Pratite nas

Događaji

Predstavljen roman o životu blaženika ‘Viktor Kardinalova pobjeda’

Objavljeno

na

Na 121. obljetnicu rođenja blaženog kardinala Alojzija Stepinca 8. svibnja, u 20 sati uz domoljubnu poeziju i bogat glazbeni program u atriju Muzeja grada Šibenika predstavljen je roman o životu blaženika ‘Viktor Kardinalova pobjeda’ autora Marlona Macanovića.

Štolu blaženog kardinala Alojzija Stepinca, koju je koristio tijekom uzništva u Lepoglavi, brižno čuvaju sestre benediktinke Sv. Luce u Šibeniku, te je upriličen posjet samostanskom muzeju prije promocije romana.

Organizatori su Udruga braniteljice Domovinskog rata i Hrvatsko katoličko društvo prosvjetnih djelatnika ‘Biskup Srećko Badurina’. Roman je predstavio ugledni šibenski odvjetnik Branimir Zmijanović. Moderator događanja ujedno i predstavnica Udruge braniteljice Domovinskog rata je dr.sc. Ljiljana Zmijanović. Stihove iz pjesmarice ‘Glasovi vječnosti’, autora Hrvoja Horvata, hrvatskog branitelja, čitala je Ljiljana Zmijanović i Viktorija Lokas. Stihove iz pjesmarice ‘Ja se ne bojim’ mlade autorice Lucije Zmijanović čitala je učenica Lucija Kulić. U glazbenom djelu nastupili su profesori i učenici Glazbene škole Ivana Lukačića iz Šibenika; profesorica, pijanistica Gordana Pavić, i mezzosopranistica Nera Gojanović, te nagrađivani učenici Tedi Trkulja klavirskom izvedbom Frederic Chopin: Impromptu op.29 u As-duru, te Lovre Tunuković izvedbom na violončelu S. Saens: Labud. Narodni ples Perlipaja izveo je na klaviru učenik Jakov Zmijanović.

Mladi šibenski pijanist Tedi Trkulja, učenik je srednje glazbene škole Ivana Lukačića u klasi profesorice Mirjane Erceg Runjić. Ove godine je osvojio više nagrada: U Opatiji prvu nagradu, a u Zagrebu drugu nagradu u kategoriji dua zajedno s violončelisticom Ninom Luciom Perinom, te u Dubrovniku kao solist prvu nagradu.

Dr.sc. Ljiljana Zmijanović uvodno je naglasila  odlike Stepinčeva karaktera kod hrvatskih branitelja: „U ljubavi prema svom narodu hrvatski branitelji nisu se dali ni od koga natkriliti, upravo kako je to za sebe napisao blaženik izričući svoju ljubav prema hrvatskom narodu. Stoga ovo zajedništvo večeras, simbola križa i mača, vjere i pouzdanja. Stepinčevo mučeništvo se nastavlja i danas. Na nama je odgovornost da se u ljubavi prema Stepinčevoj svetosti ne damo se ni od koga natkriliti. To je istinska snaga hrvatskog naroda.“

Branimir Zmijanović započeo je uvodnu riječ mišlju blaženog kardinala „Kad vam otmu sve, ostat će vam dvije ruke, sklopite ih na molitvu pa ćete onda biti najjači“. Naš hrvatski narod dao je mnoge velikane, svjetovne i duhovne, a naš blaženi kardinal Alojzije Viktor Stepinac nesumnjivo spada u najveće i najznačajnije velikane našeg naroda. Djelo koje večeras predstavljamo jedno je u nizu i doprinos borbi za istinu o blaženom kardinalu Stepincu, istinskom pobjedniku svjetla nad tamom.“

Čitane pjesme literarnog dijela programa:

Neću vas zaboraviti

Sretan sam, što sam u Gromovima bio,

S vama herojima, u ratu dane provodio,

Divio se vašem junaštvu i hrabrosti,

Proživio s vama najljepše dane mladosti.

Bogu hvala, što sam vas upoznao,

Prijatelje poput braće imao.

Ostat ćete zauvijek u srcu mom,

Sreća je zvati se Grom.

Bog nek’ Vas blagoslovi,

Daruje sretniji život novi,

Puno sreće i zdravlja

Manje tuge, a više slavlja!

Hrvoje Horvat Hrki

 

Skijanje

Skijam na stazi svjetskog kupa

Jurim niz crnu stazu Nockalma

Moja pluća vole Austriju

Moje srce voli Hrvatsku.

Lucija Zmijanović

 

Predstavljen je autor gospodin Marlon Macanović, magistar prava iz Splita, rođen u Splitu 1974. godine, suprug i otac četvero djece. U struci je radio kao pravnik, a autor je 40 znanstvenih i stručnih radova objavljenih u eminentnim edicijama, član je povjerenstva za zaštitu prava pacijenata, a pružao je i besplatnu pravnu pomoć obiteljima slabijeg imovnog stanja pri savjetovalištu Gospe od zdravlja u Splitu. Aktivni je vjernik, te se bavi aktualnim temama legislative iz područja obiteljsko pravne tematike.

Riječ je o romanu o životu kardinala Alojzija Stepinca. U svjetlu činjenica da su prošle godine proslavljene dvije velike obljetnice vezane za blaženog kardinala Stepinca, 120. godišnjicu rođenja i 20. godišnjicu beatifikacije autor je u tome pronašao motiv za pisanje knjige. Dodatni razlog, kako kazuje u svojem predstavljanju, su svete uspomene na bl. Stepinca kao predmeta autorova vjerničkog divljenja oduvijek, ali i stručno-znanstvenog interesa. Knjiga ima 232 stranice i strukturirana je u tri djela i to Brezarić,1898.-Zagreb,1945; Zagreb, 1946.-Lepoglava, 5. 12. 1951.; Krašić, 5. 12. 1951.-Krašić, 10. 2. 1960. te Epilog u kojem se pojašnjavaju zbivanja nakon kardinalove smrti i tijek kauze za proglašenje svetim, uz navođenje dodatnih podataka o bl. dr. Ivanu Merzu, Službenici Božjoj Marici Stanković, Sluzi Božjemu fra Aleksi Benigaru, Sluzi Božjemu Franji Kuhariću te velečasnom Josipu Vranekoviću.

“Svetački lik Alojzija Stepinca nam ukazuje na poželjni smjer djelovanja i držanja prema ovozemaljskim stvarnostima. Znao je da duhovne plodove donosi potpuna predanost jer ona ima snagu autentičnog kršćanstva. Takva predanost plijeni pažnju drugih i potiče ih na nasljedovanje Kristova nauka. Trebaju nam vodeći ljudi na svim razinama koji će imati odlike njegova karaktera, a koji je svojom nepomućenom vjerom i neugaslom nadom, utjecao na mnoge svjedočeći evanđeoske istine u punini. Ukratko rečeno, treba nam Stepinčeva Hrvatska“, istaknuo je autor Marlom Macanović  u svojem predstavljanju.

Cjelokupni doprinos svih sudionika programa je ‘pro bono publico’.

Dr.sc. Ljiljana Zmijanović

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Plenković: ‘Očekujem ponovnu kandidaturu predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović. HDZ ju čeka širokih ruku’

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) u ponedjeljak je obilježila 30. obljetnicu osnutka, 17. lipnja 1989. U Koncertnoj dvorani “Vatroslav Lisinski” tim je povodom održana svečana akademija.

U povodu 30. godišnjice osnutka Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), izaslanstvo stranke predvođeno predsjednikom Andrejem Plenkovićem položilo je vijenac te zapalilo svijeće na grobu prvog hrvatskog predsjednika i utemeljitelja HDZ-a dr. Franje Tuđmana na Mirogoju.

HDZ je prije 30 godina u prekretničkom povijesnom trenutku stvoren u interesu hrvatskog naroda i radi stvaranja hrvatske države. Danas kao moderna, narodnjačka i demokršćanska stranka okuplja i predvodi hrvatski narod u budućnost, napisao je Plenković na twitteru.

U Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog održana je svečana akademija, a premijer Plenković održao je govor u kojem se osvrnuo i na nadolazeće predsjedničke izbore. ”Kao predsjednik HDZ-a, očekujem ponovnu kandidaturu predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović. Siguran sam da ćemo ju svi zajedno podržati. Na njoj je da pronađe pravi trenutak da objavi svoju kandidaturu, a ja vidim da ju HDZ-ovke i HDZ-ovci čekaju širokih ruku”, rekao je premijer.

Plenković je povodom obljetnice osnutka stranke izjavio kako je HDZ osnovao predsjednik Tuđman s utemeljiteljima i braniteljima te da je ta stranka u prvih 10 godina samostalne i slobodne Hrvatske ostvarila ključne ciljeve. To su stvaranje demokratskih institucija, obrana zemlje od agresije, oslobađanje teritorija, reintegracija hrvatskog Podunavlja te jasno zacrtani put prema EU i NATO-u.

“Možemo biti ponosni na postignuća HDZ-a u tom razdoblju, na predvođenju procesa transformacije pravnoga i gospodarskoga sustava, na članstvu u NATO-u i EU-u”, kazao je Plenković. HDZ danas, dodao je, radi na rješavanju ključnih pitanja za građane – gospodarstvu i socijalnoj uključenosti te nastojanju da se Hrvatska kvalitetno pozicionira.

Istaknuo je i kako je ovo godina kad se obilježava 20. godišnjica smrti Franje Tuđmana pa su obilježavanje 30. obljetnice stranke i započeli na Mirogoju, kako bi još jednom odali poštovanje svojemu utemeljitelju.

HDZ je osnovan u Zagrebu 17. lipnja 1989. godine u prostorijama NK-a Borac na Jarunu, a na toj je skupštini prvim predsjednikom imenovan dr. Franjo Tuđman.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

‘Hrvatsko društvo političkih zatvorenika’ kod Predsjednice Kolinde-Grabar Kitarović

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović primila je u petak 14.06.2019.g. predstavnike Hrvatskog društva političkih zatvorenika (HDPZ). U izaslanstvu su bili: dr. Anđelko Mijatović, mag. Marko Grubišić, dr. Marijan Čuvalo, akademski slikar Miljenko Romić i Prof. Mirna Sunić-Žakman.

Teme razgovora bile su aktivnosti HDPZ-a, Leksikon hrvatskih političkih zatvorenika i izgradnja Memorijalnog centra žrtava totalitarnih režima u Zagrebu.

Dr. Anđelko Mijatović, povjesničar i književnik, predao je Predsjednici RH glasilo HDPZ-a „Politički zatvorenik“. Ovo glasilo proglašeno je jednim od najboljih glasila u postkomunističkim zemljama. Knjigu „Naše robijanje – hrvatske žene u komunističkim zatvorima“, autorice Kaje Pereković, bivše predsjednice HDPZ-a, predala je Predsjednici RH Prof.  Mirna Sunić-Žakman.

Sveukupno 3016 žena osuđeno je u komunističkoj Jugoslaviji, u razdoblju od 1945. do 1987. na zatvorsku kaznu iz političkih razloga.  Veliki broj žena izdržavao je zatvorsku kaznu bez sudske presude. ( U ovu brojku nisu uračunate desetine tisuća žena i djece njemačke narodne skupine ( „folksdojčeri“) zatvoreni u jugoslavenskim komunističkim koncentracionim logorima u ranoj komunističkoj Jugoslaviji ( FNRJ), tj. u Valpovu, Virovitici, Krndiji, Gakovu, Velikoj Pisanici, Sremskoj Mitrovici, itd.)  Predsjednici RH Kolindi  G. Kitarović nazočni gosti HDPZ-a  također su spomenuli  majke, supruge i obitelji političkih zatvorenika u komunističkoj Jugoslaviji i njihove velike žrtve koju su podnosile u brizi za opstankom članova svojih obitelji, kao i teška materijalna preživljavanja. Najveći teret bila je trajna društvena i negativna obilježenost : „narodni neprijatelji“.

Predsjednici gđi Kolindi G. Kitarović  nazočni su predložili izgradnju  spomenika „Hrvatska žena“ kao trajan spomen na njihovu žrtvu.

O zahtjevnom radu na Leksikonu hrvatskih političkih zatvorenika govorio je dr. Marijan Čuvalo, predsjednik zagrebačke podružnice HDPZ-a. Leksikon bi trebao sadržavati sve dostupne podatke o svakom političkom zatvoreniku od 1945. -1990. godine. Predsjednik HDPZ mag. Marko Grubišić naglasio je veliku važnost žrtve političkih zatvorenika u stvaranju neovisne i demokratske Hrvatske. Mnogi politički zatvorenici stupili su kao dragovoljci 1991. u hrvatske vojne postrojbe s ciljem obrane nove Hrvatske. Nažalost, mladi naraštaji o toj temi vrlo malo znaju, dočim se u školskim programima o toj temi malo piše.

Izgradnjom multimedijalnog Memorijalnog centra žrtava totalitarnih  režima u Zagrebu mladi naraštaji i šira javnost dobilli bi uvid u razmjere komunističke  represije. Lokacija je već osigurana u suradnji s Gradom Zagrebom. Prema Rezoluciji Vijeća Europe 1481 sve postkomunističke zemlje osnovale su takve muzeje sjećanja koji su iznimno dobro posjećeni. Akademski slikar Miljenko Romić, autor projekta Spomen doma-muzeja Ovčara u Vukovaru,naglasio je i potrebu uključenja  hrvatskog iseljeništva u taj projekt – ne toliko novčanim sredstvima već memorabilijama, dokumentima i predmetima vezanim za temu muzeja.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izrazila je namjeru posjetiti  bivše komunističke zatvore na  otoku  Sv. Grgur, Goli otok  i ženski zatvor u Požegi.

Autor: Prof. Mirna Sunić-Žakman

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari