Pratite nas

Najave

Premijera dokumentarnog filma ‘Krvavi Uskrs’

Objavljeno

na

U ponedjeljak, 30. ožujka 2020., Hrvatska radiotelevizija premijerno će u 20 sati prikazati dokumentarni film “Krvavi Uskrs”, autora Borne Marinića.

Rat koji je početkom 1991. počeo zahvaćati Hrvatsku nije mimoišao niti Plitvička jezera. Krajem ožujka terorističke skupine preuzele su kontrolu nad Nacionalnim parkom, nakon čega je uslijedila munjevita akcija hrvatske policije, tada jedine legalne oružane snage. Plitvice su, na Uskrs, 31. ožujka 1991. stavljene pod kontrolu, no za to je plaćena i prva žrtva u Domovinskom ratu. Pogibija Josipa Jovića duboko je potresla čitav hrvatski narod koji je taj događaj upamtio pod nazivom „Krvavi Uskrs“.

Ovaj film, u produkciji kuće Alfa, rezultat je dugog istraživanja mladog povjesničara Borne Marinića. Kroz razgovore s izravnim sudionicima događaja na Plitvicama, autor je gledateljima odlučio ponuditi što vjerniju rekonstrukciju napetih događaja koji su se u proljeće ’91. odigrali na Plitvičkim jezerima. Želja mu je zainteresirati i informirati gledatelje koji nisu informirani, ali i one gledatelje koji vjeruju da znaju sve, razuvjeriti i ponuditi im dublji uvid u temu.

Film “Krvavi Uskrs” obiluje bogatom arhivskom građom HRT-a. Sudionici akcije, pripadnici Antiterorističke jedinice Lučko i Jedinice za posebne zadatke “Rakitje”, popularni “Tigrovi”, otkriti će nam u njemu pojedinosti pripreme akcije, njezinog tijeka, ali i do sad neotkrivene planove jugoslavenske vojske vezane uz tu akciju.

U filmu su svoje viđenje događaja dali i zapovjednici Lučkog i Rakitja u toj važnoj akciji (Slavko Butorac i Josip Lucić), kao i njihovi pomoćnici, ali i drugi pripadnici tih policijskih snaga koje su postale temelj Hrvatske vojske i policije u Domovinskom ratu. Također, u filmu sudjeluje i povjesničar dr. Ante Nazor, koji je pružio zanimljiv uvid u akciju kroz dokumente neprijateljske strane, ali i kontekstualizirao događaj od 31. ožujka 1991. godine.

Ovaj napeti dokumentarni film, u trajanju od 50 minuta, svjedoči i o hrabrosti, snazi i volji mladih hrvatskih policajaca da se odupru agresiji na Hrvatsku. Redatelj filma je Miljenko Manjkas, producentica Danijela Vusić, a urednik za HRT Vladimir Branrdić, piše Braniteljski.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Najave

Danas u Dubravi molitva za poginule hrvatske branitelje

Objavljeno

na

Objavio

Danas 11.svibnja u ulici Vila Velebita kod spomenika Žarku Manjkasu Crvenkapi u 20 sati odat ćemo počast poginulim pripadnicima HOS-a i svim poginulim hrvatskim braniteljima.

Svakog ponedjeljka na inicijativu gospođe Mirjane Okun u jednom zagrebačkom kvartu odajemo počast poginulim pripadnicima 1. satnije Ante Paradžik Jasenovac i svim poginulim hrvatskim braniteljima. 4. svibnja u 20 sati u Kustošiji kod spomenika braniteljima zapalili smo svijeće za poginule ratnike, a nakon molitve nazočnima se obratio saborski zastupnik general Željko Glasnović.

“Imao sam u brigadi Kralj Tomislav bojnu HOS-a. Kad su oni bili na prvoj crti mogao sam mirno spavati. Jedan je filozof rekao je kako je fanatik čovjek koji se bori za neke ciljeve i kada ih dosegne zaboravi zašto se borio. Mi nismo fanatici, morate biti hrabri za drugu rundu!” dodao je.

Zapovjednik 1.satnije HOS-a Ante Paradžik Jasenovac satnik Nino Merkaš rekao je prisutnima kako su se došli pokloniti poginulim prijateljima koji su učinili najviše što su mogli, dati svoj život boreći se za domovinu. Da nije žrtve naših branitelja ne bi ni bilo slobodne i neovisne lijepe nam i jedine domovine Hrvatske.

“Put do naše slobode bio je dug i trnovit, zemlju je trebalo obraniti od višestruko nadmoćnijeg neprijatelja koji nas je napao svim raspoloživim sredstvima. Pobijedili smo u ratu, ali izgubili smo puno dragih prijatelja. Nama koji smo ostali živi ostalo nam je baštiniti te vrijednosti koje smo stvorili u Domovinskom ratu, a najveće vrijednosti upravo su naši poginuli prijatelji.” Rekao je gospodin Merkaš i dodao “Nikada ih nećemo zaboraviti, zauvijek će ostati u našim mislima i srcima” te pozvao na odavanje počasti minutum šutnje.

Na kraju zahvalu iskazao Mladen Vukasović rekavši kako oni koji su ostali živi sada svjedoče i da se poklone svom poginulim hrvatskim braniteljima.

Slijedeći kvart u kojem ćemo moliti i paliti svijeće za poginule hrvatske branitelje je Dubrava.  Danas 11.svibnja 2020.godine u ulici Vila Velebita kod spomenika Žarku Manjkasu Crvenkapi u 20 sati odat ćemo počast poginulim pripadnicima HOS-a i svim poginulim hrvatskim braniteljima.

Obraćanja možete vidjeti na linkovima:

https://www.youtube.com/watch?v=q1POzrjLTtU

https://www.youtube.com/watch?v=Rj1Fm1_zKqc

https://www.youtube.com/watch?v=bgDZnmlXwhQ

Zorica Gregurić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Najave

U listopadu međunarodna znanstveno stručna konferencija o ‘gastarbajterima’

Objavljeno

na

Objavio

Nikad nije održan niti jedan znanstveni skup o iseljeničkim posebnostima tzv. „gastarbajterske ere“, šezdesetih godina prošlog stoljeća, niti su stručno-znanstveno rasvijetljene uzročno-posljedične uvjetovanosti siline iseljavanja iz tog vremena na hrvatski gospodarski, prostorni, društveni, demografski i ukupni razvoj.

Tragovi su neospornog egzodusa vidljivi u cijelom razdoblju koje je slijedilo, a njegovim se obilježavanjem i političko-statističkom kategorizacijom pod privremeno iseljavanje, uz podvođenje pod ekonomsku emigraciju, prikrivalo stvarne razloge otvaranja granica tadašnje zajedničke države, a naročito se nastojalo prikriti njegovu političku uvjetovanost. Prošla su vremena prešućivanih demografskih tema pa su nam iskustva, zakonitosti, uvjetovanosti i spoznaje iz hrvatske gastarbajterske priče naročito bitna u razumijevanja recentnog egzodusa izHrvatske.

Piše: Anto PRANJKIĆ

Hrvatski se građani još od kraja 60-tih godina protekloga stoljeća susreću s pojmom „gastarbajter“, jer je od trenutka otvaranja granica bivše Jugoslavije veliki broj njih otišao u inozemstvo kako bi zaradili za prijeko potrebni kruh. Mnogi su otišli sa željom da se jednog dana vrate doma. No, život je nepredvidiv pa su mnogi ostali u iseljeništvu. U listopadu ove godine će skupina znanstvenika sa Fakulteta hrvatskih studija, tamošnjeg Studija demografije i hrvatskog iseljeništva te Hrvatskog katoličkog sveučilišta organizirati međunarodnu znanstveno-stručnu konferenciju na kojoj će se govoriti na temu „Gastarbajterska iseljenička poema – od stavrnosti do romantizma“.

Tim povoodm organizatori skupa su objavili i javni poziv kojega prenosimo u cjelosti:

“Zadovoljstvo nam je izvijestiti Vas o tijeku organizacije međunarodne znanstveno-stručne konferencije pod nazivom „Gastarbajterska iseljenička poema – od stvarnosti do romantizma“. Organizator skupa je Fakultet hrvatskih studija, Studij demografije i hrvatskog iseljeništva i Hrvatsko katoličko sveučilište. Hrvatski su iseljenički valovi i stradavanja tijekom cijelog 20. i u dva desetljeća 21. stoljeća u znanstvenom smislu u odnosu na druga zbivanja tijekom navedenog razdoblja bili uglavnom gotovo zaboravljana tema.

Nikad nije održan niti jedan znanstveni skup o iseljeničkim posebnostima tzv. „gastarbajterske ere“, šezdesetih godina prošlog stoljeća, niti su stručno-znanstveno rasvijetljene uzročno-posljedične uvjetovanosti siline iseljavanja iz tog vremena na hrvatski gospodarski, prostorni, društveni, demografski i ukupni razvoj. Tragovi su neospornog egzodusa vidljivi u cijelom razdoblju koje je slijedilo, a njegovim se obilježavanjem i političko-statističkom kategorizacijom pod privremeno iseljavanje, uz podvođenje pod ekonomsku emigraciju, prikrivalo stvarne razloge otvaranja granica tadašnje zajedničke države, a naročito se nastojalo prikriti njegovu političku uvjetovanost. Prošla su vremena prešućivanih demografskih tema pa su nam iskustva, zakonitosti, uvjetovanosti i spoznaje iz hrvatske gastarbajterske priče naročito bitna u razumijevanja recentnog egzodusa izHrvatske.

Stoga pozivamo sve zainteresirane znanstvenike i stručnjake (povjesničare, sociologe, politologe, ekonomiste, filozofe, antropologe itd.) u Republici Hrvatskoj, hrvatskoj dijaspori, kao i znanstvenike i stručnjake iz hrvatskog susjedstva da se prijave na skup koji će se održati 19. i 20. listopada 2020. u Zagrebu. Konferencija ima međunarodni znanstveni odbor i međunarodne suorganizatore.

Predviđeni paneli su: 1.) Političke i ekonomske uvjetovanosti iseljavanja; 2.) Demografski potencijali i gubici; 3.) Društvena i politička marginalizacija gastarbajtera; 4.) Politička emigracija (Hrvatski tisak u egzilu …); 5.) Gastarbajterski romantizam (san o povratku); 6.) Hrvatska umjetnost u egzilu (Hrvatski pisci, pjesnici, književnici u egzilu …); 7.) Identitetsko bogatstvo hrvatske dijaspore ( i uloga Hrvatskih katoličkih misija i hrvatskih udruga); 8.) Uloga gastarbajtera u obrani i oslobađanju Hrvatske. Ovim putem pozivamo i sve umjetnike na suradnju i doprinos temi, a također će biti organizirana izložba o Gasterbajterima u sklopu konferencije. Rok za predaju sažetaka je 15. srpanj 2020. godine. Sažetak rada ne smije sadržavati više od 500 znakova. Može biti napisan na hrvatskom/slovenskom/srpskom/bosanskom jeziku i isti na engleskom jeziku”. Recimo i to da su u organizacijskom timu ovog vleikoga događaja eminentni stručnjaci na oovm području prof. dr. sc. Stjepan Šterc i prof. dr. sc. Tado Jurić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari