Pratite nas

Najave

Premijera filma ‘U ime naroda’ – rekonstrukcija događaja bleiburške tragedije hrvatskoga naroda

Objavljeno

na

Pozivamo vas na premijeru dokumentarnog filma ”U ime naroda” scenaristice i redateljice Nade Prkačin koja će se održati u kinu Cinestar, Branimir centar u Zagrebu, u ponedjeljak 16. svibnja 2016., s početkom u 20 sati. Producentica filma je direktorica Laudato TV-a Ksenija Abramović.

[ad id=”93788″]

Svoje ulaznice za premijeru možete nabaviti putem maila [email protected] ili porukom na broj 091 461 2726.

U Dubrovnik su 18. listopada 1944. ušle prve partizanske postrojbe. Umjesto toliko željenog mira i slobode sa sobom su donijele smrt. Prve žrtve tzv. oslobođenja Dubrovnika bilo je 13 mladih tek mobiliziranih Konavljana, pripadnika hrvatske vojske. Nesretne su domobrane partizani ubijali i bacali niz hrid Orsulu koja se nalazi na istočnom ulazu u grad. Na užas građana, tijela tih nesretnika danima poslije toga plutala su oko dubrovačkih zidina.

Tjedan dana kasnije u Dubrovniku se pojavio oglas na kojem su bila imena viđenijih ljudi iz Dubrovnika i okolice. Oni su javno optuženi za neprijateljsku djelatnost protiv nove, komunističke vlasti. Bez ikakvog suđenja tajno su prevezeni na obližnji otočić Daksu i likvidirani. Iako nikome nije dokazana krivnja, tada je brutalno ubijeno i osam svećenika, među kojima i p. Petar Perica, autor poznatih stihova ”Zdravo djevo kraljice Hrvata” i ”Do nebesa nek se ori”. Ubijen je i gradonačelnik Dubrovnika dr. Niko Koprivica koji je prvim čovjek grada bio samo nekoliko dana. Nekoliko mjeseci poslije lažno je osuđen i mladi dominikanac fr. Dominik Barač kojeg su komunističke vlasti smaknule u Trogiru.

Ekshumacija posmrtnih ostataka na Daksi koja je bila tek 2010. pomogla je da se sazna stvarni broj likvidiranih – sveukupno 53! Čini se da ni to nije sve jer otočić još uvijek krije grobišta koja vape za istinom i pravdom.

Dokumentarni film ”U ime naroda” rekonstruira događaje koji su pokrenuli rijeku izbjeglica prema Sloveniji i Austriji. Upravo je s juga Hrvatske započeo Križni put u povijesti poznat kao ”Bleiburška tragedija hrvatskog naroda”. Film također podsjeća da za zločine nitko do sada nije odgovarao iako se zahvaljujući sačuvanim dokumentima pouzdano znaju imena odgovornih. Umjesto pravde za mrtve i njihove potomke, samozvani komunistički antifašisti koji su u stvarnosti ideološki nasljednici totalitarne komunističke ideologije do danas ne priznaju zločine. Ne žele se suočiti s njima premda su najvećim djelom počinjeni pred sam kraj Drugog svjetskog rata i u poraću, kada je cijeli svijet već slavio završetak krvavog Drugog svjetskog rata.
Snimatelj i montažer filma ”U ime naroda” je Ivan Lovrić, a animaciju i grafički dizajn radio je Nikola Uroić. Autor glazbe je Željko Barba.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Najave

Poziv na izvedbu predstave ‘Skupljanje kostiju’

Objavljeno

na

Objavio

Uoči obilježavanja 26. obljetnice vojno-redarstvene operacije „Maslenica 93“ Udruga veterana 4. gardijske brigade u suradnji sa župom Sv. Spasa i KUU Sv. Kliment Gornje Sitno organizira izvedbu predstave „Skupljanje kostiju“ u nedjelju, 20. siječnja 2019. godine u 19 sati, u Kripti – pastoralnoj dvorani u župi Sv. Spasa na Mejašima.

Riječ je o ratnoj monodrami u izvedbi dramske umjetnice Mladenke Gruice i KUU Sv. Kliment Gornje Sitno, nastala na motivima svjedočanstva pokojne Grle Pedić o stradavanju u mjestu Paljuv u zadarskom zaleđu za vrijeme Domovinskog rata, a koje je oslobođeno akcijom Maslenica.

Prije same izvedbe ratne monodrame bit će služena sveta Misa za Domovinu i sve poginule i nestale hrvatske branitelje u VRO „Maslenica 93.“ u župi Sv. Spasa na Mejašima s početkom u 18 sati, koju će predvoditi župnik don Anđelko Dukić te župni vikar don Ante Bitunjac.

Također Udruga veterana 4. gardijske brigade će prije svete Mise u prostorijama Udruge ugostiti sudionike akcije spašavanja na Maslenici.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Najave

Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu u državnom posjetu Turskoj

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović boravit će u srijedu u uzvratnom državnom posjetu Republici Turskoj na poziv turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.

Kako se u utorak doznaje u Uredu predsjednice, državni posjet Turskoj predsjednica Grabar-Kitarović započet će polaganjem vijenca na grobnicu utemeljitelja moderne Turske, Mustafe Kemala Ataturka, te radnim sastankom s predsjednikom turskog parlamenta, Velike nacionalne skupštine, Binalijem Yildirimom.

Nakon svečanog dočeka u Uredu turskog predsjednika predsjednica Grabar-Kitarović i turski predsjednik Erdogan imat će tête-á-tête razgovor nakon čega slijedi bilateralni sastanak izaslanstava dviju država.

U nazočnosti dvoje predsjednika potpisat će se Program suradnje u području kulture i umjetnosti 2019. – 2021. i Protokol suradnje u okviru Projekta Islamskog kulturnog centra u Sisku između Turske agencije za suradnju i koordinaciju (TIKA) i Islamske zajednice u RH, kazali su izvori iz Ureda predsjednice.

Program suradnje u području kulture i umjetnosti 2019. – 2021. potpisat će državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova RH Zdravka Bušić i zamjenik turskog ministra kulture i turizma.

Protokol suradnje u okviru Projekta Islamskog kulturnog centra u Sisku između Turske agencije za suradnju i koordinaciju (TIKA) i Islamske zajednice u RH potpisat će muftija Aziz Hasanović, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, i predsjednik TIKA-e Serdar Cam.

Nakon potpisivanja tih dokumenta predviđene su izjave za novinare dvoje predsjednika.

Boravak u Turskoj predsjednica će završiti radnom večerom s turskim predsjednikom na koju su pozvani i predstavnici hrvatske zajednice u Turskoj.

Hrvatska i Turska imaju vrlo dobre odnose bez otvorenih pitanja i ovaj posjet bit će još jedna prilika za nastavak i jačanje dijaloga na najvišoj razini između dviju država, ističu izvori iz Ureda predsjednice.

Turski predsjednik Erdogan boravio je u državnom posjetu Hrvatskoj u travnju 2016., kada je sudjelovao na svečanom obilježavanju 100. godišnjice priznanja ravnopravnosti islama s drugim religijama u Hrvatskoj.

Predsjednica Grabar-Kitarović boravila je u radnom posjetu Turskoj u siječnju 2018., a dvoje predsjednika susrelo se i na margini jesenskog zasjedanja Opće skupštine UN-a.

Na svečanom obilježavanju 100 godina islama u Hrvatskoj turski predsjednik izrazio je zadovoljstvo integriranošću muslimanske zajednice u hrvatskom društvu istaknuvši da je Hrvatska hvalevrijedan primjer suživota različitih vjeroispovjesti, te poručio da u suvremenim društvima treba njegovati suradnju, a ne sukob civilizacija.

Važna tema razgovora dvoje predsjednika bit će jačanje gospodarske suradnje i poticanje investicija.

Predsjednik Erdogan rekao je na gospodarskom forumu u Zagrebu 2016. da bi robna razmjena između dvije države trebala iznositi milijardu američkih dolara, a kao područja u kojima postoje mogućnosti za jačanje suradnje posebice je istaknuo turizam, energetiku, financijski sektor i poljoprivredu.

U tom pogledu od tada je ostvaren napredak.

Ukupna robna razmjena između Hrvatske i Turske iznosila je 2017., po hrvatskim podacima, 486,8 milijuna američkih dolara, od čega je hrvatski izvoz u Tursku iznosio 171,6 milijuna dolara, što je 40 posto više nego 2016. godine.

U prvih 10 mjeseci 2018., po zadnjim podacima, ostvarena je robna razmjena od 427 milijuna dolara, doznaje se iz izvora u Uredu predsjednice.

Godine 2015. trgovinska razmjena s Turskom iznosila je 348,8 milijuna američkih dolara.

Dvoje predsjednika razgovarat će također o situaciji na Bliskom istoku.

Posjet se događa u važnom vanjskopolitičkom trenutku nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio povlačenje američkih vojnika iz Sirije.

Nezaobilazna tema razgovora bit će i situacija u jugoistočnoj Europi s kojom Turska ima snažne povijesne veze i gdje ima značajna ulaganja.

U tom kontekstu dvoje predsjednika osvrnut će se na situaciju u BiH, Makedoniji i na Kosovu.

Isto tako, Hrvatska će ponovno izraziti potporu Turskoj na njezinu putu u Europsku uniju s obzirom na to da je Turska jedan od glavnih europskih sigurnosnih i gospodarskih partnera.

Hrvatska je, kako je prošle godine u Ankari naglasila predsjednica Grabar-Kitarović, posebice zahvalna Turskoj na brizi za milijune izbjeglica s Bliskog istoka te za poštivanje sporazuma s EU-om sklopljenog 2016. koji je omogućio zaustavljanje izbjegličkog vala preko tzv. balkanske rute.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari