Connect with us

Kultura

Predstavljena knjiga Janje Sekula ‘Pobuna. Okupacija. Poraz.’

Objavljeno

-

Knjiga povjesničarke Janje Sekula “Pobuna. Okupacija. Poraz. Zapadna Slavonija 1990. i 1991. godine” predstavljena je u četvrtak u Hrvatskom državnom arhivu (HDA) u Zagrebu.

Knjiga analizira tematski i djelomično kronološki pojedine aspekte srpske pobune u zapadnoj Slavoniji, a posredno i na području čitave Hrvatske, poput njezinih početaka, nositelja pobune i njihovih poveznica, ključnih trenutaka u njezinom razvoju kao i njezinih uzroka.

Predstavili su je ravnatelj Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskoga centra Domovinskog rata (HMDCDR) Ante Nazor, povjesničari Davor Marijan i Ivica Miškulin te autorica knjige Janja Sekula.

Nazor je istaknuo da na temelju arhivske građe koju su zaplijenili hrvatski branitelji od srpske strane, nije teško  dokazati uzroke Domovinskog rata.

U medijima se uglavnom govori o posljedicama, a i danas “neki kolovođe srpske pobune za rat okrivljuju hrvatsko političko vodstvo”, naglasio je. Ova knjiga, kaže Nazor, donosi dosad mnoge nepoznate podatke upravo o uzrocima pobune i rata u Hrvatskoj početkom 90-tih.

Povjesničar Marijana rekao je kako je u knjizi obrađena tema koja je u najširem srpskom korpusu još uvijek traumatična, s nizom prijepora oko kojih nema jedinstvenoga stajališta.

Također donosi mnoštvo podatak o uzrocima srpske pobune u Hrvatskoj, istaknuo je Marijan, ocijenivši kako je posebno vrijedna za povijest srpske manjine u Hrvatskoj.

Miškulin je rekao kako do pojave ove knjige javnost nije mogla pročitati zaokruženu studiju o političkim, sigurnosnim i vojnim događajima na zapadnoslavonskom području.

Knjiga usredotočena na političke aspekte srpske pobune

Autorica Sekula rekla je kako je knjiga  usredotočena na političke aspekte srpske pobune, a sadržajno je koncipirana tako da tematski ukazuje na procese u razdoblju od 1990. i 1991. u zapadnoj Slavoniji. Vojne okolnosti prikazane su u mjeri potrebnoj da bi se objasnili i shvatili pojedini događaji i procesi koji su uslijedili, dodala je.

Smatra kako je područje zapadne Slavonije tijekom Domovinskog rata bilo posebno zanimljivo jer povezuje istočni i središnji dio Hrvatske kojim prolaze ključni komunikacijski pravci. To je bio i jedan od razloga zauzimanja zapadne Slavonije u ratnim planovima JNA, odnosno presijecanja Hrvatske na tome području do granice s Mađarskom, naglasila je Sekula.

Ocijenila je da je zapadna Slavonija u mnogo čemu prednjačila u odnosu na ostale dijelove Hrvatske zahvaćene ratom.

Na ovom je području 2. rujna 1991. oslobođeno prvo naselje u Domovinskom ratu, selo Jasenaš u virovitičkoj općini, a prvo sljedeće naselje oslobođeno je tek 14. listopada, selo Bujavica, u pakračkoj općini, ponovno u zapadnoj Slavoniji, dodala je.

Sekula smatra i kako se u zapadnoj Slavoniji dogodio važan preokret, bitan za daljnji tijek Domovinskog rata, a posebice za zapadnu Slavoniju. Pobunjeni Srbi nisu uspjeli okupirati niti jedno gradsko naselje u zapadnoj Slavoniji, a srpske snage su 1991. premda nepotpuno, doživjele poraz u zapadnoj Slavoniji, napomenula je.

Janja Sekula (Zagreb, 1978.) znanstvena je suradnica u Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata (HMDCDR). Primarno područje rada joj je razdoblje Domovinskoga rata, a posebno srpska pobuna. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Advertisement
Komentiraj
Advertisement

Komentari