Pratite nas

Gospodarstvo

Predstavnik RH bio za pokretanje Aluminija, vlada FBiH protiv ponude

Objavljeno

na

Opunomoćenik hrvatske vlade i dio malih dioničara glasovali su u petak na sjednici skupštine posrnulog mostarskog Aluminiju za prihvaćanje prijedloga izraelsko-kineskog konzorcija o pokretanju proizvodnje, no većina, uključujući vladu Federacije BiH, odbila je tu ponudu.

Kako su u subotu objavili tiskani mediji u BiH, na izvanrednoj sjednici skupštine dioničara Aluminija, predstavnik hrvatske vlade Martin Čadež glasovao ja za prihvaćanje plana grupacije koju predvodi MT Abraham iz Tel Aviva o davanju u najam pogona mostarskog Aluminija i postupnoj obnovi proizvodnje.

Čadeža je za sudjelovanje na sjednici skupštine dioničara ovlastio potpredsjednik vlade RH i ministar financija Zdravko Marić. Hrvatska vlada u vlasničkome udjelu mostarske kompanije ima 12 posto.

Ukupno je 22 posto dioničara glasovalo za prihvaćanje ponude izraelsko-kineske grupacije. Po riječima Stipe Buljana, opunomoćenika vlade Federacije BiH, koja u Aluminiju ima najveći pojedinačni udjel od 44 posto, većina malih dioničara i on osobno su glasovali protiv nove ponude o davanju u najam pogona.

Buljan je pojasnio da je dobio naputke od vlade Federacije BiH koja se dan ranije odbila suglasiti se s novom ponudom o najmu dijela pogona Aluminija čime bi se, po njihovim tvrdnjama, obvezala subvencionirati plaćanja električne energije, te preuzeti druge obveze, a ocijenila je iznimno malim iznos od 15.000 eura koliko bi mjesečno izraelsko-kineska grupacija plaćala za korištenje postrojenja.

Buljan je pojasnio kako su uočene brojne ‘tehničke pogreške’ u ponudi MT Abraham Group. On je odbacio mogućnost da se prihvati navodni zahtjev izraelsko-kineske grupacije za oslobađanje od plaćanja električne energije u roku od pet godina. “To je nešto što je neprovodivo“, dodao je Buljan.

On je ocijenio iznimno lošim za Bosnu i Hercegovinu što je došlo do prestanka rada nekadašnjeg mostarskog giganta.
„Tek sad je jasno što za BDP znači i što je značio ‘Aluminij’.

Pokazatelji kažu da imamo značajan pad, te da su brojne kompanije revidirale planove“, dodao je je Buljan.

Ova je kompanija dugi niz godina bila najveći izvoznik u BiH i okosnica gospodarstva u Hercegovini. Njezinim gašenjem bez posla je ostalo 900 ljudi.

Proizvodnja je obustavljena u srpnju prošle godine, nakon što su pogoni isključeni s napajanja električne energije zbog dugovanja koja su premašila 220 milijuna eura.

Mostarski Aluminij je nakon teških ratnih razaranja upravo uz potporu vlade RH bio ponovno pokrenut 1997. godine. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

MMF: Slijedi najgora ekonomska kriza nakon Velike depresije

Objavljeno

na

Objavio

Pandemija koronavirusa pretvorit će ovogodišnji ekonomski rast u negativan, rekla je u četvrtak čelnica Međunarodnog monetarnog fonda, upozorivši da se svijet suočava s najgorom ekonomskom krizom od Velike depresije 30-tih godina prošlog stoljeća.

Pandemija će imati “najgore ekonomske posljedice od Velike depresije” 1929., rekla je Georgieva koja je svoju procjenu dala uoči proljetnog zasjedanja MMF-a i Svjetske banke.

Najpogođenije će biti zemlje u razvoju i brzorastuća tržišta, dodala je, i oni će trebati stotine millijardi dolara strane pomoći.

“Prije samo tri mjeseca, očekivali smo rast prihoda po glavi stanovnika u 160 naših zemalja članica u 2020”, rekla je.

“Sada su se stvari okrenule naopako: očekujemo pad prihoda ove godine po glavi stanovnika u preko 170 zemalja”, kazala je.

Georgieva je dodala da očekuje djelomični oporavak sljedeće godine, ako se pandemija ublaži u drugoj polovici ove godine. Ali je upozorila i da se situacija može i pogoršati.

Karantene koje su nametnule brojne vlade natjerale su kompanije na zatvaranje i otpuštanje ljudi.

Ranije ovaj tjedan, UN-ova studija pokazala je da se 81 posto od svjetske radne snage, njih 3,3 milijarde, zbog epidemije suočilo s djelomičnim ili potpunim zatvaranjem radnog mjesta. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Preraspodijeljena 2,1 milijarda proračunskih kuna za posljedice koronavirusa

Objavljeno

na

Objavio

Vlada je u četvrtak donijela odluku o preraspodjeli sredstava planiranih u državnom proračunu za 2020. godinu, kojom se radi saniranja posljedica epidemije koronavirusa ukupno preraspodjeluje 2,1 milijarda kuna, od čega najviše za mjeru očuvanje radnih mjesta.

Preraspodjelom se osiguravaju uštede, odnosno financijska sredstva u iznosu od 2,1 milijarde kuna, rekao je ministar financija Zdravko Marić, uz napomenu da se radi o prvoj preraspodjeli te da će za dva do tri tjedna uslijediti i druge.

Gotovo 90 posto preraspodijeljenih sredstava odnosno 1,87 milijardi kuna namijenjeno je za provedbu mjere očuvanja radnih mjesta kod poslodavaca kojima je zbog posebne okolnosti uvjetovane epidemijom koronavirusom narušena gospodarska aktivnost.

Za provedbu mjera Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) vezanih uz odobrenje novih kredita za likvidnost gospodarskim subjektima osigurano je 80 milijuna kuna, a za financiranje nabave opreme za mikrobiološku dijagnostiku novog korona virusa, zaštitne opreme i dezinficijensa te za dežurstvo na telefonskim linijama u sklopu Službe za zaraznu epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo 53,2 milijuna kuna.

Za provedbu mjere za očuvanje radnih mjesta u pravnim osobama u sustavu sporta namijenjeno je 40 milijuna kuna, a za potpore samostalnim umjetnicima, samozaposlenima i fizičkim i pravnim osobama u kulturnim i kreativnim industrijama te osiguranja sredstava fizičkim i pravnim osobama u području kulture za produženo razdoblje pripremnih aktivnosti za odobrene projekte u kulturi planira se 34 milijuna kuna.

Za mjere potpore za programe financiranja obrtnih sredstava i poboljšanja likvidnosti ugroženih gospodarstvenika u turizmu preraspodijeljeno je 25 milijuna kuna, a 20 milijuna kuna za provedbu mjere pomoći sektoru poljoprivrede zbog ograničenja prometa i povećanja manipulativnih troškova.

Nadalje, 16,2 milijuna kuna osigurano je za nabavu zaštitne opreme, najam viličara i eko WC-a te deratizaciju sukladno zahtjevima Nacionalnog stožera civilne zaštite u situaciji epidemije koronavirusa, a za financiranje ostalih mjera namijenjeno je šest milijuna kuna.

Potrebna sredstva za provedbu navedenih mjera osiguravaju se uštedama odnosno smanjenjem rashoda i to najvećim dijelom smanjenjem financijskih planova Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, za 305 milijuna kuna, Ministarstva znanosti i obrazovanja, za 294,8 milijuna kuna, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske Unije, za 152,9 milijuna kuna, Ministarstva unutarnjih poslova, za 129,5 milijuna kuna, Ministarstva hrvatskih branitelja, za 77,2 milijuna kuna te Ministarstva zaštite okoliša i energetike, za 75,9 milijuna kuna.

Preraspodjela je provedena na temelju Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2020. godinu, sukladno kojem se sredstva za saniranje posljedica epidemije koronavirusa mogu odlukom Vlade, ako za to postoji mogućnost i sukladno potrebi, tijekom proračunske godine osiguravati preraspodjelom bez ograničenja, odnosno u iznosu većem od propisanoga zakonom kojim se uređuje proračun. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari