Pratite nas

Premijeri četiriju zemalja suglasni uoči sastanka u Berlinu

Objavljeno

na

Premijeri četiri zemlje regije: BiH, Hrvatske, Albanije i Crne Gore odlučili su pred susret u četvrtak u Berlinu s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel izaći sa zajedničkim projektom izgradnje Jadransko-jonske autoceste koja bi nastavila praktično hrvatsku A1 cestu, te se umjesto sadašnjih prijedloga nastavka hrvatskim zaleđem preselila na obod Popova polja prema Crnoj Gori, Albaniji…

Premijeri_BiH__Hrvatske__Crne_Gore_i_Albanije_o_stabilnosti_i_napretku_regiona_299264046Hrvatski premijer Zoran Milanović istaknuo je kako je to pitanje za Hrvatsku jako važno jer je svojim novcem financirala najveći dio tog prometnog koridora i kako bi osigurala da se autocestom veći dio godine prometuje što sada nije slučaj. To ne znači odbacivanje Pelješkoga mosta ni odustajanje od monetizacije autocesta. “Jadransko-jonska autocesta financijski i simbolički je značajna za Hrvatsku.

Kada bi se promet proširio do Podgorice, Prištine, Tirane, dobili bismo nekoliko milijuna ljudi koji se vezuju za autocestu što bi cijele godine omogućilo prometovanje prema zapadnoj Europi. To je za RH jako važna stvar”, rekao je Milanović nakon jučerašnjeg sastanka u Cavtatu, piše Večernji list.

Po njegovim riječima monetizacija autocesta ne dolazi u pitanje jer je Hrvatska izgradila veliki dio posla svojim novcem, kreditima koje plaćaju građani Hrvatske. No, dodaje, ta cesta nije isplativa. “Mi od Europske unije do danas za velike projekte nismo dobili nijedan euro. Sve smo gradili svojim novcem i zaduženjima. Prema tome, kada smo već sagradili u Hrvatskoj autocestu skoro do Dubrovnika, onda očekujemo razumijevanje da se ta cesta produži. I ako se nalazimo u Berlinu, onda je dobro čuti da od sedam država, pet država zagovara ovakav pristup.

Jadransko-jonska autocesta je komplementarna s Pelješkim mostom jer Pelješki most je nešto što se trenutačno događa i realno, dok je Jadransko-jonska autocesta bliska perspektiva koja Hrvatskoj financijski znači zbog produženja trase, zbog prijenosa svog prijevoza koji ide preko Italije i raznim rutama na ovaj pravac kroz Hrvatsku. Za Crnu Goru to je najbliža veza sa zapadom, naravno za BiH zbog koridora koji ide kroz BiH, a jednako tako Albaniji”, dodao je hrvatski premijer, javlja Večernjak.

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda ocijenio je da je Hrvatska odličan partner koji podupire približavanje regije u EU, te da podržava projekt koji bi pokrenuo i radove u BiH. “Pogledajte samo zemljopisnu kartu kako bi se razumjeli i onda ćete vidjeti koliko je važan ovaj koridor i koliko nam dobroga donosi”, rekao je Bevanda. Predsjednik vlade Crne Gore Milo Đukanović smatra kako je značajno što regija pokušava zajednički napraviti iskorak kako bi sustigla EU, dok je albanski kolega Rama poručio da je nakon stoljeća rata sjajan primjer okretanja nove stranice odnosa u Europi. (VL/kamenjar.com)

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Brkić i Krstičević iz Škabrnje: Dok je svijeta i vijeka, moramo ustrajati na progonu velikosrpskih zločinaca!

Objavljeno

na

Objavio

Kolonom sjećanja “Korak po korak”, u kojoj se ove godine okupilo više od 15.000 ljudi iz svih krajeva Hrvatske, od Prevlake pa do Dunava, dostojanstveno je obilježena 26. godišnjica masakra u Škabrnji – u kojem su srpski agresori 18. studenoga 1991. likvidirali 86-ero hrvatskih civila i branitelja.

Potpredsjednik Hrvatskog sabora Milijan Brkić osvrnuo se na nepojmljivu činjenicu da za masovni zločin u Škabrnji još nitko nije odgovarao:

– To je jedna od tužnih stranica našeg pravosuđa. Nadam se da pravna država neće odustati i da će kad-tad biti kažnjeni monstruozni počinitelji ne samo u Škabrnji, nego i u svim ostalim mjestima gdje su počinjeni ratni zločini nad hrvatskim braniteljima i civilima. Dok je svijeta i vijeka, moramo ustrajati na progonu zločinaca! Ne samo zbog pravde, nego i poruke mladim naraštajima da se nikada više takvo što neće ponoviti.

Ministar obrane Damir Krstičević također je poručio da zločinci moraju odgovarati, a što je zadaća našeg pravosuđa:

– S tugom i boli sjećamo se Škabrnje i Vukovara. I sva ostala stratišta govore o cijeni hrvatske slobode. Moramo čuvati istinu o Domovinskom ratu i hrvatskim braniteljima te je upravo stoga moja odgovornost jačanje sposobnosti Hrvatske vojske, kao i izgradnja sigurnog okruženja kako se nikad više ovako što u Hrvatskoj ne bi dogodilo.

Dodao je da svi skupa moramo biti fokusirani na budućnost i stvaranje boljih uvjeta života i rada u Hrvatskoj.

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

26 godina od stradanja Vukovara – Položeni vijenci na Memorijalnom groblju

Objavljeno

na

Objavio

U Vukovaru se obilježava 26. godišnjica stradanja toga grada u Domovinskom ratu i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991.

U grad su stigli brojni hrvatski građani kako bi odali počast poginulima i ubijenima u agresiji bivše Jugoslavenske vojske i srpskih paravojnih postrojbi na taj grad. Među onima koji će s pokloniti žrtvi Vukovara, hrvatskih branitelja i civila tijekom Domovinskog rata cijeli je državni vrh predvođen predsjednicom Republike Kolindom Grabar-Kitarović.

Sudionici Kolone sjećanja stigli su na Memorijalno groblje. Državna i druga izaslanstva položila su vijence i zapalila svijeće podno spomen obilježja na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru čime su odali počast žrtvi toga grada u Domovinskom ratu i obilježili 26. obljetnicu stradanja grada heroja. U spomen na branitelje i civile stradale u agresiji JNA i paravojnih postrojbi na Vukovar 1991. godine, zajednički vijenac položili su i svijeće zapalili predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i Vlade Andrej Plenković.

Počast stradalima polaganjem vijenca i paljenjem svijeće odala su i izaslanstva vukovarskih branitelja te grada Vukovara, a potom su vijence položila i svijeće zapalila i druga brojna izaslanstva među kojima i grada Zagreba na čelu s gradonačelnikom Milanom Bandićem te brojnih drugih hrvatskih gradova, županija te braniteljskih i stradalničkih udruga.

Molitvu za poginule i nestale molio je đakovački i osječki nadbiskup msgr. Đuro Hranić, dok misu zadušnicu na groblju predvodi požeški biskup Antun Škvorčević.

isječak HRT

Do Memorijalnog groblja državni vrh i ostali sudionici obilježavanja Dana sjećanja došli su u koloni sjećanja od vukovarske bolnice, u kojoj je bio održan prigodan komemorativni program pod nazivom “Vukovar – mjesto posebnog pijeteta”. Kolonu su predvodili branitelji Vukovara i članovi obitelji poginulih, ubijenih i nestalih branitelja, a slijedili su ih nositelji 186 zastava hrvatskih ratnih postrojbi te državni vrh. Brojni hodočasnici koji su u Vukovar došli iz svih krajeva Hrvatske i okolnih država bili su zaogrnuti hrvatskim zastavama i nosili su transparente s domoljubnim porukama.

Nakon polaganja vijenaca na groblju, predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović vijenac će položiti i na mjestu masovne grobnice na Ovčari, a nakon mise, to će učiniti predsjednik Sabora Gordan Jandroković i Vlade Andrej Plenković.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari