UN-a osim Sjedinjenih Država, no iz nje se povlači sve veći broj zemalja. Mađarska, Češka i Bugarska već su ga odbacile, Poljska i Austrija su najavile da ga neće poduprijeti.

(Hina)

 

Kardinal Puljić: Daytonski kreatori moraju shvatiti da moraju uvažiti naše postojanje

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

NZH traže ista politička i nacionalna prava i iste slobode za Hrvate u BiH koja je država i hrvatskog naroda

Objavljeno

na

Objavio

U povodu predstojeće saborske rasprave Neovisni za Hrvatsku su izdali priopćenje ‘O POLOŽAJU HRVATA U BOSNI I HERCEGOVINI’, koje prenosimo:

„Ista politička i nacionalna prava i iste slobode NEOVISNI ZA HRVATSKU traže za Hrvate u Bosni i Hercegovini koja je država i hrvatskog naroda. NEOVISNI ZA HRVATSKU podupiru stabilnost i cjelovitost Bosne i Hercegovine kao države u kojoj su zajamčeni suverenost, konstitutivnost i nacionalna prava Hrvata kao naroda jednakopravnog s ostala dva konstitutivna naroda.“ (neovisni.hr/program/)

U citiranom programu NEOVISNIH ZA HRVATSKU, usvojenom 1. lipnja 2017., ne pravi se razlika između Hrvata, bez obzira na to gdje oni žive, a napose se ne pravi razlika između Hrvata u Republici Hrvatskoj i u BiH.

U vrijeme velikosrpske agresije Hrvati su dali nemjerljiv doprinos obrani i opstanku BiH, glasujući na referendumu za njezinu neovisnost i boreći se za nju na bojnome i na političkom polju. Republika Hrvatska je odmah priznala BiH, udomila stotine tisuća izbjeglica te je oružano i politički podupirala.

Nažalost, sporazumom iz Daytona nagrađeni su etničko čišćenje i genocid te je Srbima prepuštena polovica države, dok su Hrvati i Bošnjaci stiješnjeni u drugi entitet koji je nazvan federacijom, iako nije federacija. Tim rješenjem kao da su svjesno programirani hrvatsko-bošnjački prijepori, s konačnim ciljem obespravljivanja i iseljavanja Hrvata. Kasnije neustavne intervencije tzv. predstavnika međunarodne zajednice u politički sustav i u izborno zakonodavstvo samo su pogoršali to stanje.

Nedavni izbor Željka Komšića članom predsjedništva Bosne i Hercegovine voljom bošnjačkoga naroda samo je potvrda navedenog, već postojećeg stanja. Bez obzira na vrlo ograničen utjecaj i moć predsjedništva, time je i simbolički i stvarno iznova povrijeđena jednakopravnost Hrvata u BiH.

Neki od odgovornih za takvo stanje nikako ne žele primijetiti da su hrvatski (i „hrvatski“) predstavnici u tzv. Republici Srpskoj potpuno istim izbornim mehanizmom izabrani na srpskim listama, i da ne postoje političke i etičke razlike između izbora tzv. hrvatskog predstavnika Željka Komšića i tzv. hrvatskog predstavnika Emila Vlajkija te njihovih politika: i jedan i drugi su i kao osobe i kao simboli u funkciji protuhrvatskih interesa.

Za današnji položaj Hrvata u BiH jesu odgovorni i neki od onih koji uporno i dosljedno prešućuju činjenicu da su Hrvati prognani i desetkovani ne samo iz Vojvodine odnosno Republike Srbije, nego su i na području tzv. Republike Srpske praktično istrijebljeni (od predratnih više od 200.000 danas ih tamo živi desetak tisuća), da su prava preostalih drastično ograničena i da, primjerice, vlasti u Prijedoru na godišnjoj razini izdvajaju više za azil za pse, nego za povratak Hrvata.

Isti prešućuju i činjenicu da je početkom 2018. objavljen podatak da je oko 4.000 Hrvata u banjolučkom području podnijelo zahtjev za obnovu kuća – svjedočeći tako vlastitim primjerom da se žele vratiti na svoja ognjišta – a da od tobožnjeg jamca hrvatskih interesa u BiH, bratske i prijateljske tzv. Republike Srpske, nijedan nije dobio čak ni odgovor.

Ništa od toga ne žele primijetiti ni vlasti Republike Hrvatske koje uporno, žrtvujući nacionalne interese radi jeftinih stranačkih i strančarskih interesa, nisu kadre definirati nacionalno-političku strategiju.

Pa tako i u odnosu na BiH gdje dosljedno pružaju potporu strankama, organizacijama i skupinama koje, uglavnom radi zaštite materijalnih interesa jednoga uskoga kruga ljudi, predvode politiku koju priželjkuju oni koji teže nestanku Hrvata iz BiH. Usporedno s time podupiru i gospodarski ulazak stranoga kapitala te geopolitičko preslagivanje koje bi moglo imati i šire, europske reperkusije od kojih Hrvati nemaju razloga očekivati ništa dobro.

Te su skupine u velikoj mjeri obilježene jugoslavenskom komunističkom prošlošću i naglim, sumnjivim bogaćenjem u vrijeme rata i teškoga poratnog vremena.

Manipulacijom nacionalnim osjećajima – okrunjenom nedavnom Hrvatsko-srpskom koalicijom HDZ-a BiH i SNSD-a (koja svoje uzore, HDZ i SDSS, ima i u Republici Hrvatskoj) – nastoji se spriječiti proces demokratskog sazrijevanja.

Usprkos takvoj dugogodišnjoj praksi Hrvati su i na nedavnim izborima pokazali da više ne će dopustiti da ih se uvijek iznova prevede žedne preko vode, o čemu vrlo jasno svjedoči razmjerno slaba izlaznost birača u većinskim hrvatskim općinama.

Ta sprega takozvanih hrvatskih elita u Republici Hrvatskoj i u BiH – od koje političke koristi najviše imaju Pupovčevi i Dodikovi Srbi odnosno projekt „male velike Srbije“, nije slučajna, jer su te nazovihrvatske stranke i organizacije i u jednome i u drugom slučaju u dobroj mjeri tek politička krila organiziranoga kriminala.

Zato mi, NEOVISNI ZA HRVATSKU, smatramo da su nužne promjene i u Hrvatskoj i u BiH. Bez nacionalno svjesne hrvatske vlade, bez vlade koja ima viziju, hrabrost i odlučnost, ne može se osigurati ni položaj Hrvata u BiH.

Jer, i u odnosu na BiH treba imati na umu da ne postoje samo interesi jednoga dijela Hrvata koji žive u toj državi, nego postoji interesi svih tamošnjih Hrvata, interesi cijeloga hrvatskog naroda i interesi hrvatske države!

Promišljena i nacionalno svjesna politika – služeći se činjenicom da je Republika Hrvatska članica NATO-a i Europske unije – može u sklad dovesti sve te interese, i može se uspješno potruditi da zadobije međunarodnu potporu za buduće političke i državnopravne promjene koje će za posljedicu imati i osiguranje trajne jednakopravnosti i konstitutivnosti Hrvata u BiH.

U tom duhu jednakopravnosti i konstitutivnosti naroda, NEOVISNI ZA HRVATSKU zagovaraju pravične izmjene izbornog zakonodavstva BiH, što bi u konačnici dovelo i do dodatne stabilizacije BiH kao države.

Pored definiranja nacionalne strategije, ključna je zadaća buduće odgovorne hrvatske politike osigurati biološki, politički, kulturni i gospodarski opstanak Hrvata u prijelaznom razdoblju.

Jasno osuđujući protuhrvatsku kampanju koja se vodi iz jednog dijela bošnjačkoga nacionalnoga korpusa, dekonstrukciju hrvatskih interesa i ideju unitarističke države, jer je istodobno pogubna i za Hrvate i za BiH, treba uzeti u obzir i činjenicu da su Hrvati najmalobrojniji konstitutivni narod u BiH.

Naš opstanak ni u kojem slučaju ne može osigurati politika koja bi težila izazivanju sukoba s Bošnjacima, a istodobno smatrajući tzv. Republiku Srpsku nedodirljivom i neupitnom. Jasno je, hrvatska politika mora zagovarati vlastite interese, imati bistru viziju i potrebnu odlučnost, a ne smije biti usmjeravana bilo čijim političkim igrama.

U skladu s time osuđivali smo i osuđujemo sve pokušaje relativiziranja i zataškavanja zločina počinjenih nad Hrvatima: svi zločini moraju biti istraženi, svi krivci utvrđeni i izvedeni pred sud. Povijesna je istina temelj zdravih međuljudskih i međunacionalnih odnosa te ključna pretpostavka istinski demokratskog društva.

Upozoravamo da nas povijest Europe u posljednjih stotinu godina jasno uči kako države mogu brzo nastati i nestati. Dok postoje narodi i države taj proces ne će biti posve okončan i zato nema nikakva razloga da se nedodirljivim smatra entitet koji je nastao etničkim čišćenjem i genocidom, između ostalih – nad našim sunarodnjacima, Hrvatima BiH.

Svojim etičkim i političkim određenjem prema tom pitanju, mi u velikoj mjeri odlučujemo i o izboru svojih saveznika, a time posredno i o položaju Hrvata u Federaciji i u cijeloj BiH.

NEOVISNIMA ZA HRVATSKU je do hrvatskih interesa i interesa hrvatskoga naroda i do zadnjega Hrvata stoji u Priopćenju

 

Bošnjaci su odlučili u suštini poniziti Hrvate i u tom poduhvatu nisu prezali ni od čega

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari