Pratite nas

Naši u svijetu

Predstavljena publikacija o zločinima nad vojvođanskim Hrvatima

Objavljeno

na

Ukupan broj hrvatskog stanovništva u Vojvodini smanjen je za gotovo četvrtinu, odnosno za 24,41 posto ili za 18.262 žitelja, što je uglavnom posljedica njihovog progona, prijetnji, zlostavljanja, silovanja, ubojstava u razdoblju od 1991. do 1995., rečeno je u četvrtak u Beogradu na predstavljanju publikacije Fonda za humanitarno pravo (FHP) „Dosje: Zločini nad Hrvatima u Vojvodini“.

Na teritoriju cijele Vojvodine inicijatori progona i zločina bili su pripadnici Srpske radikalne stranke na čelu s Vojislavom Šešeljem, a bile su umiješane policija, vojska, lokalni mještani i razne skupine, dok je tadašnja vlast prešućivala zlodjela protiv ciilnog stanovništva u toj pokrajini, kazala je, predstavljajući publikaciju, čiji je nakladnik FHP, autorica Jovana Kolarić.

Ona je navela da je u 11 incidenata ubijeno 17 vojvođanskih Hrvata te da pet počinitelja ni do danas nije otkriveno, a ima indicija o više ubojstava, ali svjedoci još nisu nađeni.

Po riječima Kolarić, u to vrijeme dio hrvatskog stanovništva bio izložen čestim ispitivanjima, ucjenama, prijetnjama i fizičkim mučenjima, a manji broj bio je zatvaran i po logorima u Srbiji.

Pod najvećim pritiskom da se iseli hrvatsko je stanovništvo bilo od svibnja do kolovoza 1992., kad je svoje domove napustilo njih čak 10.000, a idućih godina, posebice nakon akcija „Bljesak“ i „Oluja“, egzodus je nastavljen.

Najveće smanjenje hrvatske populacije dogodilo se u općini Šid, pograničnoj s Hrvatskom, gdje je hrvatsko stanovništvo spalo na samo trećinu od prethodnog popisa. Slijede općine Inđija, Stara Pazova, Sremski Karlovci…

Podsjećajući na Šešeljevo širenje mržnje te kampanju zastrašivanja, autorica publikacije istaknula je da se protjerivanje hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva odvijalo po prethodno utvrđenom planu.

Na to, kako je rekla, ukazuje i dokument srbijanske državne sigurnosti iz listopada 1995. u kojem se navodi da je u Vojvodini „registrirana djelatnost srpskih militantnih skupina, sračunatih na etničko čišćenje i iseljenje osoba hrvatske i muslimanske nacionalnosti“.

Vojislav Šešelj je protjerivanje Hrvata nazvao „dragovoljnim razmjenama“ i načelom „retorzije“ i time pokušao svesti progon Hrvata na administrativnu mjeru, ocijenila je Kolarić, ustvrdivši kako je Šešelj, koji je osuđen u Den Haagu za progon hrvatskog življa iz Vojvodine, tvrdio da su „Hrvati bolje prošli“ jer su se – naselili na obali.

Uvidom u 266 ugovora utvrdili smo da se u samo 16 slučaja radilo o imovini na Jadranu i osam u Zagrebu, a ostala imovina je bila na selu, rekla je Kolarić.

Ivana Žanić iz FHP-a podsjetila je na izjavu vođe Srpske radikalne stranke kako je „ponosan na svoje ratne zločine i opet bi i ponovio“, ukazujući na zabrinjavajuća stajališta srbijanskih državnih dužnosnika, poput premijerke Ane Brnabić, koja izjavljuje kako je Haški tribunal „dužan Šešelju tri godine života jer je osuđen na 10, a odležao je 13 godina zatvora“.

U potresnoj ispovijedi jedna od žrtava progona, Vesna Abjanović, opisala je kako su nepoznate uniformirane i naoružane osobe iz obiteljske kuće kod Šida, odvele njezina oca. Država nikada nije objasnila nestanak dvojice njenih državljana u vrijeme kada u Srbiji nije bilo rata, iako su ih svjedoci vidjeli u policijskoj postaji u Šidu, izjavila je Abjanović.

Fond za humanitarno pravo najavio je podnošenje kaznene prijave i za ovaj slučaj, u nizu drugih koji nisu rasvijetljeni.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Od 1. siječnja 2020. novi uvjeti za stjecanje hrvatskog državljanstva

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor u petak je izmijenio Zakon o hrvatskom državljanstvu i olakšao uvjete potrebne za stjecanje istoga.

Prošireno je pravo stjecanja hrvatskog državljanstva podrijetlom, odnosno prema roditeljima. Državljanstvo podrijetlom moći će steći i osoba starija od 21 godine života rođena u inozemstvu čiji je jedan roditelj u trenutku njezina rođenja hrvatski državljanin, ako u dvije naredne godine podnese zahtjev za upis u evidenciju hrvatskih državljanin, a MUP utvrdi da za to nema zapreka.

“To ne bi bile smo osobe koje su iselile s područja današnje Hrvatske, nego i s drugih prostora u kojima su živjeli Hrvati, a u kojima se u vrijeme iseljenja te osobe nalazilo i područje današnje Republike Hrvatske”, objasnio je državi tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić.

Hrvatskim državljaninom, naveo je, smatrat će se i osoba rođena od 8. siječnja 1977. do 8. listopada 1991., kojoj su  trenutku rođenja oba roditelja imala hrvatsko državljanstvo, ali joj je u evidenciji o državljanstvu upisano drugo državljanstvo, pod uvjetom da u roku od dvije sljedeće godine podnese zahtjev za utvrđenje državljanstva.

Izmjene Zakona stupit će na snagu 1. siječnja 2020., a poslove vođenja evidencije o hrvatskom državljanstvu, umjesto ureda državne uprave, obavljat će županije, odnosno Grad Zagreb, piše Večernji List.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Nastavljen pilot projekt ‘Korijeni’

Objavljeno

na

Objavio

Razigrano i veselo, kroz igru i dječju radost koja mami osmjeh, mladi su tako predstavili svoje škole kao i prirodne i kulturne ljepote krajeva u kojima žive. Ovo je još jedan dokaz uspješnosti ideje i realizacije projekta “Korijeni” koji okuplja hrvatske osnovnoškolce  iz cijeloga svijeta. Stoga ne čudi i nazočnost više uposlenika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH,Ivana Loze, Lare Herceg i Katarine Živković, koji budno prate svaki korak i vesele se zajedničkom uspjehu ovoga projekta na opće zadovoljstvo domovinske i iseljene Hrvatske.

Piše: Anto PRANJKIĆ

Pilot projekt Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske “Korijeni” nastavljen je 18. listopada susretom učenika osnovnih škola putem videoknferencije. Ovom prigodom na ovaj način umrežene su Osnovna škola Mitnica iz Vukovara, Hrvatski školski centar Miroslav Jrleža iz Pečuha i Osnovna škola Marina Držića Buna Mostar. 

Posebno zadovoljstvo izazvalo je uključenje i Hrvatske nastave u Geelongu u Australiji. Ovaj prelijepi događaj svojom nazočnošću, javljaju iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske preko svoje faceboook stranice, i time podržali cijeli projekt, generalni konzul RH u Pečuhu Drago Horvat i generalni konzul RH u Mostaru dr.sc. Marko Babić.

Razigrano i veselo, kroz igru i dječju radost koja mami osmjeh, mladi su tako predstavili svoje škole kao i prirodne i kulturne ljepote krajeva u kojima žive. Ovo je još jedan dokaz uspješnosti ideje i realizacije projekta “Korijeni” koji okuplja hrvatske osnovnoškolce  iz cijeloga svijeta.

Stoga ne čudi i nazočnost više uposlenika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH,Ivana Loze, Lare Herceg i Katarine Živković, koji budno prate svaki korak i vesele se zajedničkom uspjehu ovoga projekta na opće zadovoljstvo domovinske i iseljene Hrvatske..

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari