Pratite nas

Religija i Vjera

Preobraženje Gospodinovo

Objavljeno

na

Blagdan je Preobraženja Gospodinova, uzvišeni događaj iz Kristova života koji su opisali evanđelisti Matej, Marko i Luka. Spominje ga i sv. Petar u svojoj Drugoj poslanici jer je s Ivanom i Jakovom bio očevidac tog događaja kojeg nikada nije mogao zaboraviti.

U drugoj polovini svoga apostolskoga života Isus se jedne večeri s trojicom odabranih apostola popeo na goru Tabor, što se poput kakvog divovskog stošca iz plodne Ezdrelonske doline diže nebu pod oblake. Bila je noć, Gospodin je po običaju molio, a učenici su od umora pozadrijemali. I dok je Isus molio, „lice mu zasja kao sunce“ (Mt 17, 2), a „njegove haljine postadoše tako sjajno bijele kako ih ne može obijeliti nijedan bjelilac na zemlji“ (Mk 9, 3).

Ostatak događaja majstorski opisuje sveti Luka. „I gle, dva čovjeka, Mojsije i Ilija, počnu s njim razgovarati. Pojaviše se u sjaju, a govorili su o njegovoj smrti koju mu je trebalo podnijeti u Jeruzalemu. Petra i njegove drugove bijaše svladao san. Kad se probudiše, vidješe ga u sjaju, i obojicu što su stajali s njim. Dok su se ovi rastajali od njega, Petar mu, ne znajući što govori, reče: ‘Učitelju, dobro je da ostanemo ovdje! Napravit ćemo tri sjenice: jednu tebi, jednu Mojsiju, jednu Iliji.’ Dok je on to još govorio, naiđe oblak te ih prekrije. Kad zamakoše u oblak, učenici se prestrašiše, a iz oblaka doprije glas: ‘Ovo je Sin moj, Izabranik moj! Njega slušajte!’ U isti čas kad glas zaori, Isus se nađe sam. Oni su šutjeli i nikom ništa nisu kazivali u to vrijeme što su vidjeli“. (Lk 9, 30-36).

Ovaj trenutak uspona na Tabor kao da simbolično označuje: Tko želi shvatiti ovu osobu, on mora biti njome vođen. Dati se voditi, uz strmine. Izići iz uhodanosti života, svakodnevice, iz suzne doline, poći put vrhunaca, i zemljovidnih, ali većma duhovnih (ta i mistici govore o usponima na „brda“, a u svim religijama povlašteno mjesto ima „brdo“.

Pius Parsch se pita što nam blagdan Preobraženja želi reći te nabraja četiri poruke.

Prva je da sa strahopočitanjem punim vjere i klanjanja gledamo na Krista, vječnoga i neizmjernoga Kralja. I današnji je blagdan dan koji nas podsjeća na Krista Kralja. To se očito vidi u Časoslovu Božjega naroda kad nas Crkva u antifoni pred Jutarnju poziva: „Dođite, poklonimo se Višnjem kralju Slave!“

Druga je poruka da u blagdanu Preobraženja Kristova gledamo i obećanje vlastitog preobraženja po vjeri i Kristovu zahvatu.

To bi nas, treće, trebalo poticati da u svom svagdašnjem životu nastojimo uvijek pobjeđivati negativnosti i uvijek misliti na krajnji ishod svega što činimo, dakle, gledati sve iz perspektive vječnosti.

Četvrtu pak poruku teolozi iščitavaju kao podsjećanje na Euharistiju koja je za nas sakrament preobraženja, a primanje svete pričesti kao sjeme preobraženja.

Kršćani u Rimu ovaj su blagdan slavili od 5. stoljeća, i to između kvatrene subote u korizmi i sljedeće nedjelje. Papa Kalist III. 1457. godine odredio je da se u cijeloj Crkvi slavi na današnji dan kao uspomena na pobjedu koju su kršćani izvojevali nad Turcima kod Beograda 1456. godine pod vodstvom sv. Ivana Kapistrana i Ivana Hunjadija, poznatijeg pod imenom Janko Sibinjanin. Vijest o pobjedi stigla je u Rim upravo na današnji dan pa je stoga odlučeno da se blagdan svake godine slavi na današnji dan.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Svetkovina Presvetog Trojstva, najvećeg otajstva kršćanske vjere

Objavljeno

na

Objavio

‘U ime Oca i Sina i Duha Svetoga!’

„Sveti Augustin htio je napisati knjigu o Presvetomu Trojstvu, ali mu nikako nije polazilo za rukom. Tada je usnuo san: vidio je sebe kako šeće obalom mora i vidi dijete na plaži. Dijete je školjkom presipalo morsku vodu u rupu u pijesku. Augustin ga je upitao: ‘Što radiš?’ – Dijete je odgovorilo: ‘Želim presuti more u ovu rupicu.’ – Tu su se velikom filozofu otvorile oči: ‘Upravo tako nemoguću stvar pokušavam i ja jer želim svojim ograničenim razumom shvatiti tajnu Presvetoga Trojstva.’“

Tajna Presvetog Trojstva najveće je otajstvo kršćanske vjere, otajstvo iz kojeg je izašla povijest spasenja.

Kršćanska vjera je vjerovanje u jednoga Boga u Tri Osobe. Svetkovina Presvetog Trojstva slavi se drugačije od ostalih blagdana u crkvenoj godini. Ovdje se slavi temeljna istina vjere o Bogu koji je, kako Katekizam Katoličke Crkve kaže, ‘jedan u trim božanskim osobama: Ocu, Sinu i Duhu Svetomu’.

Crkva i svaki vjernik, slaveći Presveto Trojstvo, zahvaljuje Bogu na djelima stvaranja, otkupljenja i posvećenja ljudskog roda i pojedinačno svakog čovjeka. Ovim blagdanom ispovijedamo da je Bog nad svim, sve je po njemu i on je u svemu. Nad svime kao Otac, sve je stvorio po svome Sinu, a u svemu prebiva u Duhu Svetomu.

Vjerujemo da je sa svima nama milost Gospodina našega Isusa Krista, ljubav Boga Oca i zajedništvo Duha Svetoga. Već na ulazu u Crkvu, nakon što smo prstom dotaknuli blagoslovljenu vodu i prekrižili se izgovarajući riječi: ‘U ime Oca i Sina i Duha Svetoga!’ ispovijedamo Presveto Trojstvo – vjeru u jednoga jedinoga Boga u tri osobe: Oca i Sina i Duha Svetoga. I sav naš kršćanski život, od krštenja do smrti, nosi pečat vjere u Presveto Trojstvo.

(laudato.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

U Notre-Dame održana misa sa zaštitnim kacigama

Objavljeno

na

Objavio

Točno dva mjeseca nakon katastrofalnog požara – u pariškoj katedrali Notre-Dame služila se prva misa.

Održana je u kapeli u istočnom dijelu zdanja, iza glavnog oltara, jer je svod središnjeg dijela katedrale znatno oštećen.

Svećenici i vjernici na glavama su tijekom mise imali zaštitne kacige. Misu je uživo prenosila katolička televizija KTO-TV.

U požaru katedrali Notre-Dame uništen je krov sagrađen u 12. stoljeću te kupola iz 19. stoljeća.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari