Pratite nas

Najave

Premijera filma ‘U ime naroda’ – rekonstrukcija događaja bleiburške tragedije hrvatskoga naroda

Objavljeno

na

Pozivamo vas na premijeru dokumentarnog filma ”U ime naroda” scenaristice i redateljice Nade Prkačin koja će se održati u kinu Cinestar, Branimir centar u Zagrebu, u ponedjeljak 16. svibnja 2016., s početkom u 20 sati. Producentica filma je direktorica Laudato TV-a Ksenija Abramović.

[ad id=”93788″]

Svoje ulaznice za premijeru možete nabaviti putem maila [email protected] ili porukom na broj 091 461 2726.

U Dubrovnik su 18. listopada 1944. ušle prve partizanske postrojbe. Umjesto toliko željenog mira i slobode sa sobom su donijele smrt. Prve žrtve tzv. oslobođenja Dubrovnika bilo je 13 mladih tek mobiliziranih Konavljana, pripadnika hrvatske vojske. Nesretne su domobrane partizani ubijali i bacali niz hrid Orsulu koja se nalazi na istočnom ulazu u grad. Na užas građana, tijela tih nesretnika danima poslije toga plutala su oko dubrovačkih zidina.

Tjedan dana kasnije u Dubrovniku se pojavio oglas na kojem su bila imena viđenijih ljudi iz Dubrovnika i okolice. Oni su javno optuženi za neprijateljsku djelatnost protiv nove, komunističke vlasti. Bez ikakvog suđenja tajno su prevezeni na obližnji otočić Daksu i likvidirani. Iako nikome nije dokazana krivnja, tada je brutalno ubijeno i osam svećenika, među kojima i p. Petar Perica, autor poznatih stihova ”Zdravo djevo kraljice Hrvata” i ”Do nebesa nek se ori”. Ubijen je i gradonačelnik Dubrovnika dr. Niko Koprivica koji je prvim čovjek grada bio samo nekoliko dana. Nekoliko mjeseci poslije lažno je osuđen i mladi dominikanac fr. Dominik Barač kojeg su komunističke vlasti smaknule u Trogiru.

Ekshumacija posmrtnih ostataka na Daksi koja je bila tek 2010. pomogla je da se sazna stvarni broj likvidiranih – sveukupno 53! Čini se da ni to nije sve jer otočić još uvijek krije grobišta koja vape za istinom i pravdom.

Dokumentarni film ”U ime naroda” rekonstruira događaje koji su pokrenuli rijeku izbjeglica prema Sloveniji i Austriji. Upravo je s juga Hrvatske započeo Križni put u povijesti poznat kao ”Bleiburška tragedija hrvatskog naroda”. Film također podsjeća da za zločine nitko do sada nije odgovarao iako se zahvaljujući sačuvanim dokumentima pouzdano znaju imena odgovornih. Umjesto pravde za mrtve i njihove potomke, samozvani komunistički antifašisti koji su u stvarnosti ideološki nasljednici totalitarne komunističke ideologije do danas ne priznaju zločine. Ne žele se suočiti s njima premda su najvećim djelom počinjeni pred sam kraj Drugog svjetskog rata i u poraću, kada je cijeli svijet već slavio završetak krvavog Drugog svjetskog rata.
Snimatelj i montažer filma ”U ime naroda” je Ivan Lovrić, a animaciju i grafički dizajn radio je Nikola Uroić. Autor glazbe je Željko Barba.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Najave

JUŽNOSLAVENSKO PITANJE AKTUALNIJE NEGO IKADA

Objavljeno

na

Objavio

Pretiskano izdanje hrvatskoga prijevoda knjige publicista i političara Ive Pilara “Južnoslavensko pitanje” predstavit će se u Mostaru u četvrtak 24.svibnja 2018. u Galeriji kraljice Katarine s početkom u 19,00 sati, a organizatori su Odjel za Drugi svjetski rat i domovinski rat HNS-a i Središte hrvatskog svjetskog kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama u BiH.

Najavljeni predstavljači koji će sudjelovati u programu će biti doc.dr.sc. Dražen Švegelj, Silvio Jergović, dr.sc. Ivona Šego Marić, Hrvoje Janković i Anita Martinac.

Hrvatskim državotvornim idejama iz djela Ive Pilara nadahnjivali svi naraštaji hrvatskih političara od 1918. pa do obnove hrvatske državnosti devedesetih godina 20. stoljeća.

Pilar je autor termina “hrvatski državni i etnički prostor”, te je taj prostor smjestio u srednjoeuropsko okruženje. Zato je Pilar prvi hrvatski geopolitičar.

Od 1918. pa sve do danas događaji se ponavljaju po istom predlošku onako kako ih je prikazao Pilar. “Priča o Hrvatskoj i hrvatskom državnom i etničkom prostoru danas je gotovo aktualnija nego u vrijeme rata”, te se može reći da je iseljavanje Hrvata aktualno na početku 20. stoljeća s jednako tragičnim razmjerima kao i danas.

Gubljenje identiteta, uz demografsko pražnjenje prostora prijetnja su da prazninu u hrvatskom državnom i etničkom prostor ispuni druga populacija.

Mnogi su ocijenili je kako je Pilar po svemu sudeći smaknut zbog svoje ideje o stvaranju samostalne hrvatske države. Njegovu ideju o tomu kako je samo spremnost za uspjeh temelj svakoga pa i političkoga uspjeha obrazložio je svjesnošću zbilje da je svaka srpsko-hrvatska zajednica moguća samo na štetu Hrvata.

Knjiga “Južnoslavensko pitanje” ocijenjena je jednom od tri najvažnije hrvatske knjige u 20. stoljeću. Knjiga je objavljena u Beču 1918. godine. Na hrvatski jezik preveo ju je Fedor Pucek, a objavila ju je Matica hrvatska 1943. Pretisak prvoga hrvatskog izdanja objavljen je 1991. u Varaždinu, a devedesetih godina u Zagrebu se krenulo s objavom njegovih izabranih djela. Kritika je upozorila na stanovite nedostatke u prijevodima pa se u novom tisućljeću krenulo s ambicioznijim pothvatom kritičkoga izdanja sabranih djela. Novo izdanje objavio je Ogranak Matice hrvatske u Vinkovcima u 2017.

Ivo Pilar rođen je u Zagrebu 1874., a preminuo je pod sumnjivim okolnostima 1933. Bio je pravnik i ekonomist. Živio je u BiH, a od 1920. do smrti u Zagrebu. Do jeseni 1918. zalagao se za održanje Habsburške Monarhije, ali pod uvjetom da se u državno-političkom i nacionalno-političkom smislu reformira kao trijalistička monarhija s Hrvatskom kao trećom jedinicom. U Kraljevini SHS, odnosno Jugoslaviji politički je bio progonjen.

Najvažnija su mu djela: “Secesija” “Recepcija Općeg austrijskog građanskog zakonika u BiH”, “Die südslawische Frage und der Weltkrieg” napisana pod pseudonimom L. v. Südland, “Borba za vrijednost svoga ‘ja’. Pokus filozofije slavenskog individualizma”, “Immer wieder Serbien. Jugoslawiens Schicksalstunde”napisana pod pseudonimom Florian Lichtträger.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Najave

Thompson u Glini za Dan domovinske zahvalnosti

Objavljeno

na

Objavio

Tradicionalni program u povodu Dana domovinske zahvalnosti održava se u Kninu, no od lani se jedan dio programa održava na drugim mjestima

Ovogodišnji koncert Thompsona u povodu obilježavanja Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti te proslave 23. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja održat će se u Glini nakon što je lani prvi put održan u Slunju.

Tradicionalni program u povodu Dana domovinske zahvalnosti održava se u Kninu, no od lani se jedan dio programa održava na drugim mjestima.

Nakon Slunja, 5. kolovoza 2018. to će biti u Glini kada se očekuje i veliki koncert Marka Perkovića Thompsona, najavio je to sisačko-moslavački župan Ivo Žinić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati