Pratite nas

Kultura

Predstavljena knjiga Višnje Starešine: “Hrvatska pod KOS-ovim krilom: Završni račun Haaškoga suda”

Objavljeno

na

Knjiga “Hrvatska pod KOS-ovim krilom: Završni račun Haaškoga suda”, autorice novinarke i publicistkinje Višnje Starešine, predstavljana je u ponedjeljak u Zagrebu, u izdanju AvidMedie i Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Autorica u knjizi nastoji, kako i sam naslov kaže, dati završni račun i prikazati rezultate rada Haaškog suda te je knjiga svojevrsni vodič kroz politički motivirane optužnice, montirane procese i nepravedne presude Haaškog suda, istaknuto je na predstavljanju knjige u prepunoj dvorani Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Također, kroz analizu suđenja s kojih je kao novinarka izvještavala, te presuda kao i sjećanja sudionika, publicistkinja Starešina prikazuje Haaški sud kao arenu za djelovanje obavještajnih službi koje su preko njega vodile ‘rat poslije rata’, ocijenjeno je, prenosi Hina.

“To je knjiga o Haaškom sudu i rezultatima toga suda za hrvatski narod u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, ali ona istodobno otvara i dublju dimenziju vezanu za način funkcioniranja bivše Jugoslavije i struktura koje su nastavile djelovati i nakon raspada SFRJ, koje su bile vrlo aktivne i na haaškim procesima i koje očito i dalje imaju jasne političke ciljeve”, rekao je govoreći o knjizi HDZ-ov saborski zastupnik Davor Ivo Stier.

“Svjedoci smo kako i 2017. godine postoje pokušaji da se Hrvatsku denuncira kao fašističku, a Domovinski rat prikaže kao građanski rat. To redovito čine čelnici Republike Srbije, ali su ti glasovi postali javni i vrlo glasni i u Hrvatskoj, pogotovo nakon posljednje presude Haaškog suda. Štoviše, bilo kakvo javno protivljenje takvim kvalifikacijama o ‘fašizaciji Hrvatske’ i ‘građanskog rata’ snažno se medijski osuđuje kao retrogradno, nacionalističko, a u tim se optužbama sve češće koristi i optužba za klerofašizam, omiljena sintagma iz prošlog sustava koja je očito ponovno u trendu”, istaknuo je Stier.

Dodaje kako, gledajući formalno, KOS (Kontraobavještajna služba bivše JNA) više ne postoji, no zato je njegov posljednji šef general Aleksandar Vasiljević, jedan od ključnih protagonista ove knjige koji je, među ostalim, 1991. potpisao odluku o osnivanju logora u Srbiji za ratne zarobljenike te imao jednu od ključnih uloga tijekom suđenja Slobodanu Miloševiću.

“U prikazu rada Haaškog suda Starešina ide u srž stvari, izbjegavajući klišee koji su prisutni kako kod onih koji opravdavaju rad suda tako i kod onih koji ga osporavaju. Ako bih u jednoj rečenici morao sažeti smisao ove knjige rekao bih da ona rasvjetljuje što ti klišei zamagljuju. Autorica tako demantira kliše o učinkovitom sudu koji je podigao optužnice protiv 161 osobe s različitih strana, jer dokazuje kako nisu suđeni, a čak ni procesuirani oni najodgovorniji za rat i ratne zločine u  Hrvatskoj i BiH”, zaključio je Stier.

Ocijenio je također da nakon posljednje presude šestorici bosansko-hercegovačkih Hrvata “ponovno na vidjelo dolazi i pitanje djelovanja ili nedjelovanja Hrvatske kao države”.

Knjiga, ističe Stier, “pokazuje nedostatak sustava u odnosu Republike Hrvatske prema Haaškom sudu, nedostatak državne politike nakon predsjednika Franje Tuđmana i na razne blokade na koje su naišli oni koji su pokušali vratiti takvu politiku, barem u nekoj formi”.

Autorica Višnja Starešina kazala je na predstavljanju kako joj se prilikom pisanja knjige stalno “ukazivala ‘ptica KOS’ koju nikako nije mogla izbjeći”- kada je, među ostalim, pokušavala pronaći odgovore na pitanja “kako je ‘ptica KOS’ upravljala procesima pred Haaškim sudom i koliko je bila presudna, zašto su optužnice pisane kao da ih je pisao vojni tužitelj JNA, ili zašto je posljednja presuda suda izgledala kao da ju je donio vojni sud bivše JNA po boljševičkom pravu kolektivizirane krivnje”.

Naglasila je kako je posljednjih 3000 znakova uvršteno u knjigu nakon posljednje presude Haaškog suda, 29. studenoga, koja je obilježila rad tog suda kao i samoubojstvo generala Praljka prilikom izricanja osuđujuće presude u haškoj sudnici.

“Sve se to ne bi moglo dogoditi da su hrvatske institucije funkcionirale kao institucije jedne suvremene države, da ova ‘ptica’ u njih nije ugrađivana od početka i da u njima ne blokira procese do današnjeg dana, te tim procesima gura Hrvatsku u jugoslavenske okvire ili dopušta drugima da je ondje odvuku, pa i preko suđenja za ratne zločine. Ne ukloni li se ta ‘ptica’ iz sustava i ne počne li hrvatsko državno vodstvo pitanje suđenja za ratne zločine – čija se arena sada seli u BiH –  tretirati kao prvorazredno političko i sigurnosno pitanje, neugodna će iznenađenja tek uslijediti”, zaključno je istaknula Višnja Starešina.

O knjizi je govorio i britanski povjesničar Robin Harris./HMS/

Višnja Starešina: Skrivena povijesna i politička pozadina najvećeg i najdužeg procesa haškog suda

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

IX. Nagradni natječaj na temu ‘Pobijeni hercegovački franjevci’

Objavljeno

na

Objavio

Želeći njegovati spomen na 66 hercegovačkih franjevaca koje su kao nevine tijekom i u poraću Drugoga svjetskog rata pobili jugokomunisti, Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« na čelu s fra Miljenkom Stojićem, u suradnji s Društvom hrvatskih književnika Herceg Bosne na čelu s Ivanom Sivrićem, raspisuje Nagradni natječaj na temu pobijeni hercegovački franjevci tijekom i u poraću Drugog svjetskog rata za uratke iz: književnosti, glazbe, likovne kulture, povijesti, računalstva, umjetničke fotografije, videa.

Natječaj je otvoren za: djecu (pučka škola), mladež (srednja škola), odrasle (studenti i punoljetni).

Radovi (ako su tekstualni, trebaju biti napisani na računalu) neka se pošalju najkasnije do 15. prosinca 2019. na adresu: Vicepostulatura, Kard. Stepinca 14, 88220 Široki Brijeg. Mogu to biti i objavljeni radovi u vremenu od zadnjih Dana pobijenih hercegovačkih franjevaca. Obavezno čitko naznačiti ime i prezime, adresu, broj telefona, nadnevak rođenja te ako dotični ide u školu koju školu i koji razred, odnosno godinu, pohađa. Radovi se ne vraćaju.

Dodjeljuju se 3 nagrade za najbolje radove u kategoriji uzrasta iz nabrojenih područja koje će biti uručene na »X. danima pobijenih hercegovačkih franjevaca« 4. – 7. veljače 2020. Nagrađenima se uručuju prigodna nagrada i plaketa te im se rad postavlja na portal Vicepostulature pobijeni.info (Odjek u puku – Glas o mučeništvu – Natječaj) i objavljuje u glasilu Stopama pobijenih.

Mole se sve pučke i srednje škole s hrvatskim nastavnim programom te Sveučilište u Mostaru da u nastavi povijesti spomenutih dana održe prigodno predavanje o pobijenim hercegovačkim franjevcima i povijesnom okviru u kojem se to dogodilo. Historiografija nas uči da samo na činjenicama treba graditi istinu o prošlim događajima! A Sveto pismo, pak, davno je to reklo.

Natječaj je otvoren za:

djecu (pučka škola); mladež (srednja škola); odrasle

Radovi (ako su tekstualni, trebaju biti napisani na računalu) neka se pošalju najkasnije do 15. prosinca 2019. na e-adresu [email protected] ili na poštansku adresu:

Vicepostulatura, Kard. Stepinca 14, 88220 Široki Brijeg.

Mogu to biti i objavljeni radovi u vremenu od zadnjih

»Dana pobijenih hercegovačkih franjevaca«.

Obavezno čitko dostaviti kratki životopis u kojemu je između ostaloga ime i prezime, adresa, broj telefona, nadnevak rođenja te ako dotični ide u školu koju školu i koji razred, odnosno godinu, pohađa.

Radovi se ne vraćaju.

Dodjeljuju se 3 nagrade za najbolje radove u kategoriji uzrasta iz nabrojenih područja koje će biti uručene na

»X. danima pobijenih hercegovačkih franjevaca« 4. – 7. veljače 2020.

Nagrađenima se uručuju prigodna nagrada i plaketa te im se rad postavlja na portal Vicepostulature pobijeni.info (Odjek u puku – Glas o mučeništvu – Natječaj) i objavljuje u glasilu Stopama pobijenih.

Molimo sve pučke i srednje škole s hrvatskim nastavnim programom te Sveučilište u Mostaru da u nastavi povijesti spomenutih dana održe prigodno predavanje o pobijenim hercegovačkim franjevcima i povijesnom okviru u kojem se to dogodilo. Unaprijed hvala!

Široki Brijeg, 18. rujna 2019.

fra Miljenko Stojić, vicepostulator

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Predstavljen film Jakova Sedlara ‘3069’

Objavljeno

na

Objavio

U Domu specijalne policije u Zagrebu predstavljen je dokumentarni film Jakova Sedlara „3069“ koji se bavi suicidom među populacijom hrvatskih branitelja ratnika. Film će u sklopu Festivala domoljubnog filma „Gordan Lederer“ biti pretpremijerno prikazan u Vukovaru u sklopu svečane akademije povodom obljetnice ustrojavanja 204. vukovarske brigade 23. rujna 2019. godine.

Direktor Festivala domoljubnog filma „Gordan Lederer“ je g. Dragutin Poturica, a autor gospodin Marijan Capek koji je zahvalio redatelju Jakovu Sedlaru na odabiru FDF „Gordan Lederer“ za prezentera filma „3069“ „Izuzetna nam je čast jer ste među rijetkim hrvatskim redateljima koji iznosi istinu i samo istinu o Domovinskom ratu“ rekao je g. Capek te dodao kako je Festival domoljubnog filma nastao upravo zbog tema koje obrađuje Jakov Sedlar, i nastavio: „Previše je samoubojstava, previše nesreće i nepravde prema hrvatskim braniteljima stoga smo imali potrebu napraviti ovakav festival kako bi s istinom kroz dokumentarne i igrane filmove dali doprinos u objavljivanju istine o onom što se događalo 90-tih godina.

Nama suborcima teško pada kada jedan od nas i pomisli, a kamoli kad digne ruku na sebe. Nažalost među nama hrvatskim ratnicima nema onog tko ne poznaje nekog od suboraca koji je izvršio suicid.“ Uz zahvalu redatelju Jakovu Sedlaru g. Capek je dodao kako se nada da će Festival i dalje u Ministarstvu hrvatskih branitelja imati partnera koji će podržavati snimanje filmova s temom Domovinskog rata te najavio slijedeći film koji je u pripremi.

Redatelj Jakov Sedlar je zahvalio jer je film „3069“ prvi film koji će se prikazivati u drugoj sezoni Festivala domoljubnog filma „Gordan Lederer“. Također je zahvalio Ministarstvu hrvatskih branitelja na značajnoj pomoći projektu i ministru Medvedu koji doista puno čini za hrvatske branitelje. „Bio sam osobno prisutan kada su ga zvali oni koji su htjeli napraviti suicid i vidio sam što je taj čovjek učinio da ne dignu ruku na sebe“ rekao je g. Sedlar. Također je zahvalio svima koji su pomogli snimanje ovog te najavio novi igrani film na istu temu.

„Unatoč velikom iskustvu, a snimio sam do sada preko 80 filmova, nikada mi nije bilo toliko teško snimiti neki film kao ovaj. Naime bilo je lakše doći do ljudi no teško do njihovih priča. Kada govori brat o tome kako se ubio njegov brat, kada govori kćer ili supruga o tome kako se ubio otac ili suprug ili kada govori majka kojoj su se dva sina ubila, vjerujte koliko je njima bilo teško pričati toliko je i nama bilo teže slušati i snimati. Osam sudbina snimljenih u ovom film prikazat će dovoljno jasno o čemu se radi. Žao mi što se u Hrvatskoj o ovome ne govori dovoljno, a mišljenja sam kako društvo nije napravilo dovoljno za ovu skupinu koja je izlaz potražila dižući ruku na sebe.“ istaknuo je govoreći o samom filmu te nastavio: „Film traje 60 minuta, dvije godine se bavim ovom temom. Zahvaljujem svima onima koji svjedoče u filmu o svojim osobnim i tragedijama u obitelji.

Trebalo je puno hrabrosti za to i na svakoj premijeri pa tako i ovoj u Vukovaru zahvalit ću im. Također zahvaljujem gospođi Zorici Gregurić koja je prva podržala ovaj projekt osobno i kao predsjednica Udruge zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara jer je razumjela važnost teme te da ne smijemo zaboraviti one koji su najbolji dio sebe dali za Hrvatsku“ .

Najavljene premijere filma „3069“ u nekoliko hrvatskih gradova te Kanadi i Americi donosimo redom. U Vukovaru 23. rujna u Hrvatskom domu (početak u 12:15 sati) te u Zagrebu 25. rujna u Studentskom centru (početak u 19 sati). U Rijeci film će se prikazivati 24. rujna u Dvorani Euroherc (početak u 20 sati), a u Splitu 26. rujna u Dvorani nadbiskupskog sjemeništa (početak u 19 sati). U listopadu film gostuje u Kanadi (3.10. Vancouver, Hrvatski dom) te u dva grada američke savezne države Kalifornije (5.10. San Jose, Croatian Chatolic Mission Hall i 6.10. Los Angeles).

Za grafičko oblikovanje naslovnice filma i pratećih plakata, zaslužan je mladi dizajner Max Križanić. Pozadina naslovnice su stilizirani vukovarski bijeli križevi koji simboliziraju stradanje hrvatskog naroda, koji donose kontrast tamnoj podlozi kao simbol konačnog oslobođenja u Domovinskom ratu.
Film „3069“ osim što otvara javnosti tabu temu suicida, nosi poruku i apel hrvatskim braniteljima: “Ne dižite ruku na sebe, živite unatoč tomu koliko je izabrani put težak, jer niste sami.”

Zagreb, 16. rujna 2019. godine
Zorica Gregurić, promotorica Festivala domoljubnog filma „Gordan Lederer“

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari