Pratite nas

Kultura

Premijer Plenković otvorio 53. Vinkovačke jeseni

Objavljeno

na

Pozivom da krene svečani mimohod folklornih skupina, predsjednik Vlade Andrej Plenković otvorio je u nedjelju 53. Vinkovačke jeseni istaknuvši kako su one velik skup folklora i predstavljaju za sve nas jednu veliku prigodu da osvijestimo našu kulturu, baštinu, tradiciju i vjeru i sve ono što nas čini ponosnim Hrvatima, Slavoncima i Šokcima.

Plenković je istaknuo je kako mu je veliko zadovoljstvo da može biti na početku mimohoda brojnih kulturno-umjetničkih društava iz cijele Hrvatske na 53. izdanju Vinkovačkih jeseni.

Upravo je ova manifestacija, koju podupire Ministarstvo kulture i hrvatska Vlada, sjajna prigoda da ogroman broj naših ljudi vidi koliko je lijepo izložiti ono što nam je dala naša povijest, običaji i ono što u svojoj biti hrvatski narod jest, naglasio je premijer.

Ponosan je na ono što ova vlada čini za Slavoniju kroz provedbu projekta “Slavonija” u svim područjima te je podsjetio da je 5. Savjet za Slavoniju održan u Vinkovcima prije nešto manje od dva mjeseca. Mogu kazati kako ćemo nastaviti jednakim angažmanom u našem mandatu pomagati Slavoniju, divnu i bogatu koja je naša žitnica, ali koja ima demografskih problema, koja još uvijek trpi posljedice agresije na Republiku Hrvatsku i svih onih tegoba koje smo imali u Domovinskom ratu, rekao je premijer.

I stoga, poručio je, ova Vlada stavljajući prioritet kroz razvojne sporazume, brojne projekte i sredstva koja alociramo u Slavoniji i svim slavonskim županijama nastoji ispraviti one negativne trendove u ono što može biti pozitivno, dobro i razvojno. I s tim na umu posvećen da i dalje pomažemo Vinkovcima i Vukovarsko srijemskoj županiji i cijeloj Slavoniji, već od idućeg tjedna, na idućem savjetu u Belom Manastiru šaljem poruku podrške svim našim istočnim županijama, rekao je premijer Plenković.

Vinkovačkim ulicama i trgovima prolazi više od 4.500 članova iz 76 folklorne skupine, 30 konjskih zaprega i 20 jahača, sudionika 53. Vinkovačkih jeseni koje se održavaju od 7. do 16. rujna. Svečani mimohod najposjećenija je i najspektakularnija priredba Vinkovačkih jeseni koju svake godine duž gradskih ulica i trgova prati nekoliko desetaka tisuća posjetitelja (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

VIII. Nagradni natječaj na temu »Pobijeni hercegovački franjevci«

Objavljeno

na

Objavio

Želeći njegovati spomen na 66 hercegovačkih franjevaca koje su kao nevine tijekom i u poraću Drugog svjetskog rata pobili jugokomunisti, Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« na čelu s fra Miljenkom Stojićem, u suradnji s Društvom hrvatskih književnika Herceg Bosne na čelu s Ivanom Sivrićem, raspisuje nagradni natječaj na temu pobijeni hercegovački franjevci tijekom i u poraću Drugog svjetskog rata za uratke iz: književnosti, glazbe, likovne kulture, povijesti, računalstva, umjetničke fotografije, videa. Natječaj je otvoren za: djecu (pučka škola), mladež (srednja škola), odrasle (studenti i punoljetni).

Radovi (ako su tekstualni, trebaju biti napisani na računalu) neka se pošalju najkasnije do 15. prosinca 2018. na adresu: Vicepostulatura, Kard. Stepinca 14, 88220 Široki Brijeg. Mogu to biti i objavljeni radovi u vremenu od zadnjih Dana pobijenih hercegovačkih franjevaca.

Obavezno čitko naznačiti ime i prezime, adresu, broj telefona, nadnevak rođenja te ako dotični ide u školu koju školu i koji razred, odnosno godinu, pohađa. Radovi se ne vraćaju.

Dodjeljuju se 3 nagrade za najbolje radove u kategoriji uzrasta iz nabrojenih područja koje će biti uručene na »IX. danima pobijenih hercegovačkih franjevaca« 4. – 7. veljače 2018. Nagrađenima se uručuju prigodna nagrada i plaketa te im se rad postavlja na portal Vicepostulature pobijeni.info (Odjek u puku – Glas o mučeništvu – Natječaj) i objavljuje u glasilu Stopama pobijenih.

Vicepostulatura moli sve pučke i srednje škole s hrvatskim nastavnim programom te Sveučilište u Mostaru da u nastavi povijesti spomenutih dana održe prigodno predavanje o pobijenim hercegovačkim franjevcima i povijesnom okviru u kojem se to dogodilo. Svima unaprijed zahvaljuju!

Skladba Franje Kraljevića – ‘Bože, nek’ se nikad ne zaboravi’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Knezović: Hoće li BiH na Eurosongu predstavljati Turkinja sa pjesmom na turskom?

Objavljeno

na

Objavio

Za Knezovića je izbor filma koji će predstavljati BiH u borbi za Oscara jedna velika blamaža, kako za filmsku umjetnost, tako i za Bosnu i Hercegovinu općenito.

”Iza ovakve odluke Udruženja filmskih radnika stoji šačica diletanata koji su sada svima jasno dali do znanja da je ovo udruženje jedna turkofilna organizacija iza koje stoji svima nam poznata politika u Bosni i Hercegovini.“ – oštro je komentirao Slaven Knezović za Dnevnik.ba odluku da film „Ne ostavljaj me“ bude ovogodišnji kandidat Bosne i Hercegovine za najprestižniju filmsku nagradu Oscar kojega dodjeljuje Američka akademija filmskih umjetnosti i znanosti.

Za Knezovića je takav izbor ništa doli jedna velika blamaža, kako za filmsku umjetnost, tako i za Bosnu i Hercegovinu općenito.

”Je li možda idući korak da Bosnu i Hercegovinu na idućem Eurosongu predstavlja Turkinja sa pjesmom na turskom jeziku?”, zapitao se Knezović.

Film čiju režiju potpisuje Aida Begić, rađen je u bosanskohercegovačko-turskoj koprodukciji te će biti prikazivan na turskom jeziku. Naravno, uz titlove Bosancima i Hercegovcima koji ne razumiju. Uradak tematizira život izbjeglica u Turskoj, a radnja prati zgode i nezgode trojice dječaka Sirijaca, izbjeglica koji se nalaze i u glavnim ulogama filma.

Ovogodišnjeg predstavnika Bosne i Hercegovine američkoj filmskoj akademiji u utrci za Oscara kao i prethodnih osamnaest godina kandidira Udruženje filmskih radnika BiH.

Slavenu Knezoviću, ali i brojnim drugim bosanskohercegovačkim umjetnicima filma, nije jasna logika kojom se Udruženje filmskih radnika vodilo pri izboru filma. Osim redateljice i dijela ekipe iza kamere, zapravo nije jasna ni realna veza između Bosne i Hercegovine i filma koji će pred svijetom zaigrati u njezino ime.

Inače, izborom film „Ne ostavljaj me“ po strani su ostavljena dva nagrađivana bosanskohercegovačka uratka, „Mrtve Ribe“ i „Meso“. Kao jedini razlog zašto ni jedan ni drugi nisu kandidirani za Oscara, Slaven Knezović navodi činjenicu da je jedan mostarski a drugi banjalučki, odnosno hrvatski i srpski.

S druge strane, „Ne ostavljaj me“ nije ni mostarski, ni banjalučki, ali ni sarajevski, no zato je turski i to je glavna odrednica njegove kvalitete prema stručnjacima iz spomenutog Udruženja, piše Dnevnik.ba

Film „Mrtve ribe“, u režiji Kristijana Milića i po scenariju Josipa Mlakića, koji tematizira postratno vrijeme u Bosni i Hercegovini, već je osvojio međunarodnu javnost, čemu najbolje svjedoči nagrada za najbolji strani film osvojena na najstarijem festivalu nezavisnog filma u svijetu „WorldFest Houston“ u Houstonu u SAD-u.

Banjalučki film „Meso“ režisera Saše Hajdukovića s druge strane, ovog je ljeta ušao u glavnu natjecateljsku selekciju „World Competition“ na prestižnom filmskom festivalu u Montrealu.

Usprkos potvrdama kvalitete i činjenici da su i jedan i drugi već prikazani i domaćoj i svjetskoj javnosti, Udruženje filmskih radnika BIH kandidirat će film čija distribucija u domaćim kinima kreće tek u četvrtak, po „hitnoj proceduri“, što znači da Bosanci i Hercegovci još uvijek i ne znaju kakav ih film predstavlja.

Zbog svega navedenog, Slaven Knezović očekuje od, kako kaže, poštenih i stručnih kadrova iz Udruženja filmskih radnika da istupe iz ove udruge, a Fondaciju za kinematografiju i Ministarstvo kulture poziva da se ograde od ovakvog izbora nekolicine „diletanata i turkofila koji sebe doživljavaju kao vrsne stručnjake“.

Također, kako bi se Bosna i Hercegovina i svi koji rade i vole bh. film kao takav zaštitili od dodatnih neugodnosti, Knezović najavljuje i upućivanje otvorenog pisma američkoj filmskoj Akademiji kojim će se nastojati pojasniti sve okolnosti koje ovogodišnjeg kandidata za Oscara u najmanju ruku udaljavaju od bosanskohercegovačkog identiteta i kinematografije.

”Kao da nije dovoljno što nam se nameću dva bošnjačka člana Predsjedništva, pa nam sada i turske filmove kandidiraju za Oscara“, naveo je Knezović te nastavio kako se time očito svjesno želi poslati poruka kako je Bosna i Hercegovina isto što i Turska, te da je turski jezik jedan od službenih jezika u Bosni i Hercegovini.

”To što djelatnici Udruženja filmskih radnika Bosne i Hercegovine više vole tursku nego bosanskohercegovačku kulturu sigurno neće podići ugled ove države u svijetu, no sigurno će je srozati i to na uštrb filma koji je dosad slovio kao jedan od najboljih promotora kulture i talenta Bosne i Hercegovine“, smatra Knezović.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari