Predstavljen Zbornik ‘Hrvatsko proljeće u sjećanju splitskih proljećara’

U povodu 50. obljetnice Hrvatskog proljeća, kojeg se naziva i ‘maspokom’, u subotu je u Splitu predstavljen zbornik “Hrvatsko proljeće u sjećanju splitskih proljećara”.

U zborniku 13 autora iznosi sjećanja na zbivanja iz 1971. kad su se hrvatski studenti štrajkom pobunili protiv tadašnjeg komunističkog režima.

Zbornik je objavljen u izdanju Ogranka Matice hrvatske Split, a njegovo je predstavljanje upriličeno u dvorani Pravnog fakulteta u kojoj je, prije 50 godina, donesena odluka da se i studenti u Splitu solidariziraju sa studentima u Zagrebu koji su pokrenuli Hrvatsko proljeće.

Zbornik ima 250 stranaca i u njemu pišu: Marija Bošković, Josip Brdar, Ivan Čaljkušić, Drago Ćutuk, Dane Maretić, Tomislav Marić, Borislav Maričić, Vanja Mladina, Neda Nižetić, Mate Raboteg, Ivica Tolić, Miroslav Veić i Veseljko Vidović.

Urednica zbornika dr. Hicela Ivon je istaknula kako je središnja tema svih 13 priloga objavljenih u njemu, studentski štrajk i poslije njega u Splitu.

“Životne priče 13 autora u zborniku, pored povijesne vrijednosti o događajima u Splitu, vrijedni su i stoga što se uključuju u emocionalni temelj hrvatske državnosti koja će se ostvariti devedesetih”, rekla je Ivon.

Po njenim riječnima, u zborniku su “opisi sustavnog državnog terora koje su doživjeli ‘proljećari'” – od pretresa i zastrašivanja do gubitka posla i oduzimanja putovnica.

“Tajne službe su ih stalno pratile, prisluškivali su im telefone”, dodala je.

“Memoarski zapisi pokazuju svu ideološku zadrtost i rigidnost tadašnjega partijskog (komunističkoga) sustava, koji je nemilosrdno gazio ljudska prava”, ustvrdila je Ivon.

Rekla je i da autori, svaki na svoj način, opisuju nepobitnu povezanost Hrvatskog proljeća s 1991-om, kad su se konačno ostvarile želje o demokratskoj Hrvatskoj. No, većina autora, kako je dodala, kritički se osvrće i na današnje vrijeme.

“Izgubili smo danas osjećaj uvažavanja za sve žrtve Hrvatskog proljeća i Domovinskog rata, za domovinu, izgubili smo moć razlikovanja dobra od zla, istine od laži”, smatra Ivon.

Dodala je i kako su autori uspjeli javnosti iznijeti zaokruženu sliku događaja iz Hrvatskog proljeća prije 50 godina, potkrijepljenih dokumentima.

“U tom smislu, zbornik je važan politički, društveni i znanstveni izvor”, zaključila je.

Student splitskog Pravnog fakulteta u vrijeme Hrvatskog proljeća i inicijator objavljivanja zbornika Drago Ćutuk rekao je da se u zborniku “ocrtava teško vrijeme državnog terora nad neistomišljenicima”.

“Stare snage koje je preuzela hrvatska vlast, pišu neku svoju povijest. Stoga ne smijemo dopustiti – a ovaj zbornik će biti mali doprinos tomu – da povjesničari tipa Klasića, Markovine ili Goldsteina, odnosno politički analitičari tipa Puhovskog, govore našoj djeci i unucima kako nam je bilo”, ustvrdio je Ćutuk.

Rekao je i kako su partijska organizacija i Udbina ekspozitura na Pravnom fakultetu u Splitu uništili svu dokumentaciju o zbivanjima prije 50 godina na tom fakultetu.

Jedan od studentskih vođa Hrvatskog proljeća Ivan Zvonimir Čičak je rekao da su povjesničari “poput Jakovine i Klasića sebe postavili sveopćim tumačima svehrvatske povijesti”.

Najavio je kako će pojedinci, sudionici događaja iz 1971., potkraj godine “ipak biti nagrađeni”, kako kaže, “nekim potezima koji će doći iz državnih vlasti”.

Ustvrdio je da postoje također i oni koji “nastoje obustaviti svaku raspravu o ’71 jer smatraju da je realizacijom hrvatske države to nepotrebno”.

U sklopu obilježavanja 50. obljetnice Hrvatskog proljeća upriličeno je polaganje cvijeća i paljenje svijeće kod spomenika prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu.(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?