Pratite nas

Iz Svijeta

Predstavljena otkrića pri otkopavanju jame u koju su bačeni pobijeni slovenski domobrani

Objavljeno

na

Slovensko državno povjerenstvo za pitanja prikrivenih grobišta iz II. svjetskog rata i poraća predstavilo je u utorak dosadašnje rezultate istraživanja jame “pod Macesnovo gorico” na području Kočevskog roga, gdje su u lipnju 1945. komunistički partizani izvodili izvansudske egzekucije, većinom pripadnika poraženih vojski.

Otkopavanje jame započelo je krajem kolovoza. Radove je izvodilo komunalno poduzeće iz Kočevja. Radnici su oko jame najprije posjekli drveće radi lakšeg pristupa, a onda s područja oko prikrivenog gubilišta koje je još 1945., ali i nakon toga, bilo višekratno minirano kako bi se prikrili tragovi, uklonilo oko tisuću kubika kamenja.

U radu na lokaciji i istraživanju jame sudjelovali su speleolozi, arheolozi, a ogled mjesta obavila je i policija, odnosno kriminalist Pavel Jamnik, specijaliziran za masovna grobišta iz rata i poraća, kojih je do sada u Sloveniji identificirano, ali ne i istraženo preko 600.

Povjerenstvo za prikrivena grobišta i njegov predsjednik Jože Dežman vjeruju da se u jami u kojoj su na 20 metara dubine našli prvi sloj ostataka trupala nalaze uglavnom pobijeni pripadnici slovenskih “domobrana”. Oni su nakon kraja ratnih operacija u strahu od komunizma i partizana s kojima su ratovali prebjegli u južnu Austriju. Iz logora Viktring kod Klagenfurta u Jugoslaviju su ih vratili Britanci čijim su se postrojbama predali, a većina ih je nakon povratka pobijena, pušteni su samo oni koji su bili maloljetni.

Vjeruje se da je u jami oko 1500 pobijenih ratnih zarobljenika, slovenskih domobrana koji su početkom lipnja iz logora u okolici Kranja i Ljubljane vlakom prebačeni u Kočevje, a onda vezani žicom dva po dva i ukrcani kamione, te prebačeni na mjesto na kojemu su usmrćeni i bačeni u jamu.

Oko same jame istraživači su našli 60-ak kilograma predmeta koji su pripadali usmrćenima, križiće i slike svetaca, dijelove vojne opreme, poput remenja, ali i dio upaljača za aktivaciju eksploziva, što sve svjedoči o zločinu koji se tamo u poratno vrijeme dogodio.

“Po dosadašnjim istraživanjima ovo je najveće gubilište ratnih zarobljenika Slovenske narodne vojske u Kočevskom Rogu”, kazao je na konferenciji za novinare u prostorijama katoličkog tjednika “Družina” u Ljubljani Dežman.

“S obzirom na količinu predmeta i popise u ovoj je jami umrlo oko 1500 Slovenaca. Ljude su svukli, oduzeli su im predmete od vrijednosti, ustrijelili i bacili u jamu”, kazao je Dežman, jedan od najistaknutijih slovenskih povjesničara koji se bave ovom temom.

Na izvansudskim likvidacijama poslije rata u Sloveniji bilo je po njegovim riječima angažirano oko 15 tisuća pripadnika sigurnosne jedinice KNOJ-a, a među najodgovornijima za te zločine su uz Josipa Broza Tita i slovenski partijski i vojni čelnici Edvard Kardelj, Boris Kidrič, te poratni šef slovenske UDBA-e Ivan Maček “Matija”, Kardeljev šogor.

Speleolog Andrej Mihevc koji je vodio istraživanje u samoj jami kazao je da je jama Pod Macesnovo gorico vjerojatno najveće poratno stratište Slovenaca, ali da to još nije sasvim sigurno jer neka druga gubilišta nisu istražena.

“Imamo svjedočenja ljudi koji su preživjeli strijeljanje i bili u jamu bačeni živi”, kazao je Mihevc, dodavši da su oni posvjedočili da je ubijanje trajalo danima.

“Ljudima su skinuli odjeću i sve im oduzeli, a onda su ih ostavili u donjem rublju. Nekima su razbijali proteze da bi došli do zlatnih zuba. Grozota takvog načina likvidiranja u jamama je u tome da je mnogo ljudi u jamu palo živih i da su umirali više dana”, kazao je Mihevec.

Kriminalist Pavel Jamnik koji je s pripadnicima posebne policijske postrojbe izvršio pregled mjesta događaja kazao je da su arheološka i druga ispitivanja u jami pod Mecesnovo gorico zaustavljena čim su na dubini 20 metara otkriveni prvi ostaci ljudskih trupala.

“Forenzičkim radovima nastojimo doći do tragova koji bi mogli biti dokaz tko bi mogli biti počinitelji i da li su još živi”, kazao je Jamnik, dodavši da policija pri tome postupa kao i kod svih sličnih kaznenih djela i zločina.

“Sve dok postoji teoretska mogućnost da je netko od počinitelja živ, policija će napraviti sve da ih otkrije”, dodao je, ali priznao da je vjerojatnost da je netko od izvršitelja zločina ili nalogodavaca još živ malena.

Do sada u Sloveniji za poratne zločine nakon drugog rata nitko nije osuđen, ali policija i u ovom slučaju poziva sve koji možda o zločinu u jami nešto znaju da kontaktira policiju i državno povjerenstvo za prikrivena grobišta, kako bi se o tom događaju što više otkrilo.

Poratne likvidacije u Sloveniji su desetljećima bila tema o kojoj se nije govorilo, a vlasti su policijom i vojskom priječile dostup mjestima smaknuća rodbini ubijenih, što se promijenilo tek na ktraju 90-ih godina prošlog stoljeća, kad se o tome počelo otvorenije govoriti.

Prema svjedočenjima slovenskih domobrana koji su se lakše ranjeni spasili iz jame pod Macesnovo gorico, a kasnije većinom emigrirali, budući da su o svom užasnom iskustvo morali šutjeti i najbližima, najpoznatiji su memoari “Bijeg iz jame” koje je 1993. u privatnom izdanju objavio Franc Dejak.

On je krajem 40-ih godina iz Jugoslavije pobjegao u Ohio u SAD-u, gdje je i umro 2003., ali je 1993. prvi put posjetio staru domovinu i prisustvovao komemoraciji ubijenima u Kočevskom rogu.

Njegova svjedočenja o poratnim likvidacijama i tome kako se spasio iz jame, zahvaljujući deblu hrasta koje je u nju palo nakon što su je partizani minirali, iznio je po prvi put u ljubljanskom tjedniku Mladina 1989., u vrijeme kad se ta tema tek otvarala, izazvavši šok, ali i veliko zanimanje za to pitanje.

U Kočevskom rogu, šumovitom dijelu Slovenije površine oko 500 četvornih kilometara, krilo se većim dijelom 1943. i 1944. u tzv “Bazi 20”, zajedno s manjom partizanskom jedinicom i ratnom bolnicom, slovensko partijsko i partizansko vodstvo na čelu s Edvardom Kardeljem.

Vjeruje se da je to područje izabrano za izvansudske egzekucije poraženih vojski zbog dobrog poznavanja inače slabo naseljenog područja i brojnih kraških jama u koje su se mogle baciti i tako sakriti žrtve.

U Kočevskom rogu je više jama za koje se smatra da su u njima pobijeni pripadnici poraženih vojski, ali i civili koji su tada nastradali zbog pripadanja “pogrešnoj strani”.

Slovenski povjesničari koji se bave tom temom smatraju da je najviše hrvatskih žrtava iz tih dana u jamama Konfin i Kren, a poznatije jame u Kočevskom rogu za koje se drži da su poslužile kao poratna gubilišta su još na lokacijama Dobliške livade, Rugarski klanci, Dvojno brezno, Cinmk pri Križu i Ušiva jama.

Istraživanja tih jama počela su prije 15-ak godina, a neka od gubilišta do kojih su u međuvremenu uređene šumske staze označena su smjerokazima i križevima.

Računa se da bi Jama pod Macesnovo gorico mogla biti u potpunosti istražena i otkopana sljedeće godine, a žrtve kasnije prebačene na posebnu parcelu na ljubljanskom groblju Žale, pri čemu bi se one žrtve čiji bi se identitet utvrdio mogle na zahtjev rodbine prebaciti u obiteljske grobnice. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Trump postao prvi predsjednik na američkom Hodu za život

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Donald Trump je u petak postao prvi američki predsjednik koji je tijekom mandata prisustvovao Hodu za život, prozvavši se pritom odanim pobornikom tog pokreta

“Nerođena djeca nisu nikada imali snažnijeg branitelja u Bijeloj kući”, rekao je Trump u svom govoru obilježenom mnogim vjerskim referencama, u centru američke prijestolnice.

“Svako dijete je neprocjenjivo i sveti dar od Boga”.

Hod za život se održava od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, no do Trumpa na njemu nije sudjelovao ni jedan predsjednik na dužnosti.

Pitanje pobačaja jedno je od onih koje unosi najviše razdora u američko društvo.

Pravo na abortus zaštićeno je presudom Vrhovnog suda iz 1973. kojom je legaliziran prekid trudnoće.

Konzervativci u SAD-u usprkos toj odluci pokušavaju ograničiti pobačaje na razinama saveznih država i rezanjem federalnog financiranja klinika.

Trumpovo sudjelovanje događa se u godini kad se održavaju izbori za predsjednika, u vrijeme dok američki Senat raspravlja o njegovom opozivu.

“Žele me maknuti jer se borim za vas, a mi se borimo za one koji nemaju glasa, i pobijedit ćemo, jer znamo kako se to radi”, poručio je okupljenima na National Mallu. (Hina)

Foto: EPA

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Svjetska elita u Davosu prihvatila novu paradigmu ‘kapitalizma dionika’

Objavljeno

na

Objavio

wef davos

Jubilarnim 50. Svjetskim gospodarskim forumom (WEF), održanim ovog tjedna u Davosu, dominirale su teme borbe protiv klimatskih promjena i jačanja “kapitalizma dionika”, ideje društveno odgovornog upravljanja tvrtkama koju svjetski čelnici sve više prihvaćaju.

Pripadnici svjetske gospodarske i političke elite okupljeni u švicarskom zimovalištu – među kojima je bilo osam od deset predsjednika uprava najvrednijih svjetskih kompanija – razgovarali su na više od 350 sjednica, prezentacija i radnih stolova o nizu aktualnih globalnih tema, poput usporavanja globalnog gospodarskog rasta, trgovinskih ratova, te geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, u istočnoj Aziji i na sjeveru Afrike.

No, čini se da je velikim brojem rasprava prevladavao osjećaj da je potrebno promijeniti dosadašnju paradigmu prema kojoj su uprave kompanija odgovorne samo svojim vlasnicima odnosno dioničarima.

Paradigma “kapitalizma dionika” (stakeholders capitalism), odnosno ideja da tvrtke trebaju stremiti “višim ciljevima” a ne samo osiguravati profit za svoje dioničare, dosegla je prijelomnu točku, ocijenio je na jednom od panela u Davosu predsjednik uprave tvrtke Salesforce Marc Benioff.

“Kapitalizam kakav poznajemo je mrtav. Opsesija maksimiziranja profita za dioničare dovela nas je do nevjerojatnih nejednakosti u društvu i globalne klimatske krize”, rekao je Benioff.

Odgovorni kapitalizam

Umjesto toga, dodao je, tvrtke trebaju istražiti načine da pridonesu dobrobiti svih dionika: klijenata, zaposlenika, dobavljača, lokalne zajednice – i dioničara.

“Kad pokušavate biti odgovorni prema svim dionicima, a ne samo prema vlasnicima odnosno dioničarima, tvrtke mogu biti sjajna platforma za promjene. Dobra vijest je – a mislim da je to vidljivo i ovdje u Davosu – da je kapitalizam dionika napokon došao do prijelomnice”, naglasio je Benioff.

Njegove riječi odražavale su stajališta velikog broja drugih gospodarstvenika i političara okupljenih na ovogodišnjem WEF-u, no ideja kapitalizma odgovornog prema svim dionicima zapravo nije nova.

Tijekom panela WEF-a pod nazivom “Upravljanje kompanijom 21. stoljeća”, Kevin Sneader iz tvrtke McKinsey & Co. podsjetio je da je društveno odgovorni kapitalizam zagovarao još 1776. godine Adam Smith u svojoj slavnoj knjizi “Bogatstvo naroda”.

“Smith je vrlo jasno govorio o tome da poslovni ljudi imaju odgovornost prema zajednici kako bi svi imali koristi i kako bi se svi obogatili. Mislim da smo u međuvremenu pomalo zaboravili na to”, rekao je Sneader.

Dodao je da smatra kako nekoliko faktora pridonosi obnovi ideje kapitalizma dionika, među kojima su povećavanje nejednakosti unatoč snažnom gospodarskom rastu, globalizacija, nove tehnologije, kao i nepovjerenje javnosti prema globalnim kompanijama.

“Kad sve to uzmete u obzir, dobijete koktel koji nam, po mom mišljenju, govori: ‘Došlo je vrijeme da stvari počnete raditi na drugi način'”, rekao je Sneader.

Klimatske promjene

Druga važna tema ovogodišnjeg foruma u Davosu bila je borba protiv klimatskih promjena, koja je zapravo izravno povezana s idejom društveno odgovornog kapitalizma.

U tom je smislu ozračje samita drugu godinu zaredom odredila 17-godišnja švedska klimatska aktivistica Greta Thunberg, koja je pozvala na hitnu globalnu obustavu subvencioniranja i ulaganja vezanih uz fosilna goriva.

Utemeljitelj WEF-a Klaus Schwab (81) također je podržao paradigme društveno odgovornog kapitalizma i snažnije borbe protiv globalnog zagrijavanja.

Schwab, koji od 1971. poziva svjetsku elitu u idilični alpski krajolik na istoku Švicarske, ne samo da je drugu godinu za redom pozvao Thunberg u Davos, već je i sam preuzeo dio njezine retorike.

Na konferenciji za tisak podsjetio je novinare da se svijet nalazi u “izvanrednom stanju”.

“Ne želimo dosegnuti kritičnu točku po pitanju klimatskih promjena”, rekao je Schwab.

“Ne želimo budućim generacijama ostaviti u nasljeđe neprijateljski svijet koji postaje sve neprikladniji za život”, dodao je.

Trump je počeo slušati

Premda se forum u Davosu često kritizira kao mjesto na kojemu se puno govori, a malo toga konkretno postiže, ovogodišnji 50. sastanak mogao bi predstavljati simbolični iskorak za globalne političke i gospodarske čelnike na putu prema klimatski održivijem svijetu i pravednijem kapitalizmu.

Čak je i klimatski skeptik broj jedan, američki predsjednik Donald Trump, u Davosu prihvatio globalni akcijski plan sadnje tisuću milijardi stabala do 2030. godine i, prema riječima nekih sudionika, pokazao naznake da je počeo slušati što brine kompanije glede klimatskih promjena.

Ovogodišnji Davos ugostio je više od 3000 sudionika iz preko 120 zemalja svijeta. Na samitu je sudjelovao niz uglednih gospodarstvenika, aktivista i znanstvenika, te stotinjak šefova država ili vlada i čelnika međunarodnih institucija, među kojima i njemačka kancelarka Angela Merkel, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

U Davosu je bio i hrvatski premijer Andrej Plenković koji je sudjelovao na tri panela i održao niz bilateralnih sastanaka s visokim međunarodnim političkim i gospodarskim dužnosnicima.

Darko Vlahović/Hina

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari