Pratite nas

Kultura

Predstavljena knjiga Višnje Starešine: “Hrvatska pod KOS-ovim krilom: Završni račun Haaškoga suda”

Objavljeno

na

Knjiga “Hrvatska pod KOS-ovim krilom: Završni račun Haaškoga suda”, autorice novinarke i publicistkinje Višnje Starešine, predstavljana je u ponedjeljak u Zagrebu, u izdanju AvidMedie i Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Autorica u knjizi nastoji, kako i sam naslov kaže, dati završni račun i prikazati rezultate rada Haaškog suda te je knjiga svojevrsni vodič kroz politički motivirane optužnice, montirane procese i nepravedne presude Haaškog suda, istaknuto je na predstavljanju knjige u prepunoj dvorani Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Također, kroz analizu suđenja s kojih je kao novinarka izvještavala, te presuda kao i sjećanja sudionika, publicistkinja Starešina prikazuje Haaški sud kao arenu za djelovanje obavještajnih službi koje su preko njega vodile ‘rat poslije rata’, ocijenjeno je, prenosi Hina.

“To je knjiga o Haaškom sudu i rezultatima toga suda za hrvatski narod u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, ali ona istodobno otvara i dublju dimenziju vezanu za način funkcioniranja bivše Jugoslavije i struktura koje su nastavile djelovati i nakon raspada SFRJ, koje su bile vrlo aktivne i na haaškim procesima i koje očito i dalje imaju jasne političke ciljeve”, rekao je govoreći o knjizi HDZ-ov saborski zastupnik Davor Ivo Stier.

“Svjedoci smo kako i 2017. godine postoje pokušaji da se Hrvatsku denuncira kao fašističku, a Domovinski rat prikaže kao građanski rat. To redovito čine čelnici Republike Srbije, ali su ti glasovi postali javni i vrlo glasni i u Hrvatskoj, pogotovo nakon posljednje presude Haaškog suda. Štoviše, bilo kakvo javno protivljenje takvim kvalifikacijama o ‘fašizaciji Hrvatske’ i ‘građanskog rata’ snažno se medijski osuđuje kao retrogradno, nacionalističko, a u tim se optužbama sve češće koristi i optužba za klerofašizam, omiljena sintagma iz prošlog sustava koja je očito ponovno u trendu”, istaknuo je Stier.

Dodaje kako, gledajući formalno, KOS (Kontraobavještajna služba bivše JNA) više ne postoji, no zato je njegov posljednji šef general Aleksandar Vasiljević, jedan od ključnih protagonista ove knjige koji je, među ostalim, 1991. potpisao odluku o osnivanju logora u Srbiji za ratne zarobljenike te imao jednu od ključnih uloga tijekom suđenja Slobodanu Miloševiću.

“U prikazu rada Haaškog suda Starešina ide u srž stvari, izbjegavajući klišee koji su prisutni kako kod onih koji opravdavaju rad suda tako i kod onih koji ga osporavaju. Ako bih u jednoj rečenici morao sažeti smisao ove knjige rekao bih da ona rasvjetljuje što ti klišei zamagljuju. Autorica tako demantira kliše o učinkovitom sudu koji je podigao optužnice protiv 161 osobe s različitih strana, jer dokazuje kako nisu suđeni, a čak ni procesuirani oni najodgovorniji za rat i ratne zločine u  Hrvatskoj i BiH”, zaključio je Stier.

Ocijenio je također da nakon posljednje presude šestorici bosansko-hercegovačkih Hrvata “ponovno na vidjelo dolazi i pitanje djelovanja ili nedjelovanja Hrvatske kao države”.

Knjiga, ističe Stier, “pokazuje nedostatak sustava u odnosu Republike Hrvatske prema Haaškom sudu, nedostatak državne politike nakon predsjednika Franje Tuđmana i na razne blokade na koje su naišli oni koji su pokušali vratiti takvu politiku, barem u nekoj formi”.

Autorica Višnja Starešina kazala je na predstavljanju kako joj se prilikom pisanja knjige stalno “ukazivala ‘ptica KOS’ koju nikako nije mogla izbjeći”- kada je, među ostalim, pokušavala pronaći odgovore na pitanja “kako je ‘ptica KOS’ upravljala procesima pred Haaškim sudom i koliko je bila presudna, zašto su optužnice pisane kao da ih je pisao vojni tužitelj JNA, ili zašto je posljednja presuda suda izgledala kao da ju je donio vojni sud bivše JNA po boljševičkom pravu kolektivizirane krivnje”.

Naglasila je kako je posljednjih 3000 znakova uvršteno u knjigu nakon posljednje presude Haaškog suda, 29. studenoga, koja je obilježila rad tog suda kao i samoubojstvo generala Praljka prilikom izricanja osuđujuće presude u haškoj sudnici.

“Sve se to ne bi moglo dogoditi da su hrvatske institucije funkcionirale kao institucije jedne suvremene države, da ova ‘ptica’ u njih nije ugrađivana od početka i da u njima ne blokira procese do današnjeg dana, te tim procesima gura Hrvatsku u jugoslavenske okvire ili dopušta drugima da je ondje odvuku, pa i preko suđenja za ratne zločine. Ne ukloni li se ta ‘ptica’ iz sustava i ne počne li hrvatsko državno vodstvo pitanje suđenja za ratne zločine – čija se arena sada seli u BiH –  tretirati kao prvorazredno političko i sigurnosno pitanje, neugodna će iznenađenja tek uslijediti”, zaključno je istaknula Višnja Starešina.

O knjizi je govorio i britanski povjesničar Robin Harris./HMS/

Višnja Starešina: Skrivena povijesna i politička pozadina najvećeg i najdužeg procesa haškog suda

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Gavranov roman ‘Judita’ po treći puta objavljen u Rusiji

Objavljeno

na

Objavio

Roman Mire Gavrana “Judita” ovih je dana objavila  glasovita izdavačka kuća iz Moskve Centar knjige Rudomino, u sklopu svojevrsne antologije ponajboljih južnoslavenskih autora koje je na ruski jezik prevela Natalija Vagapova.

Knjiga od sedam stotina stranica, koju je uredila Elena Sagalović, nosi naziv “Svaki grad ima svoje vrijeme”, a njezin  izlazak događa se povodom 85. obljetnice života ugledne prevoditeljice, stoji u priopćenju.

U antologiju je uvršteno deset autora: Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Andrej Heing, Beno Zupančić, Milorad Pavić, Vlado Malevski, Ćamil Sijarić, Dušan Kovačević, Goran Stefanovski i Miro Gavran.

Gavranova “Judita” je prvi puta tiskana u kultnom časopisu “Inozemna literatura” 2003. u Moskvi, a godinu potom izlazi kao samostalna knjiga u izdanju velike izdavačke kuće Azbuka iz Petrograda.

Treće objavljivanje na ruskom još je jedna potvrda bliskosti našeg autora ruskom senzibilitetu – u Rusiji je Gavran do sada imao i 12 kazališnih premijera u Moskvi, Novosibirsku, Novokuznjecku i Petropavlovsku.

Njegova “Judita” je do sada imala 11 izdanja na hrvatskom jeziku, te se pojavila i u prijevodima na 12 jezika.

Uz to, proteklih dana Miro Gavran i supruga Mladena sudjelovali su u Moskvi na konferenciji “Djeca za bolji svijet”  te održali zajedničko predavanje o svome umjetničkom putu i producentskim iskustvima vezanim uz Teatar GAVRAN, prenosi Hina.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Od Rame ti ništa ljepše nije!

Objavljeno

na

Objavio

RAMA

Davno reče meni ćaća:
Od Rame ti ništa ljepše nije!
Srce često do nje me vraća,
a oko mi bistru suzu skrije!

Tu najljepše ostavi’ dane,
mada i mi bili smo siroti.
Kad je vidim i srce mi stane
i divi se njezinoj ljepoti.

Ko da Bog stvorio je za se’
ljubomorno od ljudi je krio,
dok je Šćit i jezero krase,
najsretniji u Rami sam bio.

Ali život tužne priče piše,
po svijetu se Ramci raseliše,
vriska djece ne čuje se više
i ramske pjesme nekako su tiše!

Al’ ne da se slomit moja Rama,
sama svoje teško brime nosi.
I u tuzi kad ostala bi sama,
nevoljama s ponosnom prkosi!

Ni moj ćaća s nama više nije,
a njegove riječi svete su za me!
Pa mi oko često suzu skrije,
kad navrati do prelijepe Rame!

Velimir Velo Raspudić / Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari