Pratite nas

Pregled

Premijera dokumentarnog filma ‘Heroji se ne zaboravljaju’ o heroju Pearl Harboura Petru Tomiću

Objavljeno

na

Foto: MORH / T. Brandt

U dvorani Doma HV “Zvonimir” u petak 7.12., na dan obljetnice japanskog napada na Pearl Harbor, premijerno je prikazan dokumentarni film HRT-a o američkom junaku hrvatskog porijekla pod nazivom “Heroji se ne zaboravljaju”, priopćio je MORH

Redatelj filma je Ištvan Filaković, scenaristi su Vladimir Brnardić i Nenad Bach, direktor fotografije Dražen Lipka, montažer Mladen Radaković, glazbu je skladao Nenad Bach, a pod ravnanjem maestra Alana Bjelinskog original je snimio Simfonijski orkestar HRT-a, koji je nastupio i na premijeri pod ravnanjem Olje Dešića.

Svečanoj premijeri filma prisustvovali su potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević, zamjenik načelnika Glavnog stožera OS RH general-pukovnik Drago Matanović, državna tajnica Ministarstva hrvatskih branitelja Nevenka Benić, posebni savjetnik ministra obrane Božo Kožul, veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država W. Robert Kohorst, vojni izaslanika SAD-a brigadir Robert Mathers, autori filma, članovi obitelji Tomić i ostali.

Posebni gost bio je i umirovljeni američki kontra-admiral Robert Lunney koji je pronašao potomke Petra Hercega u Prologu u Hercegovini.

Ministar obrane Damir Krstičević zahvalio se svima koji su prepoznali važnost očuvanja sjećanja i istine o junačkim djelima hrvatskog heroja: “Petar Tomić svojim junačkim činom pokazao je svoju posvećenost vojnom pozivu, odanost svojim suborcima ali i potvrdio kako su istinska hrabrost i odlučnost prepoznatljive vrline koje su obilježile povijest hrvatskog vojnika i čovjeka. Sve te vrednote nastojimo graditi i razvijati danas u okviru pobjedničke hrvatske vojske.”

Istaknuo je kako mu je iznimno drago što su premijeri filma prisustvovali kadeti Hrvatskog vojnog učilišta koji na primjeru Petra Tomića mogu pronaći inspiraciju za buduće djelovanje u hrvatskoj vojsci no i primjer i poruka svima nama kako trebamo biti odlučni u pronalasku svih naših nestalih i žrtava Domovinskog rata: “Kao država koja je u svojoj nedavnoj prošlosti osjetila što su gubitci i ratna stradavanja, s posebnim pijetetom gledamo na svaki ovakav herojski čin, a posebno smo ponosni kada je riječ o našem čovjeku.”

Veleposlanik SAD-a Robert Kohorst čestitao je autorima filma te iskazao iznimnu zahvalnost organizatorima događanja. Tragediju Pearl Harbora usporedio je s tragedijom Vukovara, čijoj je obljetnici stradavanja i sam nedavno prisustvovao: “Kao i na Vukovar, mi gledamo na Pearl Harbor kao tragediju i žalimo izgubljene, ali također slavimo one koji su pokazali nevjerojatnu hrabrost tijekom ovih tragičnih događaja. S ponosom i SAD-a i Hrvatske sada možemo slaviti heroja Petra Tomića.”

Umirovljeni kontra-admiral Robert Lunney u svom se govoru prisjetio kako je tekla potraga za porijeklom hrvatskog heroja. Istaknuo je kako je uspješna potraga rezultat zajedničkog rada te pomoći brojnih hrvatskih prijatelja. “Važno je da svi prepoznajemo dijeljene vrijednosti i tradicije između Amerike i Hrvatske i sjetimo se da smo čvrsti saveznici u pogledu obrane i sigurnosti”, zaključna je poruka kontra-admirala.

U središtu radnje filma herojski je čin Petra Hercega Tomića i kasnija potraga za njegovim potomcima. Među prvim žrtvama iznenadnog japanskog napada na Pearl Harbour 7.12.1941., kojim je počeo Drugi svjetski rat na Pacifiku, bio je američki bojni brod Utah.

Hrvat Petar Herceg Tomić tog je dana po cijenu vlastita života spasio veliki dio posade od sigurne smrti. Za svoj junački čin, u kojem je izgubio život, 1942. posmrtno je odlikovan najvišim američkim odlikovanjem za hrabrost Kongresnom medaljom časti. On je jedan od ukupno petnaest pripadnika američke mornarice kojima je to najviše odlikovanje dodijeljeno za izuzetnu hrabrost prilikom japanskoga napada na Pearl Harbor.

Poslije šest i pol desetljeća jedna od rijetkih neuručenih Medalja časti dodijeljena je obitelji Petra Hercega na palubi najvećeg nosača zrakoplova američke ratne mornarice Enterprise usidrenim 2006. pred Splitom.

Foto: MORH / T. Brandt

Foto: MORH / T. Brandt

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Zagreb 21. i 22. veljače – Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Međunarodna konferencija “Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću” održat će se u Zagrebu 21. i 22. veljače, organizira je Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva, a suorganizator joj je Hrvatska matica iseljenika (HMI).

O bogatoj, burnoj i često puta tragičnoj povijesti hrvatskog iseljeništva u svojoj paralelnoj borbi za opstanak daleko od domovine, još uvijek se malo zna. S jedne strane bila je to borba za fizički opstanak doseljenika jer su nepoznavanje jezika i kulturološki šok otežavali proces asimilacije i integracije u novim sredinama, a s druge se strane čvrsto njegovala borba za očuvanje hrvatskog nacionalnog, vjerskog i kulturnog identiteta, ističu iz HMI-a.

Posebno je zanimljiva povijest hrvatske političke emigracije, koja nažalost u Hrvatskoj često ima negativan imidž, kako u široj javnosti, tako i među velikim brojem hrvatskih znanstvenika i znanstvenih institucija. Trebalo bi puno vremena i prostora da se odgovori zašto je tome tako.

Jedan od razloga za organiziranje dvodnevne konferencije je činjenica da je hrvatska politička emigracija, kroz političke stranke, pokrete te istaknute pojedince u iseljeništvu, imala važnu ulogu u društveno političkim događajima koji su se odigrali u Hrvatskoj u dvadesetom stoljeću, poručuje organizator.

Sliku hrvatske političke emigracije, njenu ulogu i istaknute pojedince na konferenciji će pokušati približiti 30-ak sudionika.

„Hrvatska politička emigracija: nastanak, podjele, kontroverze“, „ Nasilje kao sredstvo političke borbe hrvatskih iseljenika početkom 20. Stoljeća“, „Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija: međusobni odnosi i utjecaji, ujedinjenje i zajednička borba za Hrvatsku“, teme su o kojima će govoriti Danijel Jurković, Marin Knezović i Tomislav Đurasović.

Djelovanje Hrvata u Južnoj Americi i Australiji približit će Marina Perić Kaselj i Vice John Batarelo analizirajući Prvi svjetski rat i iseljenički pokret Jugoslavenska narodna obrana te maštanja o slobodnoj Hrvatskoj i konkretna djelovanja.

Konferencija će biti prilika da se progovori i o istaknutim pojedincima hrvatske političke emgracije Bruni Bušiću, Bogdanu Radici, Juri Prpiću, ali i drugima, manje poznatim emigrantima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Plenković: Ciljamo na zrakoplov zapadne tehnologije

Objavljeno

na

Objavio

Za Hrvatsku je propao posao s nabavkom izraelskih F-16. Ide li Hrvatska u nabavku novih zrakoplova, kada i pod kojim uvjetima, na ta pitanja odgovorio je premijer Andrija Plenković.

Mi smo se u krajnjoj liniji i u procesu koji je iza nas, koji smo stavili van snage 14. siječnja, a vidjeli ste, i većina u Saboru je vrlo uvjerljivo odbacila SDP-ovu interpelaciju, dakle podržala je Vladu i ministra Krstičevića, ponovili, a to je i u zaključku, da održavamo sve daljnje napore da Hrvatska osigura sposobnost i modernizaciju Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva.

Što se tiče tipa zrakoplova on je i zadnji put, bilo je sasvim jasno, na temelju studije koju su napravili stručnjaci iz Ministarstva obrane, tip zrakoplova zapadne tehnologije. Mi smo i na ovoj velikoj konferenciji, gdje dolaze i ljudi iz svijeta obrambene industrije iskoristili ovu prigodu i za razgovor s predstavnicima Lockheed Martina i s predstavnicima Saaba.

Oni su i dalje zainteresirani i mi ćemo u sljedećim tjednima i mjesecima gledati kako da na temelju iskustva koje smo prošli započnemo jedan novi proces koji bi u razumnom vremenskom periodu osigurao Hrvatskoj realizaciju onoga što želimo, a to je modernizacija našeg zrakoplovstva, rekao je premijer za HRT.

Premijer trenutno sudjeluje na međunarodnoj konferenciji o sigurnosti u Münchenu, gdje je njemačka kancelarka upozorila da je postojeći međunarodni poredak pred raspadom i snažno branila multilateralizam.

Isto tako, američki potpredsjednik Mike Pence u svom je govoru iznio stav SAD-a koji ustvari traži poslušnost Europe kad su u pitanju sankcije Iranu, kada je u pitanju Venezuela, Sjeverni tok 2 i druga ključna pitanja. Može li se Hrvatska pozicionirati tako da zadovolji zahtjeve oba tabora?

Cijela minhenska sigurnosna konferencija bila je prigoda da zajedno s brojnim akterima država i međunarodnih organizacija raspravljamo o najvećim aktualnostima današnjega svijeta.

Pitanje globalnoga upravljanja, pitanje funkcioniranja međunarodnih organizacija, rješavanje kriza, energetska pitanja, sve su to teme koje su bile dotaknute danas, pa onda i u govorima koje su imali kancelarka Merkel i potpredsjednik Pence.

Ono što se nama čini je da se ipak u protekle 2,5 godine polako približavaju stajališta SAD-a i Europe, vrlo široko govoreći, međutim da postoji nekoliko pitanja gdje su te različitosti još uvijek vidljive. Ali za nas kao zemlju koja je dio NATO-a, znači saveznici smo i SAD-a i naših europskih partnera i članica Europske unije, trebamo prije svega raditi na tome da Sjedinjene američke države ostanu privržene osiguranju i prisutnosti na europskom kontinentu, a to znači prije svega sigurnosti, kaže premijer Plenković.

S glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom razgovarao je o doprinosu Hrvatske globalnoj strategiji Sjevernoatlantskog saveza. Hrvatska vlada namjerava i dalje povećavati obrambeni proračun.

Mi smo članica NATO-a, sada u travnju će biti 10 godina. Cijela organizacija slavi svoju 70. obljetnicu. NATO je Hrvatskoj omogućio sigurnosni kišobran kolektivne sigurnosti i podigao našu sigurnost i neovisnost na višu razinu.

Nema nikakve dileme da je NATO pozitivan za Hrvatsku. Ono što mi želimo – da aktivnosti cijeloga saveza, a to su dokumenti koji se godinama usvajaju, dožive svoju provedbu na razini država članica. Mi radimo na tome. Moja Vlada je od 2016. u više navrata povećala izdvajanja za obranu. Mi smo od 2016. pa do 2019. pokazali vrlo jasne signale.

Tu našu spremnost smo i deklarirali prema NATO-u, ona je pozitivno primljena i u godinama pred nama, a to je negdje otprilike do 2024., 2025. Nastojat ćemo u okvirima financijskih mogućnosti izdvajati toliko da i tih ukupnih 2 posto BDP-a budu vrlo kvalitetni i Hrvatsku čine pouzdanim saveznikom, rekao je.

Predsjednica: Izdvajanja za obranu nisu trošak, za svoju sigurnost smo odgovorni mi sami

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari