Pratite nas

Gospodarstvo

Premašen turistički promet ostvaren u cijeloj prošloj godini

Objavljeno

na

Hrvatska turistička zajednica (HTZ) u petak je izvijestila da je u Hrvatskoj danas premašen turistički promet ostvaren u cijeloj prošloj godini, odnosno ostvareno je 19,7 milijuna dolazaka i 106,2 milijuna noćenja.

Prema prvim podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnom i nekomercijalnom segmentu te nautičkom charteru, u Hrvatskoj je na današnji dan, ostvareno 19.722.582 dolazaka (+5%) i 106.162.242 noćenja (+2%), a čime je premašen turistički promet ostvaren u cijeloj 2018. godini kada je realizirano 19.719.329 dolazaka i 106.056.638 noćenja.

– Činjenica da smo za više od dva mjeseca ranije premašili turistički promet ostvaren u cijeloj prošloj godini predstavlja odličan rezultat hrvatskog turizma i jasnu potvrdu kako je ova turistička godina, unatoč svim izazovima, odlično provedena od strane cjelokupnog hrvatskog turističkog sektora.

S optimizmom ulazimo u 2020. godinu, koja će također biti zahtjevna, a naš će primarni cilj biti zadržavanje konkurentne pozicije Hrvatske u Europi, ali i daljnje pozicioniranje na novim dalekim tržištima – poručio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić dodavši kako ćemo listopad završiti s desetak posto rasta u odnosu na isti mjesec lani što svjedoči sve boljoj afirmaciji Hrvatske kao destinacije koja nudi puno više od sunca i mora.

U dosadašnjem dijelu godine najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke, Hrvatske, Slovenije, Austrije, Poljske, Italije, Češke i Velike Britanije, dok je, gledajući po destinacijama, najviše noćenja ostvareno u Dubrovniku, Rovinju, Poreču, Splitu, Medulinu, Umagu, Viru, Malom Lošinju i dr. Promatrajući rezultate ostvarene po vrsti smještaja, najviše noćenja je ostvareno u objektima u domaćinstvu (38,8 milijuna noćenja), hotelima (24,4 milijuna noćenja) i kampovima (18,8 milijuna noćenja).

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Svjetske burze pale, globalno gospodarstvo uranja u recesiju

Objavljeno

na

Objavio

Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale, nakon niza podataka koji pokazuju da zbog posljedica širenja koronavirusa najveća svjetska gospodarstva uranjaju u recesiju.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna skliznuo 2,7 posto, na 21.052 boda, dok je S&P 500 pao 2,1 posto, na 2.488 bodova, a Nasdaq indeks 1,7 posto, na 7.373 boda.

Najveća svjetska burza najviše je pala u srijedu, više od 4 posto, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump pozvao Amerikance da slijede stroge mjere socijalnog distanciranja uoči „dva teška tjedna“ u kojima bi u SAD-u od koronavirusa moglo umrijeti između 100.000 i 240.000 ljudi.

“Apsolutno je ključno za američki narod da slijedi smjernice idućih 30 dana. To je pitanje života i smrti”, kazao je Trump na konferencije za novinare.

„Nakon Trumpovog upozorenja da će situacija biti gora prije nego što se poboljša, ulagači su shvatili da će problemi s virusom potrajati dulje nego što su očekivali“, kaže Chris Zaccarelli, direktor u tvrtki Independent Advisor Alliance.

Tjedan dana prije cijene su dionica na Wall Streetu snažno porasle, zahvaljujući korekciji nakon prethodnog oštrog pada i nadi ulagača da će monetarne i fiskalne poticajne mjere ublažiti gospodarske štete.

No, sasvim je jasno da će najveće svjetsko gospodarstvo uroniti u recesiju, s obzirom da su zbog mjera suzbijanja virusa paralizirani mnogi dijelovi gospodarstva.

Projekcije, koje je objavio proračunski ured američkog Kongresa, pokazuju da bi u drugom tromjesečju bruto domaći proizvod (BDP) SAD-a mogao pasti za više od 7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

U međuvremenu, broj zaraženih koronavirusom u svijetu premašio je 1,1 milijun, dok je broj umrlih premašio 62.000. Kako se još ne vidi kraj širenju virusa u svijetu, jasno je da će posljedice po gospodarstva biti goleme.

Svi makroekonomski pokazatelji upućuju na to. Među ostalim, u petak je objavljeno da je u SAD-u u ožujku broj zaposlenih pao za 701 tisuću, čime je naglo prekinut trend rasta zaposlenosti koji je trajao rekordnih 113 mjeseci.

„Čini se da će ovo tržište ‘medvjeda’ potrajati. Što će dulje ljudi ostati kod kuće, to će gospodarstvu trebati više vremena da se ponovno pokrene, a zaradama kompanija da se oporave“, kaže Zaccarelli.

Uskoro počinje sezona objava kvartalnih poslovnih izvješća američkih kompanija, a mnoge su već smanjile procjene svojih rezultata u prvom tromjesečju.

Stoga analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da će zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u prvom kvartalu pasti 4,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a u drugom 10,9 posto, što znači da se očekuje recesija zarada, odnosno njihov pad dva kvartala zaredom.

Nakon prošlotjednog pada, S&P 500 indeks u minusu je oko 27 posto u odnosu na svoju rekordnu razinu, dosegnutu 19. veljače, što znači da je izbrisano oko 7.000 milijardi dolara tržišne vrijednosti dionica u sastavu tog indeksa.

I eurozona uranja u recesiju. U petak je tvrtka IHS Markit objavila da je indeks menadžera nabave (PMI) u eurozoni u ožujku potonuo rekordnih 21,9 bodova u odnosu na veljaču, spustivši se na 29,7 bodova, najnižu razinu otkada je londonska tvrtka počela prikupljati i obrađivati podatke.

“Podaci upućuju na zaključak da je godišnja stopa pada gospodarstva eurozone već blizu 10 posto, a najgore neizbježno tek dolazi u bliskoj budućnosti”, tumači glavni ekonomist Markita Chris Williamson.

Zbog otga su i na europskim burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,7 posto, na 5.415 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,1 posto, na 9.525 bodova, a pariški CAC 4,5 posto, na 4.154 boda.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks potonuo 8,1 posto, na 17.820 bodova. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Za tri mjeseca blokade država će se morati zadužiti 75 milijardi kuna

Objavljeno

na

Objavio

Za tri mjeseca blokade država će se morati zadužiti 75 milijardi kuna, novca na tržištu ima, no pitanje je pod kojim će se uvjetima realizirati nova zaduženja, piše u nedjelju Večernji list.

Ministarstvo financija pribavilo je prvih šest od 65 milijardi kuna, koliko će iduća tri mjeseca država morati posuditi za funkcioniranje hladnog pogona, otplatu 20 milijardi kuna starog duga te pokriće osnovnih troškova: plaća, mirovina, socijalnih davanja, pojačanih izdataka u zdravstvu i ostalim javnim službama koje se nalaze na prvoj liniji obrane od koronavirusa, navod dnevnik.

Ministar financija Zdravko Marić u intervjuu za Večernji list kazao je da tih 65 milijardi kuna predstavlja 45 posto planiranog državnog proračuna za ovu godinu. Golem je to novac koji će se najprije tražiti na domaćem tržištu, kod banaka te mirovinskih i investicijskih fondova.

Tek nakon toga Hrvatska će pokušati svoje papire ponuditi i na međunarodnom tržištu, gdje se očekuje neviđena gužva. Svoj prvi “korona” kreditni aranžman RH dogovara s domaćim bankama i poslužit će za isplatu travanjskih plaća i mirovina.

Premda su se neki šokirali brojkom od 65 mlrd. kuna, kolike će biti tromjesečne državne potrebe za zaduženjem, analitičara Ekonomskog instituta u Zagrebu Željko Lovrinčević veli da ta brojka nije konačna te da joj treba pribrojiti još 10-ak milijardi, koliko će se morati zadužiti lokalne jedinice i javna poduzeća. Rupa će, dakle, biti teška deset milijardi eura samo za tri iduća mjeseca, od čega RH može računati na nešto više od jedne milijarde eura iz europskih fondova.

No, nove financijske potrebe države težit će 75 milijardi kuna samo u optimističnom scenariju da će blokada gospodarstva trajati najdulje tri mjeseca, donosi Večernji list. (Hina)

Ministar Marić: Nakon ove krize pokrećemo ubrzani razvoj gospodarstva

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari