Pratite nas

Kultura

Vir: U sklopu manifestacije ‘Domovini vjerni u vjeri postojani’ predstavljena knjiga ‘Hrvati pod KOS-ovim krilom – Završni račun Haaškog suda’

Objavljeno

na

Višnja Starešina i Davor Ivo Stier

Naselje Vir nalazi se u u  najzapadnijem  dijelu  zapadne  Hercegovine, u neposrednoj  blizini  Europske  unije ( EU), sa kojom ga razdvaja odnosno  spaja (ovisno  iz kog  kuta se  gleda) samo malo životopisno  brdo znakovita  imena –Krstina  (ime nastalo od  riječi  krstiti).  Ako kažemo i to  da je jedna od  teza  nastanka imena naselja Vir –  riječ  vira  (ikavski izričaj  za  riječ  vjera), onda  ne čudi  što  se  upravo u Viru  održava manifestacija  “Domovini vjerni u  vjeri postojani”.

Kao što ne čudi da su ove  godine počasni   gosti te manifestacije  bili Višnja  Starešina i Davor  Ivo Stier, jer su  upravo oni ti koje  prepoznajemo kao one koji  su u vjeri postojani i  domovini vjerni  Pogotovo  zato što  su u vjeri postojani i domovini vjerni  i u zgodno i  u nezgodno vrijeme (usp. 2. Tim 4,2).  Stoga je dugo  trajao pljesak ljudi  iz raznih mjesta  Hercegovine i Imotske  krajine kada je , u ime  organizatora,  Slobodan Milas  tijekom   pozdravnog  govora rekao imena Višnje  Starešine i Davora  Ive  Stiera.

Iz ove knjige se ne može isčitati poziv na unutarnje obračune, već na rasvjetljavanje situacije

U sklopu  manifestacije održana je i promocija   knjige Višnje  Starešina  “Hrvati pod KOS-ovim krilom –završni  račun Haaškog  suda”.  Predstavljajući knjigu  Davor Ivo  Stier je između  ostalog rekao:                         

Iz  ove knjige se ne može isčitati nikakav poziv na unutarnje obračune, već na rasvjetljavanje situacije kako bi se Hrvatska oslobodila okova koji joj onemogućavaju ili jako otežavaju funkcioniranje kao država, kao pravna država i kao suverena država.                                                                                                                                 

Pritom, Višnja Starešina u  ovoj  knjizi ukazuje i na puteve koji vode prema tom cilju, i koji su se i za vrijeme predsjednika Tuđmana pokazali pouzdanim, mogućim i na kraju uspješnim. U tom smislu se u knjizi gleda na savezništvo izgrađeno sa SAD-om, kojeg je dakako potrebno obnoviti, osuvremeniti i osnažiti.                       

Ova knjiga Višnje Starešine ohrabruje da, unatoč strašnim propustima i nadolazećim izazovima, osvjestimo činjenicu da imamo državu, da se kao država moramo ponašati, te da je uspjeh moguć i u otežanim okolnostima. 

Utoliko je knjiga “Hrvati pod KOSovim krilom” ne samo završi račun Haškog suda, već i putokaz za artikulaciju ciljeva hrvatske države politike u našem vremenu.

Ovo je knjiga koju bi trebao pročitati svatko tko želi razumijeti sadašnje prilike i neprilike

Predstavljajući knjigu   Davor Ivo  Stier je također  rekao:” Za ovu knjigu  koju sada predstavljamo  možemo reći da će zasigurno postati referentna knjiga za proučavanje i razumijevanje naravi Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju i njegovih konačnih rezultata. No, povrh toga, ovo je knjiga koju bi trebao pročitati svatko tko želi razumijeti sadašnje prilike i neprilike u Hrvatskoj i njenom susjedstvu, svatko tko želi razumijeti i promišljati bit politike, one stalne esencijalne elemente koji su i danas prisutni, iako umotani u raznim promijenjivim formama.

Slobodan Milas

Naime, u svom prikazu rada Haškog suda, Starešina ide u samu srž stvari, izbjegavajući klišeje koji su dominantno prisutni u našem javnom prostoru, kako kod onih koji opravdavaju rad Suda tako i kod onih koji ga osporavaju. Ako bih u jednoj rečenici morao sažeti smisao ove knjige, onda bih rekao da ona rasvjetljuje ono što ti klišeji o opravdanosti ili neopravdanosti Suda zapravo zamagljuju.

Nakon posljednje presude Haškog suda prošlog 29.11.2017.godine, ponovno na vidjelo dolazi pitanje djelovanja ili nedjelovanja Hrvatske kao države. Između ostalog, ova knjiga ukazuje na nedostatak sustava u odnosu Hrvatske prema Haškom sudu, na nedostatak kontinuiteta državne politike nakon Tuđmana, i na razne blokade koji su doživjeli oni koji su pokušali vratiti takvu državnu politiku barem u nekoj formi…

Možda izgleda nemoguće rasvijetliti ‘pticu’ koja je duboko ugrađena  u sustav, ali budućnost to zahtijeva jer hrvatske budućnosti bez takvih postupaka nema.

Autorica, Višnja Starešina je  rekla  o knjizi: U knjizi nastojim pokazati kako je ptica KOS upravljala procesima na Haaškome sudu, zašto su optužnice toga suda kad je o Hrvatima riječ izgledale kao da ih je pisao vojni tužitelj JNA, zašto je posljednja presuda izgledala kao da ju je donio Vojni sud JNA po boljševičkome pravu kolektivizirane krivnje. Sve se to ne bi moglo dogoditi da su hrvatske institucije funkcionirale kao institucije jedne suverene države, da ova ‘mala ptica’ u njih nije ugrađivana od samoga početka i da u njima ne blokira procese do današnjih dana.

Ja sam u knjizi nastojala pokazati kako je ‘ptica’ djelovala u haaškim postupcima, a dalje pticu predajem vama, jer možete pokrenuti sustav da razotkrije ‘pticu’ i blokira njezino djelovanje. To morate učiniti, ako ne želite da ‘ptica’ u sljedećoj fazi potpuno blokira i potpuno vas porazi, da država koju ste stvorili, prije četvrt stoljeća, ne postane obična ljuska utemeljena na zločinačkome pothvatu, a vi sami klerofašisti i udruženi ratni zločinci. Kad sam mislila kako je to nemoguće, krenula sam pisati knjigu. Možda sad izgleda nemoguće rasvijetliti ‘pticu’ koja je toliko duboko i toliko dugo godina, ali budućnost to zahtijeva jer hrvatske budućnosti bez takvih postupaka nema.

Kako se osloboditi uništavajućeg  zagrljaja  KOS-ova  krila                                                                            

Znakovita je završna  misao Višnje  Starešina,  ujedno i  završna  rečenice u  knjizi  “Hrvati  pod  KOS-ovim  krilom-završni  račun Haaškog  suda: “Hrvatska  država i Hrvati u BiH bez  odlučujuće transatlanske    pomoći  ne mogu  se osloboditi uništavajućeg  zagrljaja KOS-ova krila, čiju su snagu i jedni i drugi prije  četvrt stoljeća duboko  podcijenili.”

Slobodan Milas/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

MOJ HRVATSKI

Objavljeno

na

Objavio

zaplakao sam hrvatski
progovorio hrvatski
hrvatski govorim
šapćem hrvatski
šutim hrvatski
sanjam hrvatski
i na javi sanjam hrvatski
volim na hrvatskom
volim hrvatski
pišem hrvatski
kad ne pišem ne pišem hrvatski
sve mi je na hrvatskom
hrvatski mi je sve

Pajo Kanižaj

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Hrvatskom se jeziku želi isključiti moć

Objavljeno

na

Objavio

Književnik i sveučilišni profesor Antun Lučić smatra da se materinski jezik želi reducirati, odnosno da mu se želi isključiti ona organska moć sporazumijevanja.

”Obzirom na političku poziciju hrvatski mediji u BiH nisu u mogućnosti promicati hrvatski jezik u onoj količini koliko bi trebali”, komentirao je za Bljesak.info profesor hrvatskog jezika i književnosti Marko Tokić položaj hrvatskog jezika u Bosni i Hercegovini.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Naime, međunarodni dan materinskog jezika obilježava se svake godine 21. veljače s ciljem unapređivanja, učenja i razvoja materinskog jezika, te njegovanja jezične i kulturne različitosti i višejezičnosti.

Današnji položaj hrvatskog jezika u višenacionalnoj i višejezičnoj Bosni i Hercegovini profesor Tokić ocjenjuje zadovoljavajućim i boljim nego u prijašnjim vremenima, ali naglašava da uvijek ima prostora za napredak.

”Problem je što medija na hrvatskom jeziku nema dovoljno, a za one koji postoje valja postaviti pitanje koliko uspijevaju voditi brigu o jeziku”, ističe Tokić i objašnjava da je najveći problem novac koji onemogućava zapošljavanje lektora u redakcijama.

”Mediji bi trebali imati lektore koji bi upozoravali novinare na greške koje svakodnevno čine”, kaže Tokić.

Drugi mediji, prema njegovim saznanjima, funkcioniraju drugačije zahvaljujući financiranju iz državnog i federalnog proračuna, dok nijedan hrvatski medij nema takve izvore novca.

Tokić također ističe da se često unutar tekstova u hrvatskim tiskovinama i portalima može pronaći priličan broj nehrvatskih izraza, što objašnjava činjenicom da je jezik u dodiru sa drugim kulturama, te da je isto tako velik utjecaj hrvatskog jezika na druge jezike bliskih kultura.

Školovanje na hrvatskom jeziku omogućeno je svima od najranije dobi do završnog školovanja, i zato je, kako kaže profesor Tokić, na prosvjetnim djelatnicima i Crkvi da rade ustrajnije na njegovanju hrvatskog jezika.

Književnik i sveučilišni profesor Antun Lučić smatra da se materinski jezik želi reducirati, odnosno da mu se želi isključiti ona organska moć sporazumijevanja.

”Ako je ta reduciranost nužnost, pribojavamo se da će doći do šifriranosti, a time jezik gubi onaj ‘materinski’ osjećaj”, objašnjava profesor Lučić.

Prema njemu upravo su izloženost viškovima ili šumovima, obilatost slikama, brzina i forsiranje engleskih riječi i ostalih tuđica jedni od najvećih problema potiskivanja materinskog jezika.

”Izazovima ovog doba možemo jedino odgovoriti kroz opću jezičnu kulturu i narodnu baštinu”, zaključio je profesor Lučić.

Međunarodni dan materinskog jezika obilježava se od 2000. godine, a UNESCO-v dokument kaže da materinski jezik označuje put ljudskog bića i pomoću njega ono ulazi u društvo, čini svojom kulturu grupe kojoj pripada i postavlja temelje razvoju svojih intelektualnih sposobnosti.

Prema procjenama, gotovo svakodnevno u svijetu nestane po jedan jezik, a najugroženiji su jezici s malim brojem govornika.

Inače, prema popisu stanovništva iz 2013. godine u BiH, hrvatski jezik koristi 515.481 građanin, što je tek 14,60%, od čega 36.857 građana ne živi na području Federacije.

Hrvatski jezik, prema popisu, najviše se koristi u Županiji Zapadnohercegovačkoj – 98,83%, što je 93.783 građana. Općina u kojoj najveći broj stanovnika govori hrvatski jezik je Posušje.

U Hrvatskoj se svake godine u ožujku obilježavaju Dani hrvatskoga jezika. Taj je spomen-tjedan utemeljen odlukom Hrvatskoga sabora 1997. u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, a obilježavaju ga i pojedine škole u BiH koje rade po hrvatskom planu i programu.

Na Međunarodni dan materinskoga jezika, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje obilježava početak Mjeseca hrvatskoga jezika, manifestacije koja počinje 21. veljače, a završava 17. ožujka, na dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari