Pratite nas

Iz Svijeta

Predstavljena otkrića pri otkopavanju jame u koju su bačeni pobijeni slovenski domobrani

Objavljeno

na

Slovensko državno povjerenstvo za pitanja prikrivenih grobišta iz II. svjetskog rata i poraća predstavilo je u utorak dosadašnje rezultate istraživanja jame “pod Macesnovo gorico” na području Kočevskog roga, gdje su u lipnju 1945. komunistički partizani izvodili izvansudske egzekucije, većinom pripadnika poraženih vojski.

Otkopavanje jame započelo je krajem kolovoza. Radove je izvodilo komunalno poduzeće iz Kočevja. Radnici su oko jame najprije posjekli drveće radi lakšeg pristupa, a onda s područja oko prikrivenog gubilišta koje je još 1945., ali i nakon toga, bilo višekratno minirano kako bi se prikrili tragovi, uklonilo oko tisuću kubika kamenja.

U radu na lokaciji i istraživanju jame sudjelovali su speleolozi, arheolozi, a ogled mjesta obavila je i policija, odnosno kriminalist Pavel Jamnik, specijaliziran za masovna grobišta iz rata i poraća, kojih je do sada u Sloveniji identificirano, ali ne i istraženo preko 600.

Povjerenstvo za prikrivena grobišta i njegov predsjednik Jože Dežman vjeruju da se u jami u kojoj su na 20 metara dubine našli prvi sloj ostataka trupala nalaze uglavnom pobijeni pripadnici slovenskih “domobrana”. Oni su nakon kraja ratnih operacija u strahu od komunizma i partizana s kojima su ratovali prebjegli u južnu Austriju. Iz logora Viktring kod Klagenfurta u Jugoslaviju su ih vratili Britanci čijim su se postrojbama predali, a većina ih je nakon povratka pobijena, pušteni su samo oni koji su bili maloljetni.

Vjeruje se da je u jami oko 1500 pobijenih ratnih zarobljenika, slovenskih domobrana koji su početkom lipnja iz logora u okolici Kranja i Ljubljane vlakom prebačeni u Kočevje, a onda vezani žicom dva po dva i ukrcani kamione, te prebačeni na mjesto na kojemu su usmrćeni i bačeni u jamu.

Oko same jame istraživači su našli 60-ak kilograma predmeta koji su pripadali usmrćenima, križiće i slike svetaca, dijelove vojne opreme, poput remenja, ali i dio upaljača za aktivaciju eksploziva, što sve svjedoči o zločinu koji se tamo u poratno vrijeme dogodio.

“Po dosadašnjim istraživanjima ovo je najveće gubilište ratnih zarobljenika Slovenske narodne vojske u Kočevskom Rogu”, kazao je na konferenciji za novinare u prostorijama katoličkog tjednika “Družina” u Ljubljani Dežman.

“S obzirom na količinu predmeta i popise u ovoj je jami umrlo oko 1500 Slovenaca. Ljude su svukli, oduzeli su im predmete od vrijednosti, ustrijelili i bacili u jamu”, kazao je Dežman, jedan od najistaknutijih slovenskih povjesničara koji se bave ovom temom.

Na izvansudskim likvidacijama poslije rata u Sloveniji bilo je po njegovim riječima angažirano oko 15 tisuća pripadnika sigurnosne jedinice KNOJ-a, a među najodgovornijima za te zločine su uz Josipa Broza Tita i slovenski partijski i vojni čelnici Edvard Kardelj, Boris Kidrič, te poratni šef slovenske UDBA-e Ivan Maček “Matija”, Kardeljev šogor.

Speleolog Andrej Mihevc koji je vodio istraživanje u samoj jami kazao je da je jama Pod Macesnovo gorico vjerojatno najveće poratno stratište Slovenaca, ali da to još nije sasvim sigurno jer neka druga gubilišta nisu istražena.

“Imamo svjedočenja ljudi koji su preživjeli strijeljanje i bili u jamu bačeni živi”, kazao je Mihevc, dodavši da su oni posvjedočili da je ubijanje trajalo danima.

“Ljudima su skinuli odjeću i sve im oduzeli, a onda su ih ostavili u donjem rublju. Nekima su razbijali proteze da bi došli do zlatnih zuba. Grozota takvog načina likvidiranja u jamama je u tome da je mnogo ljudi u jamu palo živih i da su umirali više dana”, kazao je Mihevec.

Kriminalist Pavel Jamnik koji je s pripadnicima posebne policijske postrojbe izvršio pregled mjesta događaja kazao je da su arheološka i druga ispitivanja u jami pod Mecesnovo gorico zaustavljena čim su na dubini 20 metara otkriveni prvi ostaci ljudskih trupala.

“Forenzičkim radovima nastojimo doći do tragova koji bi mogli biti dokaz tko bi mogli biti počinitelji i da li su još živi”, kazao je Jamnik, dodavši da policija pri tome postupa kao i kod svih sličnih kaznenih djela i zločina.

“Sve dok postoji teoretska mogućnost da je netko od počinitelja živ, policija će napraviti sve da ih otkrije”, dodao je, ali priznao da je vjerojatnost da je netko od izvršitelja zločina ili nalogodavaca još živ malena.

Do sada u Sloveniji za poratne zločine nakon drugog rata nitko nije osuđen, ali policija i u ovom slučaju poziva sve koji možda o zločinu u jami nešto znaju da kontaktira policiju i državno povjerenstvo za prikrivena grobišta, kako bi se o tom događaju što više otkrilo.

Poratne likvidacije u Sloveniji su desetljećima bila tema o kojoj se nije govorilo, a vlasti su policijom i vojskom priječile dostup mjestima smaknuća rodbini ubijenih, što se promijenilo tek na ktraju 90-ih godina prošlog stoljeća, kad se o tome počelo otvorenije govoriti.

Prema svjedočenjima slovenskih domobrana koji su se lakše ranjeni spasili iz jame pod Macesnovo gorico, a kasnije većinom emigrirali, budući da su o svom užasnom iskustvo morali šutjeti i najbližima, najpoznatiji su memoari “Bijeg iz jame” koje je 1993. u privatnom izdanju objavio Franc Dejak.

On je krajem 40-ih godina iz Jugoslavije pobjegao u Ohio u SAD-u, gdje je i umro 2003., ali je 1993. prvi put posjetio staru domovinu i prisustvovao komemoraciji ubijenima u Kočevskom rogu.

Njegova svjedočenja o poratnim likvidacijama i tome kako se spasio iz jame, zahvaljujući deblu hrasta koje je u nju palo nakon što su je partizani minirali, iznio je po prvi put u ljubljanskom tjedniku Mladina 1989., u vrijeme kad se ta tema tek otvarala, izazvavši šok, ali i veliko zanimanje za to pitanje.

U Kočevskom rogu, šumovitom dijelu Slovenije površine oko 500 četvornih kilometara, krilo se većim dijelom 1943. i 1944. u tzv “Bazi 20”, zajedno s manjom partizanskom jedinicom i ratnom bolnicom, slovensko partijsko i partizansko vodstvo na čelu s Edvardom Kardeljem.

Vjeruje se da je to područje izabrano za izvansudske egzekucije poraženih vojski zbog dobrog poznavanja inače slabo naseljenog područja i brojnih kraških jama u koje su se mogle baciti i tako sakriti žrtve.

U Kočevskom rogu je više jama za koje se smatra da su u njima pobijeni pripadnici poraženih vojski, ali i civili koji su tada nastradali zbog pripadanja “pogrešnoj strani”.

Slovenski povjesničari koji se bave tom temom smatraju da je najviše hrvatskih žrtava iz tih dana u jamama Konfin i Kren, a poznatije jame u Kočevskom rogu za koje se drži da su poslužile kao poratna gubilišta su još na lokacijama Dobliške livade, Rugarski klanci, Dvojno brezno, Cinmk pri Križu i Ušiva jama.

Istraživanja tih jama počela su prije 15-ak godina, a neka od gubilišta do kojih su u međuvremenu uređene šumske staze označena su smjerokazima i križevima.

Računa se da bi Jama pod Macesnovo gorico mogla biti u potpunosti istražena i otkopana sljedeće godine, a žrtve kasnije prebačene na posebnu parcelu na ljubljanskom groblju Žale, pri čemu bi se one žrtve čiji bi se identitet utvrdio mogle na zahtjev rodbine prebaciti u obiteljske grobnice. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Iz Svijeta

Andrzej Duda ponovno izabran za predsjednika Poljske!

Objavljeno

na

Objavio

Duda, kojega podupire vladajuća konzervativna stranka Pravo i pravda (PiS), dobio je 51,2 posto glasova, objavilo je Nacionalno izborno povjerenstvo. 

Dosadašnji poljski predsjednik Andrzej Duda osvojio je na predsjedničkim izborima u Poljskoj novi petogodišnji mandat, a iako se rezultati objavljeni u ponedjeljak još uvijek ne temelje na 100 posto prebrojanih glasova, Dudina pobjeda više nije upitna.

Poljaci su u nedjelju glasali u drugom krugu odgođenih predsjedničkih izbora u kojem su se borili aktualni konzervativni predsjednik Duda i liberalni gradonačelnik Varšave Rafal Trzaskowski.

Na temelju 99,97 posto prebrojanih glasova, Duda, kojeg podupire vladajuća konzervativna stranka Pravo i pravda (PiS), dobio je 51,21 posto glasova, a Trzaskowski 48,79 posto.

“Rezultati iz pet posljednjih izbornih jedinica koje očekujemo neće promijeniti konačni rezultat izbora”, rekao je novinarima šef Izbornog povjerenstva Sylwester Marciniak.

Pravo glasa imalo je oko 30 milijuna ljudi, što uključuje 500 tisuća Poljaka izvan domovine. Mnogi od njih glasali su dopisnim putem zbog restrikcija uvedenih radi pandemije koronavirusa.

Čestitamo Poljskoj!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Njemački tisak: Plenković je ‘Tuđmanov najuspješniji nasljednik’

Objavljeno

na

Objavio

“Andrej Plenković je dokazao, ne samo javnosti nego i vlastitoj stranci, da jedan umjereni HDZ, usprkos konkurenciji s krajnje desnice, može ostvariti rezultat na rubu apsolutne većine”, piše tisak na njemačkom jeziku.

“Plenkovićeva pobjeda bila je znatno uvjerljivija nego što se dalo očekivati na temelju ispitivanja javnog mnijenja”, piše konzervativni njemački list Welt.

“50-godišnji bivši diplomat vlada od 2016. On je u politički centar uveo HDZ, stranku koja okuplja čitavu desnicu i koju je u vrijeme raspada Jugoslavije zasnovao utemeljitelj države i ratni gospodar Franjo Tuđman. Na europskoj pozornici Tuđmanov najuspješniji nasljednik vrijedi kao pouzdani saveznik kancelarke Angele Merkel.”

Welt i drugi listovi navode kako će Plenković vjerojatno formirati koaliciju sa strankama manjina i drugim malim strankama, te da je katastrofalni gubitnik izbora SDP čiji je šef Davor Bernardić već podnio ostavku, piše DW.

Frankfurter Allgemeine Zeitung piše kako su Plenkoviću godinama u HDZ-u zamjerali kako nije dovoljno “nacionalan” i “hrvatski”, no da je on ustrajao u namjeri da stranku uvede u desni centar.

“Najkasnije od nedjelje Plenković ima potvrdu za svoju ideju. Za HDZ nije dobio samo jedne parlamentarne izbore već je taj uspjeh potvrdio ponovljenom pobjedom po isteku mandata. To je velika stvar, posebice jer je u vidu Domovinskog pokreta nastala važna politička snaga desno od HDZ-a, snaga koja je iz starta postala treća u zemlji”, piše F.A.Z. uz dodatak kako će kritizeri unutar HDZ za dogledno vrijeme biti bez municije za napade na Plenkovića.

“Ipak, premijeru je dobro došao i izvjesni korona-bonus, jer je, kao i drugim demokracijama, hrvatska Vlada u doba velike nesigurnosti jasno dobila na podršci”, dodaje list iz Frankfurta.

Slično piše i lijevo-liberalni Tageszeitung (taz) iz Berlina. “Andrej Plenković je dokazao, ne samo javnosti nego i vlastitoj stranci, da jedan umjereni HDZ, usprkos konkurenciji s krajnje desnice, može ostvariti rezultat na rubu apsolutne većine. To je pozitivan znak iz zemlje koja je još donedavno lebdjela između Merkel i Orbána.”

Plenkoviću je, nastavlja taz, uspjelo i da teško porazi koaliciju Socijaldemokrata koja je u anketama imala prednost. “Očito ljevici u Hrvatskoj nije dovoljno upozoravati na fašizam desnice. SDP se usprkos dobrim argumentima nije uspio ponuditi kao uvjerljiva alternativa jednoj Vladi koju su obilježili stagnacija i korupcija.”

Taz pokušava odgovoriti i zašto: “Umjesto na dosadna siva odjela, bolje bi bilo osloniti se na kompetentne žene i mlade ljude. To je uradila nova lijevo-zelena stranka Možemo koja je SPD-u uzela vrijedne glasove u velikim gradovima i u parlamentu će imati 7 zastupnika.”

Berlinski list se potom fokusira na buduću vladu: “Upitno je hoće li Plenković uistinu provesti europske vrijednost. On se usteže potisnuti pretjerani utjecaj ultra-konzervativne katoličke crkve. On prikriva povrede ljudskih prava koje hrvatska policija nanosi migrantima. On čak daje potporu ekstremnim hrvatskim nacionalistima u Bosni i Hercegovini, koji dalje žele destabilizirati susjednu zemlju i javno slavne ratne zločince osuđene u Den Haagu. Dakle, sve će ostati po starom.”

Süddeutsche Zeitung iz Münchena piše kako se tijekom kampanje činilo kako bi Domovinski pokret “desno-nacionalnog pjevača narodne muzike” Miroslava Škore mogao biti presudan za formiranje Vlade.

“U svojoj kampanji on je huškao protiv srpske manjine u zemlji i dovodio u pitanje pravo silovanih žena na pobačaj. Kako se i vjerovalo, Domovinski pokret postao je treća najjača snaga, no Plenković neće biti upućen na njih tijekom sastavljanja Vlade”, dodaje taj list.

Švicarski Neue Zürcher Zeitung osvrće se na “pogreške” predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, kojima od vikenda valja pridodati i podršku HDZ-u u snimci objavljenoj na dan glasovanja u Hrvatskoj. Tu Von der Leyen i drugi političari Europske pučke stranke izgovaraju “Sigurna Hrvatska”, što je bio slogan HDZ-a.

“Jedva dvije sekunde traje nastup Von der Leyen, u kojem se sa smiješkom muči s hrvatskim jezikom. No to je ipak jasno kršenje kodeksa ponašanja njene Komisije. On zabranjuje svako javno očitovanje i svaki nastup u ime jedne političke partije. Predsjednica Komisije EU je dakle bez ikakve dvojbe obvezna čuvati stranačku neutralnost. Što je spopalo iskusnu političarku te je dozvolila da ju se upregne u Plenkovićeva kola?”, pita se najveći švicarski list.

Slijedi objašnjenje njenoga glasnogovornika kako su tek u “finalnoj verziji” videa u Zagrebu potpisali Von der Leyen kao predsjednicu Komisije. No N.Z.Z. bilježi da se Von der Leyen, snimljena u zgradi Europske komisije i ispred zastave Europske unije, nikako nije dojmila kao “privatna osoba”.

“Je li Von der Leyen opet loše posavjetovana? To je moguće. No može isto tako biti da Njemica, oko koje vladaju oprečna mišljenja, netom gubi dodir sa stvarnošću. Svakako, ovaj sramotni nastup nije samo sitnica”, dodaje N.Z.Z.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari