Pratite nas

Kultura

Predstavljena knjiga Višnje Starešine: “Hrvatska pod KOS-ovim krilom: Završni račun Haaškoga suda”

Objavljeno

na

Knjiga “Hrvatska pod KOS-ovim krilom: Završni račun Haaškoga suda”, autorice novinarke i publicistkinje Višnje Starešine, predstavljana je u ponedjeljak u Zagrebu, u izdanju AvidMedie i Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Autorica u knjizi nastoji, kako i sam naslov kaže, dati završni račun i prikazati rezultate rada Haaškog suda te je knjiga svojevrsni vodič kroz politički motivirane optužnice, montirane procese i nepravedne presude Haaškog suda, istaknuto je na predstavljanju knjige u prepunoj dvorani Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Također, kroz analizu suđenja s kojih je kao novinarka izvještavala, te presuda kao i sjećanja sudionika, publicistkinja Starešina prikazuje Haaški sud kao arenu za djelovanje obavještajnih službi koje su preko njega vodile ‘rat poslije rata’, ocijenjeno je, prenosi Hina.

“To je knjiga o Haaškom sudu i rezultatima toga suda za hrvatski narod u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, ali ona istodobno otvara i dublju dimenziju vezanu za način funkcioniranja bivše Jugoslavije i struktura koje su nastavile djelovati i nakon raspada SFRJ, koje su bile vrlo aktivne i na haaškim procesima i koje očito i dalje imaju jasne političke ciljeve”, rekao je govoreći o knjizi HDZ-ov saborski zastupnik Davor Ivo Stier.

“Svjedoci smo kako i 2017. godine postoje pokušaji da se Hrvatsku denuncira kao fašističku, a Domovinski rat prikaže kao građanski rat. To redovito čine čelnici Republike Srbije, ali su ti glasovi postali javni i vrlo glasni i u Hrvatskoj, pogotovo nakon posljednje presude Haaškog suda. Štoviše, bilo kakvo javno protivljenje takvim kvalifikacijama o ‘fašizaciji Hrvatske’ i ‘građanskog rata’ snažno se medijski osuđuje kao retrogradno, nacionalističko, a u tim se optužbama sve češće koristi i optužba za klerofašizam, omiljena sintagma iz prošlog sustava koja je očito ponovno u trendu”, istaknuo je Stier.

Dodaje kako, gledajući formalno, KOS (Kontraobavještajna služba bivše JNA) više ne postoji, no zato je njegov posljednji šef general Aleksandar Vasiljević, jedan od ključnih protagonista ove knjige koji je, među ostalim, 1991. potpisao odluku o osnivanju logora u Srbiji za ratne zarobljenike te imao jednu od ključnih uloga tijekom suđenja Slobodanu Miloševiću.

“U prikazu rada Haaškog suda Starešina ide u srž stvari, izbjegavajući klišee koji su prisutni kako kod onih koji opravdavaju rad suda tako i kod onih koji ga osporavaju. Ako bih u jednoj rečenici morao sažeti smisao ove knjige rekao bih da ona rasvjetljuje što ti klišei zamagljuju. Autorica tako demantira kliše o učinkovitom sudu koji je podigao optužnice protiv 161 osobe s različitih strana, jer dokazuje kako nisu suđeni, a čak ni procesuirani oni najodgovorniji za rat i ratne zločine u  Hrvatskoj i BiH”, zaključio je Stier.

Ocijenio je također da nakon posljednje presude šestorici bosansko-hercegovačkih Hrvata “ponovno na vidjelo dolazi i pitanje djelovanja ili nedjelovanja Hrvatske kao države”.

Knjiga, ističe Stier, “pokazuje nedostatak sustava u odnosu Republike Hrvatske prema Haaškom sudu, nedostatak državne politike nakon predsjednika Franje Tuđmana i na razne blokade na koje su naišli oni koji su pokušali vratiti takvu politiku, barem u nekoj formi”.

Autorica Višnja Starešina kazala je na predstavljanju kako joj se prilikom pisanja knjige stalno “ukazivala ‘ptica KOS’ koju nikako nije mogla izbjeći”- kada je, među ostalim, pokušavala pronaći odgovore na pitanja “kako je ‘ptica KOS’ upravljala procesima pred Haaškim sudom i koliko je bila presudna, zašto su optužnice pisane kao da ih je pisao vojni tužitelj JNA, ili zašto je posljednja presuda suda izgledala kao da ju je donio vojni sud bivše JNA po boljševičkom pravu kolektivizirane krivnje”.

Naglasila je kako je posljednjih 3000 znakova uvršteno u knjigu nakon posljednje presude Haaškog suda, 29. studenoga, koja je obilježila rad tog suda kao i samoubojstvo generala Praljka prilikom izricanja osuđujuće presude u haškoj sudnici.

“Sve se to ne bi moglo dogoditi da su hrvatske institucije funkcionirale kao institucije jedne suvremene države, da ova ‘ptica’ u njih nije ugrađivana od početka i da u njima ne blokira procese do današnjeg dana, te tim procesima gura Hrvatsku u jugoslavenske okvire ili dopušta drugima da je ondje odvuku, pa i preko suđenja za ratne zločine. Ne ukloni li se ta ‘ptica’ iz sustava i ne počne li hrvatsko državno vodstvo pitanje suđenja za ratne zločine – čija se arena sada seli u BiH –  tretirati kao prvorazredno političko i sigurnosno pitanje, neugodna će iznenađenja tek uslijediti”, zaključno je istaknula Višnja Starešina.

O knjizi je govorio i britanski povjesničar Robin Harris./HMS/

Višnja Starešina: Skrivena povijesna i politička pozadina najvećeg i najdužeg procesa haškog suda

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

‘U spomen Divu’

Objavljeno

na

Objavio

Prije otprilke dva tjedna, na servisu you tube objavljena  je predivna pjesma bivšeg pjevača Zlatnih  dukata Stanka Šarića posvećena legendarnom hrvatskom vitezu i generalu Slobodanu  Praljku. Pjesma se zove “U spomen Divu”.

Tekst pjesme:

U spomen Divu

Bio si Div
silan neslomljiv
gord k´o Velebit
hrabar k´o Zrinjski
bio si ponos
narodu svojem
naš svjetionik
junak istinski.
Ime će tvoje
upisat stijena
u čast heroju
hrvatskih gena
iz praha tvog
divovi niču
k´o i ti glasom
junačkim kliču:

S prijezirom rušim
zakon vam cio
zločinac nisam
nikada bio
rađe ću časno
leći u grob
već bit´ pogancu
sluga i rob!

Bio si vodič
u crnoj tmini
kroz rat i vatru
kročio prvi
nesretne bolne
na srce svijo
i nisi pit´o
čije su krvi.
Ubogom, moćnom
Bog isti sudi
slavni su pred Njim
pošteni ljudi
iz praha tvog
divovi niču
k´o i ti glasom
junačkim kliču:

S prijezirom rušim
zakon vam cio
zločinac nisam
nikada bio
rađe ću časno
leći u grob
već bit´ pogancu
sluga i rob!
Ostajem Hrvat
sin doma svog
neka mi sudi
pravedni Bog!

Evo, pa ako niste čuli onda čujte i počujte i djelite ovu pjesmu. Moramo našeg slavnog velikog generala otrgnuti zaboravu, kad su ga već napustili političari i ostali koji su ga morali spašavati od tužne sudbine, bar mi, hrvatski narod možemo učiniti nešto da njegova žrtva ne bude uzaludna!

Nek živi vječno u našim srcima, legendarni hrvatski vitez i general Slobodan Praljak!!

Predrag Nebihi

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Tu su mnogi ostavili mladost

Objavljeno

na

Objavio

Fotografija piše stih
i čuva spomen na njih!!!

MIR I SPOKOJ

Tu su mnogi ostavili mladost,
tu su njima prolazile noći,
po vrletim surovih planina
kap sna tražile su oči.

Samo malo spokoja i mira,
ispod ovog uplakanog neba,
samo malo za odmorit dušu,
to je sve,što im sada treba!

Ali razum snu na oči ne da,
smrt je blizu i uvijek te gleda,
odaju je vjetrovi što pušu,
ne daju joj da iščupa dušu!

U svakoj neprospavanoj noći
sa razumom svađaju se oči,
ispod ovog uplakanog neba,
pitaju ga: Što nam ovo treba!?

A očima razum odgovara:
Od jednog, nema većeg dara,
a taj dar zove se sloboda,
mir i spokoj hrvatskoga roda!

Svako dijete miran san će sniti
jer mi ćemo iznad njega bditi,
nek osjete svog djetinjstva radost
kad već nama uzeta je mladost!

Velimir Velo Raspudić / Kamenjar.com

 

RATNICI DJEČJEG LICA

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari