Pratite nas

Kultura

Premijer Plenković otvorio 53. Vinkovačke jeseni

Objavljeno

na

Pozivom da krene svečani mimohod folklornih skupina, predsjednik Vlade Andrej Plenković otvorio je u nedjelju 53. Vinkovačke jeseni istaknuvši kako su one velik skup folklora i predstavljaju za sve nas jednu veliku prigodu da osvijestimo našu kulturu, baštinu, tradiciju i vjeru i sve ono što nas čini ponosnim Hrvatima, Slavoncima i Šokcima.

Plenković je istaknuo je kako mu je veliko zadovoljstvo da može biti na početku mimohoda brojnih kulturno-umjetničkih društava iz cijele Hrvatske na 53. izdanju Vinkovačkih jeseni.

Upravo je ova manifestacija, koju podupire Ministarstvo kulture i hrvatska Vlada, sjajna prigoda da ogroman broj naših ljudi vidi koliko je lijepo izložiti ono što nam je dala naša povijest, običaji i ono što u svojoj biti hrvatski narod jest, naglasio je premijer.

Ponosan je na ono što ova vlada čini za Slavoniju kroz provedbu projekta “Slavonija” u svim područjima te je podsjetio da je 5. Savjet za Slavoniju održan u Vinkovcima prije nešto manje od dva mjeseca. Mogu kazati kako ćemo nastaviti jednakim angažmanom u našem mandatu pomagati Slavoniju, divnu i bogatu koja je naša žitnica, ali koja ima demografskih problema, koja još uvijek trpi posljedice agresije na Republiku Hrvatsku i svih onih tegoba koje smo imali u Domovinskom ratu, rekao je premijer.

I stoga, poručio je, ova Vlada stavljajući prioritet kroz razvojne sporazume, brojne projekte i sredstva koja alociramo u Slavoniji i svim slavonskim županijama nastoji ispraviti one negativne trendove u ono što može biti pozitivno, dobro i razvojno. I s tim na umu posvećen da i dalje pomažemo Vinkovcima i Vukovarsko srijemskoj županiji i cijeloj Slavoniji, već od idućeg tjedna, na idućem savjetu u Belom Manastiru šaljem poruku podrške svim našim istočnim županijama, rekao je premijer Plenković.

Vinkovačkim ulicama i trgovima prolazi više od 4.500 članova iz 76 folklorne skupine, 30 konjskih zaprega i 20 jahača, sudionika 53. Vinkovačkih jeseni koje se održavaju od 7. do 16. rujna. Svečani mimohod najposjećenija je i najspektakularnija priredba Vinkovačkih jeseni koju svake godine duž gradskih ulica i trgova prati nekoliko desetaka tisuća posjetitelja (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

‘Vltava’ – čarobna glazba satkana od uzvišene ljubavi prema naciji, domovini i zavičaju

Objavljeno

na

Objavio

Bedřich Smetana (1824-1884.) otac češke glazbe, utemeljitelj nacionalne opere, skladatelj i dirigent bio je u svojoj 50-oj godini života gluh, tako da na premijeri nije mogao čuti svoje remek-djelo, “Vltavu”, jedinstvenu, čarobnu simfonijsku pjesmu iz ciklusa “Moja Domovina” (“Má Vlast”).

Nije rođen u Pragu (iako se njegovo ime obično veže uz glavni grad Češke), nego u Litomyšlu, malom gradiću istočno od Praga na samoj granici Češke i Moravske, na području na kojemu je službeni jezik bio njemački. Češki je naučio tek kasnije, ali možda je upravo ta odvojenost od materinjeg jezika, pisma i češke kulture u mladom skladatelju i probudila još veću i gorljiviju ljubav prema Rodu i Domovini.

Bila mu je namijenjena sudbina pivara (jer time se bavio njegov otac), ali život ga je odveo na drugu stranu, jer se Bedřich već sa šest godina pokazao vrhunskim glazbenim talentom i nastupio pred publikom na koncertu kao pijanist. Osim klavira, učio je svirati violinu, ali je ipak ostao najpoznatiji po svojim sjajnim skladbama što ih je stvarao najprije zanesen ljubavlju prema ženama koje je volio, a potom i opusom u kojemu je slavio Domovinu, češku povijest i svoju ljubav prema zavičaju.

Ovaj glazbeni virtuoz, dirigent, pedagog i skladatelj, svjetskoj je baštini ostavi dragocjena djela među kojima su najznačajnija:

  • opere “Prodana nevjesta”, “Libuša”, “Dalibor”
  • grandiozni ciklus od 6 simfonijskih pjesama (“Moja domovina”)
  • slavna i čarobna simfonijska pjesma “Vltava”

Uzor Smetani bio je Franz Liszt s kojim je bio i veliki prijatelj, a posvetio mu je i skladbu Šest karakterističnih komada. Na nagovor Liszta Smetana je utemeljio Klavirski institut u Pragu koji ubrzo postaje važno središte glazbenog života. U to vrijeme (do 1856. godine) u Češkoj njegova djela i nisu bila tako poznata. Velike uspjehe postiže tek u Švedskoj (kuda odlazi nakon uvođenja Bachovog apsolutizma). U Göteborgu provodi 5 godina. Postaje poznati i priznati zborski dirigent, pijanist, a utemeljio je i glazbenu školu. Pored svega toga sklada i svoja prva važnija djela (simfonijske pjesme Richard III., Wallensteinov logor i Hakon Jarl).

U Prag se vraća poslije pada Bachovog apsolutizma i radi na utemeljenju nacionalne opere (jer do tada su u Češkoj operna djela izvođena na njemačkom jeziku).

Godine 1866. sklada svoju prvu operu – Braniboři v Čechách /Brandenburžani u Češkoj, a njezina je praizvedba upriličena u Privremenom kazalištu. Ovo je djelo postiglo sjajan uspjeh.

Grandiozni ciklus “Moja domovina” predstavlja jedinstvenu i neponovljivu i snažnu tonsku apoteozu mita i povijesti češke nacije, a cjelokupno djelo Bedřicha Smetane skladna je sinteza nacionalnih i aktualnih europskih glazbenih elemenata upotpunjena savršenim umjetničkim izrazom.

Čovjek ne mora biti Čeh pa da mu srce zaigra kad čuje ove harmonične zvuke koji se tako ljupko upotpunjuju, sljubljuju i stapaju u cjelinu u zadivljujućem, sjajnom i očaravajućem glazbenom remek-djelu što ga može stvoriti samo biće ispunjeno Božjim nadahnućem i žarkom ljubavlju prema Domovini koja se ne da niti može mjeriti nikakvim ovozemaljskim mjerilima.

U svome je Dnevniku na jednom mjestu ovaj veliki skladatelj zapisao: “Ja sam oruđe više sile…jedanput ću u tehnici postati Liszt, a u skladanju Mozart.”

Zaplovimo Vltavom…i uživajmo u krajoliku zavičaja neponovljivog Smetane…

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

NEMOJ ME ZABORAVITI!

Objavljeno

na

Objavio

Napisat ću dio priče,
samo kraj će sretan biti
i sad čujem kako viče:
NEMOJ ME ZABORAVITI!

Heroj Domovinskog rata,
kojeg crna zemlja krije,
čekala je sestra brata,
vratio se nikad nije!

Čekala je majka sina
i brisala suze s lica,
uze joj ga Domovina,
pokri sveta trobojnica!

I otac ga ček’o dugo
al morao je jedno znati:
slomit ćeš mu srce tugo
pa ga neće dočekati.

Ali će ga zagrliti
u kraljevstvu Božje sreće,
tek će oni sretni biti
tu gdje tuga ući neće!

Velimir Velo Raspudić / Kamenjar.com

 

Još te čuvam, košuljo sveta!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari