Pratite nas

Iz Svijeta

Predstavljena otkrića pri otkopavanju jame u koju su bačeni pobijeni slovenski domobrani

Objavljeno

na

Slovensko državno povjerenstvo za pitanja prikrivenih grobišta iz II. svjetskog rata i poraća predstavilo je u utorak dosadašnje rezultate istraživanja jame “pod Macesnovo gorico” na području Kočevskog roga, gdje su u lipnju 1945. komunistički partizani izvodili izvansudske egzekucije, većinom pripadnika poraženih vojski.

Otkopavanje jame započelo je krajem kolovoza. Radove je izvodilo komunalno poduzeće iz Kočevja. Radnici su oko jame najprije posjekli drveće radi lakšeg pristupa, a onda s područja oko prikrivenog gubilišta koje je još 1945., ali i nakon toga, bilo višekratno minirano kako bi se prikrili tragovi, uklonilo oko tisuću kubika kamenja.

U radu na lokaciji i istraživanju jame sudjelovali su speleolozi, arheolozi, a ogled mjesta obavila je i policija, odnosno kriminalist Pavel Jamnik, specijaliziran za masovna grobišta iz rata i poraća, kojih je do sada u Sloveniji identificirano, ali ne i istraženo preko 600.

Povjerenstvo za prikrivena grobišta i njegov predsjednik Jože Dežman vjeruju da se u jami u kojoj su na 20 metara dubine našli prvi sloj ostataka trupala nalaze uglavnom pobijeni pripadnici slovenskih “domobrana”. Oni su nakon kraja ratnih operacija u strahu od komunizma i partizana s kojima su ratovali prebjegli u južnu Austriju. Iz logora Viktring kod Klagenfurta u Jugoslaviju su ih vratili Britanci čijim su se postrojbama predali, a većina ih je nakon povratka pobijena, pušteni su samo oni koji su bili maloljetni.

Vjeruje se da je u jami oko 1500 pobijenih ratnih zarobljenika, slovenskih domobrana koji su početkom lipnja iz logora u okolici Kranja i Ljubljane vlakom prebačeni u Kočevje, a onda vezani žicom dva po dva i ukrcani kamione, te prebačeni na mjesto na kojemu su usmrćeni i bačeni u jamu.

Oko same jame istraživači su našli 60-ak kilograma predmeta koji su pripadali usmrćenima, križiće i slike svetaca, dijelove vojne opreme, poput remenja, ali i dio upaljača za aktivaciju eksploziva, što sve svjedoči o zločinu koji se tamo u poratno vrijeme dogodio.

“Po dosadašnjim istraživanjima ovo je najveće gubilište ratnih zarobljenika Slovenske narodne vojske u Kočevskom Rogu”, kazao je na konferenciji za novinare u prostorijama katoličkog tjednika “Družina” u Ljubljani Dežman.

“S obzirom na količinu predmeta i popise u ovoj je jami umrlo oko 1500 Slovenaca. Ljude su svukli, oduzeli su im predmete od vrijednosti, ustrijelili i bacili u jamu”, kazao je Dežman, jedan od najistaknutijih slovenskih povjesničara koji se bave ovom temom.

Na izvansudskim likvidacijama poslije rata u Sloveniji bilo je po njegovim riječima angažirano oko 15 tisuća pripadnika sigurnosne jedinice KNOJ-a, a među najodgovornijima za te zločine su uz Josipa Broza Tita i slovenski partijski i vojni čelnici Edvard Kardelj, Boris Kidrič, te poratni šef slovenske UDBA-e Ivan Maček “Matija”, Kardeljev šogor.

Speleolog Andrej Mihevc koji je vodio istraživanje u samoj jami kazao je da je jama Pod Macesnovo gorico vjerojatno najveće poratno stratište Slovenaca, ali da to još nije sasvim sigurno jer neka druga gubilišta nisu istražena.

“Imamo svjedočenja ljudi koji su preživjeli strijeljanje i bili u jamu bačeni živi”, kazao je Mihevc, dodavši da su oni posvjedočili da je ubijanje trajalo danima.

“Ljudima su skinuli odjeću i sve im oduzeli, a onda su ih ostavili u donjem rublju. Nekima su razbijali proteze da bi došli do zlatnih zuba. Grozota takvog načina likvidiranja u jamama je u tome da je mnogo ljudi u jamu palo živih i da su umirali više dana”, kazao je Mihevec.

Kriminalist Pavel Jamnik koji je s pripadnicima posebne policijske postrojbe izvršio pregled mjesta događaja kazao je da su arheološka i druga ispitivanja u jami pod Mecesnovo gorico zaustavljena čim su na dubini 20 metara otkriveni prvi ostaci ljudskih trupala.

“Forenzičkim radovima nastojimo doći do tragova koji bi mogli biti dokaz tko bi mogli biti počinitelji i da li su još živi”, kazao je Jamnik, dodavši da policija pri tome postupa kao i kod svih sličnih kaznenih djela i zločina.

“Sve dok postoji teoretska mogućnost da je netko od počinitelja živ, policija će napraviti sve da ih otkrije”, dodao je, ali priznao da je vjerojatnost da je netko od izvršitelja zločina ili nalogodavaca još živ malena.

Do sada u Sloveniji za poratne zločine nakon drugog rata nitko nije osuđen, ali policija i u ovom slučaju poziva sve koji možda o zločinu u jami nešto znaju da kontaktira policiju i državno povjerenstvo za prikrivena grobišta, kako bi se o tom događaju što više otkrilo.

Poratne likvidacije u Sloveniji su desetljećima bila tema o kojoj se nije govorilo, a vlasti su policijom i vojskom priječile dostup mjestima smaknuća rodbini ubijenih, što se promijenilo tek na ktraju 90-ih godina prošlog stoljeća, kad se o tome počelo otvorenije govoriti.

Prema svjedočenjima slovenskih domobrana koji su se lakše ranjeni spasili iz jame pod Macesnovo gorico, a kasnije većinom emigrirali, budući da su o svom užasnom iskustvo morali šutjeti i najbližima, najpoznatiji su memoari “Bijeg iz jame” koje je 1993. u privatnom izdanju objavio Franc Dejak.

On je krajem 40-ih godina iz Jugoslavije pobjegao u Ohio u SAD-u, gdje je i umro 2003., ali je 1993. prvi put posjetio staru domovinu i prisustvovao komemoraciji ubijenima u Kočevskom rogu.

Njegova svjedočenja o poratnim likvidacijama i tome kako se spasio iz jame, zahvaljujući deblu hrasta koje je u nju palo nakon što su je partizani minirali, iznio je po prvi put u ljubljanskom tjedniku Mladina 1989., u vrijeme kad se ta tema tek otvarala, izazvavši šok, ali i veliko zanimanje za to pitanje.

U Kočevskom rogu, šumovitom dijelu Slovenije površine oko 500 četvornih kilometara, krilo se većim dijelom 1943. i 1944. u tzv “Bazi 20”, zajedno s manjom partizanskom jedinicom i ratnom bolnicom, slovensko partijsko i partizansko vodstvo na čelu s Edvardom Kardeljem.

Vjeruje se da je to područje izabrano za izvansudske egzekucije poraženih vojski zbog dobrog poznavanja inače slabo naseljenog područja i brojnih kraških jama u koje su se mogle baciti i tako sakriti žrtve.

U Kočevskom rogu je više jama za koje se smatra da su u njima pobijeni pripadnici poraženih vojski, ali i civili koji su tada nastradali zbog pripadanja “pogrešnoj strani”.

Slovenski povjesničari koji se bave tom temom smatraju da je najviše hrvatskih žrtava iz tih dana u jamama Konfin i Kren, a poznatije jame u Kočevskom rogu za koje se drži da su poslužile kao poratna gubilišta su još na lokacijama Dobliške livade, Rugarski klanci, Dvojno brezno, Cinmk pri Križu i Ušiva jama.

Istraživanja tih jama počela su prije 15-ak godina, a neka od gubilišta do kojih su u međuvremenu uređene šumske staze označena su smjerokazima i križevima.

Računa se da bi Jama pod Macesnovo gorico mogla biti u potpunosti istražena i otkopana sljedeće godine, a žrtve kasnije prebačene na posebnu parcelu na ljubljanskom groblju Žale, pri čemu bi se one žrtve čiji bi se identitet utvrdio mogle na zahtjev rodbine prebaciti u obiteljske grobnice. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Erdogan: Rekao sam Trumpu da ne možemo odustati od kupnje ruskog S-400

Objavljeno

na

Objavio

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je u četvrtak kako je dan ranije u Bijeloj kući poručio Donaldu Trumpu da neće odustati od kupnje ruskog proturaketnog sustava S-400.

“Ne dolazi u obzir da se odreknemo S-400 i vratimo Patriotu (američki proturaketni sustav)”, rekao je Erdogan novinarima tijekom leta za Tursku, prenosi turska državna agencija Anatolija.

“Rekli smo da možemo kupiti Patriote. Prijedlog da u potpunosti odbacimo S-400 smatramo miješanjem u naša suverena prava”, rekao je Erdogan.

Washington se protivi kupnji ruskog proturaketnog sustava te tvrdi da S-400 predstavlja prijetnju za nevidljive američke mlažnjake F-35.

Turska je, ranije ove godine, suspendirana iz programa proizvodnje spomenutih mlažnjaka.

“Rekao sam da ‘ne želim stvoriti neprijatelja’. Želim da i Amerika i Rusija budu moji prijatelji”, rekao je Erdogan, dodajući da i on i Trump imaju “konstruktivan pristup” za “prevladavanje različitih mišljenja”.

Erdogan je rekao da Turska ne želi uništiti “strateške veze” s Moskvom, koje uključuju oslonac na ruske turiste i ruski plin. (Hina)

 

Erdogan: Macronove izjave o NATO-u su neprihvatljive

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

EP: Oštra rasprava o stanju s migrantima u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

U raspravi o situaciji s migrantima u Bosni i Hercegovini, posebice u Unsko-sanskom kantonu, održanoj u četvrtak u Europskom parlamentu u Bruxellesu, zatraženo je hitno zatvaranje prihvatnog centra Vučjak, koji je potpuno neprimjeren za smještaj ljudi, a više zastupnika je kritiziralo hrvatsku policiju zbog nasilnog vraćanja migranata, na što su hrvatski zastupnici odgovorili da je riječ o neprovjerenim i nedokazanim tvrdnjama.

Zastupnici Europskog parlamenta raspravljali su u četvrtak na plenarnoj sjednici u Bruxellesu o situaciji s migrantima u BiH i na grčkim otocima. U raspravi je sudjelovalo finsko predsjedništvo EU-a i Europska komisija.

“Nužno je odmah evakuirati ljude iz prihvatilišta u Vučjaku i zatvoriti ga”, rekla je u ime finskog predsjedništva ministrica za europske poslove Tytti Tuppurainen.
Povjerenik za unutarnje poslove i migracije Dimitris Avramopoulos je rekao da je Komisija dala preko 36 milijuna eura od 2018. godine Bosni i Hercegovini kako bi se pomoglo migrantima.

Unatoč brojnim pozivima koje je Komisija uputila vlastima Bosne i Hercegovine da odrede lokacije za odgovarajuće prihvatne centre, još uvijek nema odgovora, rekao je Avramopoulos.

“Ne možemo prihvatiti kontinuirani transfer migranata i izbjeglica u potpuno neprimjerenu lokaciju Vučjak, gdje su životi ljudi u pitanju zbog nedostatka osnovnih uvjeta. To mjesto je okruženo minskim poljima i ne zadovoljava ni minimalne zahtjeve za pristojni smještaj, stoga za tu lokaciju neće biti financijske pomoći EU-a”, rekao je Avramopoulos. On je pozdravio ovotjednu odluki vlade Federacije BiH kojom je odobreno da se dvije vojarne, jedna u blizini Sarajeva, a druga u okolici Tuzle koriste kao privremeno prihvatilište.

“Sada očekujemo da se ta odluka hitno provede kako bi se smanjio pritisak na Unsko-sanski kanton i da se tamo prebace migranti privremeno smješteni u Vučjaku”, rekao je povjerenik.
Istaknuo je da je Komisija “zabrinuta” zbog navoda o nasilnom vraćanju i lošem postupanju prema migrantima na hrvatskoj granici s Bosnom i Hercegovinom.

“Mi ta izvješća nevladinih i međunarodnih organizacija uzimamo vrlo ozbiljno. Bilo kakav oblik nasilja prema migrantima je neprihvatljiv. Imamo svakodnevne kontakte s hrvatskim vlastima koje su se obvezale da će ispitati sve te navode i tražilo smo da o tome izvještavaju Komisiju.

U tom kontekstu, na zahtjev Komisije uspostavljen je mehanizam za nadzor kako bi se osiguralo da aktivnosti na hrvatskoj granici budu u potpunosti u skladu s pravom EU-a, međunarodnim obvezama, uz poštovanje ljudskih i temeljnih prava”, rekao je Avramopoulos, dodajući da su se hrvatske vlasti na to obvezale.

U ime Europske pučke stranke govorio je HDZ-ov zastupnik Karlo Ressler koji je upozorio da se Hrvatska suočava “s pokušajima političkog pritiska zbog predane zaštite europske granice”.

“Riječ je općenito o neutemeljenim ili neprovjerljivim navodima o nehumanom postupanju prema migrantima. Međutim, ne smijemo popustiti pod ciljanim pritiscima jer imamo odgovornost prema svim europskim građanima da štitimo najdulju kopnenu granicu u EU-u, jasno uz poštovanje svih prava i dostojanstva migranata, kojima pomažemo i spašavamo ih iz za život opasnih situacija u koje su ih doveli trgovci ljudima, a čemu svjedočimo proteklih dana u nekoliko potresnih primjera”, rekao je Ressler.

Više zastupnika socijaldemokrata, zelenih i Ujedinjene ljevice upozoravali su na nasilno vraćanje migranata i nasilje hrvatske policije prema njima, tvrdeći da zaštita granica ne smije biti izlika za kršenje ljudskih prava. Upozoravali su i na termin “zaštita”, ističući da je riječ o vojnoj terminologiji i da nema potreba za zaštitom i obranom jer migranti ne napadaju granice.

U dva navrata reagirao je i zastupnik HDZ-a Tomislav Sokol, kazavši da je tu “riječ o dezinformacijama, o neprovjerenim i nedokazanim tvrdnjama kojekakvih nevladinih organizacija koje imaju svoju agendu”.

Ruža Tomašić iz kluba Europskih konzervativaca i reformista rekla je da je u pograničnim područjima, na migrantskoj ruti u Hrvatskoj povećena stopa kriminaliteta i da se lokalno stanovništvo boji za svoju sigurnost i imovinu.

“Bosna i Hercegovina sa svojim političkim i financijskim ograničenjima nema kapaciteta samostalno odraditi posao na svojem teritoriju, a države preko kojih pristižu migranti nisu od prevelike pomoći jer slabo zaustavljaju ilegalne migrante. Jugoistočna Europa funkcionira na načelu spojenih posuda i zato je jedino trajno rješenje zaustavljanje masovnih ilegalnih ulazaka migranata. Europa mora reagirati kao cjelina.

Pretvaranje srednje i zapadne Europe u utvrdu, dok se istodobno jugoistok kontinenta prepušta kaosu moglo bi se u budućnosti pokazati pogubnim”, rekla je Tomašić.

Željana Zovko je u svojem istupu istaknula da BiH nije u stanju zaštititi svoje granice i svoje građane, “što je otvoreno priznao i šef granične policije BiH”.
Ona je pozvala političke vođe BiH da konačno formiraju Vijeće ministara kako bi Europska unija imala odgovarajućeg sugovornika i tako počelo raditi na rješavanju teške krize.

Neovisni zastupnik Velibor Sinčić je rekao da je osobno posjetio granično područje i da je ustanovio “da nema dovoljno policajaca za čuvanje granice, suprotno tvrdnjama hrvatskog ministra unutarnjih poslova i premijera”. Po njemu je jedino trajno rješenje zaustaviti krizu na njezinu izvoru, što znači “prestati bombardirati Siriju i osigurati razvoj i pomoći Africi i Aziji” da stvore primjerene uvjete za život kako ljudi ne bi odlazili. (Hina)

 

Dodik: Migrantska kriza mi sve više sliči na proces kolonizacije

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari