Pratite nas

Kultura

Premijerno odigrana predstava “Kako se gradio Križ na Križevcu?”

Objavljeno

na

Kako se gradio Križ na Križevcu?-upit je na koji su u subotu,13.rujna na uočnicu Mise na Križevcu  na premijernoj predstavi odgovor dali glumci Hrvatskoga narodnog kazališta Mostar Robert Pehar, Velimir Pšeničnik-Njirić i Dragan Šuvak, pod redateljskom palicom Dragana Komadine, a na predložak  fra Marinka Šakote, župnika Župe sv. Jakova u Međugorju.

Prije 80 godina mještani Međugorja i Bijakovića pod  vodstvom fra Bernardina Smoljana, tadašnjega župnika izgradili su Križ na brdu Šipovac, današnjem Križevcu i tako ispisali povijest ovoga kraja. Bio je to prvi Križ izgrađen u Bosni i Hercegovini.

“Svi smo jedno-Gospa nas ovdje okuplja”-kazao je fra Marinko i zahvalio publici na odazivu, ali i svima koji su pomogli  da predstava “Kako se gradio Križ na Križevcu’” ugleda svjetlo dana.

Robert Pehar utjelovio je fra Bernardina Smoljana, Dragan Šuvak Matu, a Velimir Pšeničnik-Njirić Juru, tadanje poglavare Međugorja i Bijakovića.

Predstava pod vedrim nebom, kod prve postaje Križnoga puta koji vodi na Križevac -u masliniku, ostavila je publiku bez daha. Vjerodostojno je prikazan mentalitet ljudi ovoga kraja, sva previranja, nesuglasice, prkos, ponos, ali i zajedništvo, solidarnost, vjera i snaga običnog malog čovjeka s hercegovačkoga krša.

Priča je to na duhovit način ispričana, ali i istinito zahvaljujući zapisima fra Bernardina koji se i danas čuvaju u župnim knjigama.

Glumci su publici vjerno dočarali duh toga vremena. Ljudi koji su teško živjeli od svojega rada, povijest svoga kraja pisali su krvlju, znojem i žuljevima vođeni vjerom u Boga pa za njih nikakav problem nije predstavljala ni izgradnja Križa na brdu mada su znali da ih čeka mukotrpan posao. Tako su na 1900. obljetnicu Isusova uskrsnuća na brdu Križevac podigli Križ koji i danas 80 godina kasnije pohode hodočasnici iz cijeloga svijeta noseći uz brdo svoje zavjete, želje i molitve istim putem kojim su Međugorčani i Bijakovčani nosili materijal za izgradnju Križa. Tako će  i sutra kao i svake godine prve nedjelje poslije blagdana Male Gospe biti služena svečana sveta misa kod Križa na Križevcu.

Večerašnja predstava je na najbolji način obilježila 80. obljetnicu izgradnje Križa na brdu Križevac, ali i vratila u 1934.godinu i još jednom nas podsjetila što sve može snaga volje, dogovor i vjera u Boga.

Prije 80 godina fra Bernardin je kazao:”Izgradit ćemo Križ na brdu Šipovac i brdo će se zvati Križevac, ispisat ćemo povijest, a još nas mnoge Božje blagodati očekuju”- danas znamo da je imao pravo, Međugorje je svetište Kraljice Mira, samo 47 godina nakon izgradnje Križa pohodila ga je Gospa i od tada je poznato u cijelom svijetu, a vjernici koji hodočaste u Međugorje, penju se na Križevac u skrušenoj molitvi, e da su tada kada su ga gradili to znali Mate i Jure vjerojatno bi u svom stilu kazali: “Slažem se fra Brne”.

Naime, priča započinje pozivom fra Bernardina Mati i Juri da dođu u Župni dvor na razgovor i mada obojica slute zašto su pozvani ipak s nestrpljenjem očekuju što će im župnik reći. Uz čašicu crnog vina fra Bernardin ih upoznaje s odlukom da se na brdu Šipovac izgradi Križ, a njih dvojica uz malo negodovanje ipak se slože sa župnikom. Iako sve nije prošlo glatko kod dogovora, jer i iz Mate i iz Jure progovara ponos, ali i prkos, vječito nadmudrivanje i nadmetanje fra Bernardin kao iskusni pregovarač ipak ih uspijeva pridobiti, a publika se od srca nasmijala duhovitom prepucavanju dvojice seoskih poglavara.

Križ je izgrađen i svjedoči o proteklih 80 godina o životu ljudi i ovoga kraja.

Uz glumce HNK Mostar Roberta Pehara, Dragana Šuvaka i Velimira Pšeničnika-Njirića u predstavi su sudjelovali i Kulturno-umjetničko društvo”Sv.Marko” Vijonica i gangaši iz Brotnja Raća, Sića, Boća i Gojko.

Predstavu uistinu vrijedi pogledati, a prigodu će imati svi Brotnjaci, jer kako smo doznali predstava će biti odigrana u svim župama u Brotnju.

DSC_0152 DSC_0155

Danijela Šakota

glasbrotnja.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

P O N O S

Objavljeno

na

Objavio

U gotovo, tri mjeseca duga,
što Vukovar podnio je bola,
ali Hrvat nikom’ nije sluga…
i neće mrve oko tuđeg stola.

Da je bilo svratit’ suze tuge,
u korito neke rijeke suhe,
kilometre potekla bi duge,
plač su mogle, čut’ i uši gluhe.

Krv i znoj bi, tekli tako isto !
što za njega silno se proliše,
al’ je ime ostalo mu čisto !
nek’ čelične tukle su ga kiše.

Iz njeg’ sada teče rijeka čuda !
napaja je domoljubno vrelo,
razlila se po Hrvatskoj svuda !
dotakla je svaki grad i selo.

Rijeka časti i hrabrosti, to je !
ime PONOS !…smije nosit’ samo,
valovi joj sva imena broje,
svih heroja što skončaše tamo !

Bezbroj teških zadali mu rana,
on, živ osta, bolje sutra sanja-
Hrvatskog je stabla cvjetna grana,
samo sili Božjoj se klanja.

Što na tvrdim temeljima stoji,
uništit se, ne može i ne da !
grad Vukovar nikog se ne boji,
mirno Dunav i ravnicu gleda !

Ivan Pajdek / Kamenjar.com

 

Vukovar se zovem, Hrvatskog sam roda

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Škabrnja Vukovar ljubi, Vukovar Škabrnju voli!

Objavljeno

na

Objavio

Vukovar i Škabrnja, dvi tužne priče,
kao brat i sestra, jedno drugom liče,
oboje slomljeni od preteške boli,
Škabrnja Vukovar ljubi, Vukovar Škabrnju voli!

I oboje plaču, najmilije oplakuju svoje,
kao jedno sada njih su dvoje,
ni vrijeme ne liječi im rane
a jesen ih vraća u krvave dane!

Kad je smrt stalni gost im bila,
ulice bi krvlju obojila
a nečiste i paklene duše
ne prestaju da ubijaju i ruše!

Osamdeset i četri tih je teških dana
u Škabrnji otvoreno rana,
osamdeset i četri zapaljene svijeće,
pravi Hrvat nikad zaboravit neće!

A Vukovar, ni sam ne znam broja,
niti može reći ova pjesma moja,
koliko boli u jednu suzu stade
kad Vukovar u ruke im pade!

Palili su i rušili, čupali mu dušu,
svakim danom tukli ga sve jače
i dan danas kad lišće požuti
svaki križ na Ovčari plače!

Vukovar i Škabrnja, dvi tužne priče,
zaboravit nikad, glas sa neba viče
i uvijek na sve spreman biti
ili će se priča opet ponoviti!!!

Velimir Raspudić / Kamenjar.com

 

Vukovar se zovem, Hrvatskog sam roda

 

 

Veliki razgovor Mladena Pavkovića s Markom Miljanićem, ratnim zapovjednikom obrane Škabrnja

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari