Pratite nas

Iz Svijeta

Prema zadnjim anketama Janšinoj listi najviše glasova na europskim izborima u Sloveniji

Objavljeno

na

Najviše glasova i mandata od osam koliko u Europskom parlamentu pripada Sloveniji, dobit će lista oporbenog čelnika i bivšeg premijera Janeza Janše, a slijede dvije liste iz stranaka vladajuće koalicije Marjana Šareca, prema anketama koje u petak prenose mediji pred nedjeljne europske izbore.

Za zajedničku listu Janšine Slovenske demokratske stranke (SDS) i Slovenske pučke stranke (SLS) glasovat će 19,6 posto slovenskih birača, prema anketi koju je ovaj tjedan za mariborski list “Večer” i ljubljanski “Dnevnik” napravila agencija Ninamedia.

Slijedi Lista Marjana Šareca (LMŠ) sa 16,2 posto, a Socijalni demokrati (SD) Dejana Židana dobili bi 11,8 posto,

Anketa koju je za privatnu televizijsku postaju Nova24 TV provela agencija Parsifal predviđa Janšinoj listi 16,4 posto birača, Šarecovoj 15,5 posto, a Židanovoj 12,6 posto.

Mogućnost osvajanja ponekog mandata ankete daju i demokršćanskoj Novoj Sloveniji, stranci umirovljenika (DESUS), ali i desničarskoj Slovenskoj narodnoj stranci (SNS) čiju listu predvodi njezin predsjednik Zmago Jelinčič.

Na europskim izborima 2014. godine Janšin SDS, koji je tada nastupio samostalno dobio je 24,78 posto glasova. Na drugom je mjestu bila zajednička lista demokršćanske Nove Slovenije (NSI) i Slovenske pučke stranke (SLS) sa 16,60 posto.

Jedan mandat u Europsko parlamentu tada je dobio o Igor Šoltes predvodeći stranku “Vjerujem” koja se u međuvremenu ugasila, pa Šoltes na ovim izborima predvodi izbornu listu Demokratske stranke slovenskih umirovljenika (DESUS), a mandat je dobila i Tanja Fajon, jedna od čelnica Socijalnih demokrata (SD) osvojivši 8,08 posto glasova.

Stranka sadašnjeg premijera Marjana Šareca koju je u politiku ušla 2017., tada nije konkurirala za Europski parlament, a nakon uspjeha na lanjskim parlamentarnim izborima pridružila se europskoj liberalnoj političkoj grupaciji ALDE.

Prema najavama iz raznih anketa na ovogodišnje bi izbore za EP mogla izaći gotovo trećina birača, što neki analitičari smatraju previsokom ocjenom iako je u zadnja tri dana prijevremeno glasovalo skoro dvostruko više birača nego prije pet godina.

Premijer Šarec čiju europsku listu predvodi novinarka Irena Joveva koju smatraju politički nedovoljno iskusnom u petak je, zadnjeg dana kampanje pred nastup predizborne šutnje, na svom Facebook profilu pozvao svoje pristaše, ali i slovenske birače općenito da na izbore izađu u što većem broju. Desnu oporbu optužio je da se njezina kampanja temeljila na preuveličavanju straha od dolaska mase izbjeglica i migranata u Sloveniju.

“Broji se svaki glas, a europski su izbori itekako važni. Zato moramo birati one koji donose društveni mir, a ne one koji izazivaju podjele”, naveo je Šarec.

Ne imenujući konkretno, ali s jakim aluzijama na Janšinu stranku i njegovu europsku listu, Šarec je kazao da birači ne smiju nasjedati na “medijske manipulacije” koje su “plaćene novcem iz inozemstva”. Time smjera na Janšine veze s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom i medije bliske desnici koji birače straše migracijskim valovima i gubitkom europskog identiteta zbog “radikalnog političkog islama”, a dokapitalizirani su novcima poduzetnika iz Mađarske, navodno bliskih Orbanu.

Osim toga Šarec je desne političke suparnike optužio za “sramoćenje i tužakanje” Slovenije u inozemstvu, “povezivanje s ekstremistima u susjednim državama”, te za “špijuniranje političkih protivnika” u zemlji, čime, naveo je on, izazivaju nacionalne podjele i osobna obračunavanja.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Predsjednik katalonske vlade najavio novi referendum o nezavisnosti

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik katalonske vlade Quim Torra poručio je u utorak kako će zagovornici nezavisnosti opet organizirati referendum o samostalnosti Katalonije, no nije precizirao kako niti kada.

Torra bi u četvrtak u regionalnom parlamentu u Barceloni trebao ponuditi odgovor na presudu kojom je u ponedjeljak devetero dužnosnika osuđeno u Madridu na zatvorske kazne od 9 do 13 godine zbog organiziranja nezakonitog referenduma 2017. i posljedičnog proglašenja republike Katalonije.

„Ponovo ćemo to učiniti“, rekao je Torra u utorak na obilježavanju smrti nekadašnjeg predsjednika katalonske vlade Lluísa Companysa, zagovornika nezavisnosti, kojeg je 1940. godine streljala policija španjolskog diktatora Francisca Franca.

„Nećemo odustati od prava na odlučivanje“, rekao je novinarima pored groba Companysa.

Torra inzistira na svom ranijem stavu kako španjolski kazneni zakon ne predviđa kazne za referendume, premda je Vrhovni sud dan ranije priopćio kako u španjolskom Ustavu nema stavke „pravo na odlučivanje“ prema kojem bi se mogao održati zakonski referendum u nekoj od 17 pokrajina.

Unatar katalonskog pokreta za nezavisnost nema jedinstvenog stajališta kako se postaviti nakon osuđujućih presuda koje je izrekao Vrhovni sud. Tri stranke za nezavisnost, koje imaju većinu mjesta u parlamentu u Barceloni, zasebno su presudu nazvale „nepravednom“ i „osvetom“.

Istovremeno različite skupine prosvjednika po svom nahođenju nastavljaju prosvjede diljem Katalonije, autonomne pokrajine sa 7,5 milijuna stanovnika na sjeveroistoku Španjolske.

U utorak je bio prekinut promet na više cesta, no zračni promet na aerodromu El Prat odvija se normalno nakon što je jutros bilo otkazano 45 letova kao posljedica sukoba s policijom u ponedjeljak. Pokret „Demokratski csunami“ u kojem je sudjelovalo nekoliko tisuća osoba nastojao je u ponedjeljak blokirati aerodrom kako bi svijetu poslao poruku o „nepravednoj presudi“.

Hrvatski nacionalni avioprijevoznik Croatia Airlines izvijestio je kako nije otkazao niti jedan let prema Barceloni. Let iz Zagreba prema Barceloni održan je u utorak u 15.20 sati kako je bilo i predviđeno. U Barcelonu je u utorak popodne sletio i avion iz Splita španjolske kompanije Vueling.

Tijekom večeri se očekuju pojačani prosvjedi pred institucijama u Barceloni. U ponedjeljak navečer je bila ozlijeđena 131 osoba u sukobu s policijom, od kojih većina na aerodromu. Jedan mladić je teže ozlijeđen i prevezen na operaciju oka. Moguće da je pogođen policijskim gumenim metkom. Katalonska vlada najavila je istragu policijske intervencije.

Prosvjednici su postavljali barikade i gađali policiju tvrdim predmetima. Španjolski ministar unutarnjih poslova rekao je kako je reakcija policije bila odgovarajuća. Među ozlijeđenima je bilo i policajaca.

„Sutra, baš kao i danas, ovo nastavlja biti politički problem koji tek treba biti riješen“, rekao je novinarima španjolski ministar vanjskih poslova Josep Borrell. Tvrdi da se zagovornici nezavisnosti „ponašaju totalitarno“ ne poštujući Katalonce poput njega koji podržavaju cjelovitost Španjolske.

Borrell se poziva na jednu anketu provedenu u srpnju prema kojoj se 48,3 posto stanovnika Katalonije protivi punoj nezavisnosti a traži ju njih 44 posto.

Katalonija od 1978. godine, nakon smrti generala Franca i prelaska na demokraciju, ima svoju vladu, parlament, policiju, škole, bolnice, a katalonski jezik je služben u tamošnjim institucijama. Središnja vlada u Madridu upravlja vanjskom, obrambenom i fiskalnom politikom. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Aerodrom u Barceloni vraća se u normalu, očekuju se novi prosvjedi

Objavljeno

na

Objavio

Međunarodni aerodrom u Barceloni, El Prat, vraća se u utorak u normalu nakon što su ga u ponedjeljak blokirale tisuće zagovornika nezavisnosti Katalonije ogorčene osuđujućim presudama katalonskim dužnosnicima, a tijekom dana očekuju se novi prosvjedi.

Policija je postavila željezne ograde i kontrolu na centralnom željezničkom kolodvoru Sants u Barceloni i obližnjem aerodromu El Prat.

Središte prosvjeda bila je zračna luka koju su prosvjednici htjeli zauzeti kako bi svijetu ukazali na „nepravednu presudu“. Ondje je došlo do okršaja s policijom, koja je nastojala spriječiti prosvjednika da ne uđu u zaštićeni dio aerodroma i kontrolni toranj. Policija je koristila pendreke i ispaljivala projektile za rastjerivanje mase, bačena je i dimna naprava, a prosvjednici su bacali predmete na policiju i postavljali barikade.

Neki uplašeni turisti u ponedjeljak su se zatekli na međunarodnom terminalu T1 usred sukoba.

List El Mundo u utorak je izvijestio, pozivajući se na službene izvore, da je liječničku pomoć zatražila 131 osoba, od čega većina na aerodromu, te 40 policajaca. Zasad nema informacija da je itko teže ozlijeđen. Tisuće prosvjednika bile su okružile zgradu aerodroma onemogućivši cestovni i željeznički pristup zračnoj luci, dok su neki uspjeli ući proći dio za kontrolu putnika.

Putnici i osoblje zrakoplovnih kompanija morali su pješke dolaziti na aerodrom, a policija je puštala samo one s putnim kartama. Otkazano je 110 letova na tamošnjem aerodromu, što je bilo oko 10 posto predviđenih letova za ponedjeljak. Neki letovi predviđeni za utorak ujutro također su otkazani, no tijekom dana bi se promet trebao odvijati prema ustaljenom rasporedu.

„Blokirati jedan aerodrom nije isto što i blokirati cestu“, rekao je u utorak ujutro španjolski ministar javnih radova José Luis Abalos za katalonski javni radio. „Pravo na prosvjedovanje nije pravo bez granica. To okupljanje nije bilo prijavljeno“, dodao je.

Dosad su u Kataloniji prosvjednici znali blokirati prometnice i željezničke pruge, kao jučer kada je bila prekinuta linija između gradova Girone i Figuerasa jer su oštetili prugu.

Na blokiranje aerodroma pozvao je pokret „Demokratski tsunami“, za kojeg se čulo u nedjelju kada je, uoči izricanja presude katalonskim dužnosnicima, nekoliko stotina osoba pokušalo blokirati i željeznički kolodvor Sants u Barceloni, u čemu zbog intervencije policije nisu uspjeli. To su pokušali nanovo u ponedjeljak.

Španjolski ministar unutarnjih poslova Fernando Grande-Marlaska rekao je u utorak u jutarnjem programu javne televizije TVE kako istražuju tko stoji iza tog pokreta.

Prosvjedi su se tijekom jučerašnjeg dana odvijali i središtu Barcelone, a također i u drugim katalonskim gradovima, a prema posljednjim informacijama bile su privedene tri osobe. Bilo je blokirano više prometnica i željezničkih pruga.

Predsjednik katalonske vlade Quim Torra pozvao je zagovornike nezavisnosti Katalonije, pokrajine na sjeveroistoku Španjolske za 7,5 milijuna, na „odlučan, demokratski i nenasilni“ odgovor na izrečene presude.

Španjolski mediji u utorak ocjenjuju kako posljedice i snaga prosvjeda nisu bili snažni, barem ne na onoj razini kakvu su mnogi očekivali uslijed presuda koje su pobudile emocije kod zagovornika nezavisnosti, a kod nekih izazvale i šok.

Vrhovni sud u Madridu osudio je devetero katalonskih dužnosnika na zatvorske kazne između 9 i 13 godina zbog organiziranja zabranjenog referenduma o nezavisnosti 2017. i posljedičnog jednostranog proglašenja samostalne republike Katalonije. Oni su osuđeni za poticanje stanovništva na ustanak u cilju rušenja državnog poretka te za korištenje javnog novca za organiziranje referenduma kojeg je bio zabranio Ustavni sud.

Još troje dužnosnika osuđeno je na zabranu obnašanja javnih funkcija i novčane kazne.

Katalonska vlada u Barceloni presudu je nazvala “nepravednom” i “osvetom” dok je središnja španjolska vlada u Madridu poručila kako je sudski postupak “bio pravedan” te da su dužnosnici osuđeni zbog “kršenja zakona”. Suci Ustavnog suda su poručili kako su bili nepristrani u donošenju odluke.

Indeks madridske burze IBEX-35 u ponedjeljak je bio oslabio za 0,29 posto u odnosu na dan ranije, čime nije osjetio posljedice donošenja presude. Ulagači su kupovali i prodavali dionice u istom ritmu kao i na ostalim europskim burzama. U utorak jutro IBEX-35 je porastao 0,5 posto što je signal da ulagači nisu zabrinuti aktualnim događanjima.
Katalonija je jedan od industrijski i turistički najrazvijenih dijelova zemlje, gdje nastaje 19 posto španjolskog BDP-a. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari