Pratite nas

BiH

Preopasni posjet Reçepa Tayyipa Erdoǧana

Objavljeno

na

Sve više Turske – sve manje Bosne i Hercegovine

Postaje već pomalo praksa da u Bosnu i Hercegovinu dolaze svoji svojima. Običaj je to koji na velika vrata uvodi bošnjačka strana i Turska, iako je svaki takav dolazak još jedan zid diobe u podijeljenom bosanskohercegovačkom društvu. Dva oka u glavi, i nikako jedno bez drugog, i uvijek što vidi jedno to vidi i drugo. Nema pogleda uokolo, i najbliži susjed kojeg Bošnjaci vide je Turska, a kojeg Turci vide je Bosna i Hercegovina. Svi drugi i drugaćiji, poglavito u najbližem među bosanskohercegovačkom  nacionalno vjerski šarenom susjedstvu, su predaleko i ne primjećuje ih se, pa čak i ne priznaje.

[ad id=”68099″]

To bošnjačko tursko bratstvo i jedinstvo čvrsto povezuje osmanlijska krvava okupacija Bosne i Hercegovine i dograđuje ga Alijino ostavljanje zemlje okupatoru u amanet. Time je prošlost Osmanlija u Bosni i Hercegovini postala njena sadašnjost, a sadašnjost čvrsto usmjerena u petstogodišnju sužanjsku prošlost zemlje u danku u krvi. Zbog prošlosti i sadašnjosti, kojima je budućnost opet u toj tragićnoj prošlosti, u Bosnu i Hercegovinu je 20. svibnja 2015. godine došao turski predsjednik Erdoǧan, vođa svih muslimana svijeta, a tako i onih u Bosni i Hercegovini kako je to kazao sin veleizdajnika Alije Izetbegovića, Bakir Izetbegović.

Nakon skupo plaćenih priprema za taj posjet, koje su zapravo trajale  već mjesecima a najviše vidljive bile u Zenici gdje su školska djeca slavila turski praznik, a za bosanskohercegovački praznik možda i ne znaju, kao otac je dočekan od svojih svoj turski predsjednik, u gotovo stoposto čistom bošnjačkom Sarajevu. Vijorile su se turske zastave, a gotovo ni jedne bosanskohercegovačke i transparenti s natpisom dobrodošlice: „Dobro nam došao, oče“, „Dok si ti naš mi ćemo za tebe učiti dovu“. S tom sinovskom dobrodošlicom umarširao je obnovitelj Osmanskoga Carstva u 81. njegovu pokrajinu, i kao Osvajača Silnog dočekali su ga njegovi s povicima „Volimo te, Erdoǧane“.

Sa sobom je obnovitelj Osmanskoga Carstva donio osmanlijsku prošlost i njome ubio bosanskohercegovačku i sadašnjost i budućnost. Izgradio još jedan zid beha dioba, i Sarajevo zasigurno učinio još čišćim bošnjačkim gradom. Za svoj dolazak u Bosnu i Hercegovinu učinio je mnogo obnavljajući ćuprije i džamije iz osmanlijske prošlosti, kao spomenike tom najkrvavijem i najtragićnijem razdoblju beha prošlosti. Turske investicije u Bosni i Hercegovini su samo u službi obnavljanja spomenika Osmanlijama i striktno usmjerene svojima. Zbog toga svaki Erdoǧanov posjet Bosni i Hercegovini pokazuje sve više Turske u Bosni i Hercegovini i sve manje Bosne i Hercegovine u samoj sebi, u svom izvornom europskom identitetu. Da bi Turska bila velika, kao i u prošlosti, Bosna i Hercegovina mora biti sve manja, zapravo mora nestati. Tu politiku povratka Osmanlija u Europu ne podupire samo bošnjačka strana kroz Alijinu veleizdaju zemlje, već i Europa čija šutnja na tu opasnost podsjeća na nezainteresiranost ondašnjih euro državnika na poziv pape Pija II. da se Bosna i Hercegovina oslobodi od Turaka. Može se stoga reći da i Europa šutnjom zapravo sudjeluje s Turskom u ubijanju Bosne i Hercegovine u njezinom nacionalnom i vjerskom šarenilu. Štoviše, stoga, Erdoǧanovih posjeta svojima u Bosnu i Hercegovinu tim uvijek sve manje Bosne i Hercegovine. Nije li zbog toga europska prisutnost u Bosni i Hercegovini upitna i sumnjivog cilja, jer dosad ničim nije potvrdila svoje dobre namjere zaštite, i zadržavanja Bosne i Hercegovine u Europi i Europe u Bosni i Hercegovini. Doživljava li Europa poraz u Bosni i Hercegovini kakav doživljavaju Hrvati katolici u toj već otetoj im zemlji?

Turskih investicija gotovo da i nema u Bosni i Hercegovini tamo gdje se ljudi mogu zaposliti i gdje se mogu radna mjesta otvoriti. Erdoǧan otvara samo pučke kuhinje kako bi pridobio sirotinju, istu onu gladnu s ulica Sarajeva koja na svojim transparentima piše „Volimo te Erdogane“ ispisan na turskoj zastavi. Malo je, zapravo i nema u tom jednodnevnom posjetu turskog predsjednika bošnjačkom Sarajevu nikakvih državničkih znakova europskih dimenzija. Naime, koliko je u tom posjetu vidljivih zidova dioba, ali i znakova dolaska svojih svojima, gotovo u najvećoj mjeri motivirani vjerom i prošlošću, govori Erdoǧanov posjet grobu Alije Izetbegovića. Za više od polovine beha stanovništva, u koju spada i neki broj Muslimana iz Alijina vremena, Izetbegović je ratni zločinac, te uz to i veleizdajnik zemlje. Za sve ili gotovo za sve Hrvate Alija Izetbegović je zaista ratni zločinac i veleizdajnik koji je Bosnu i Hercegovinu ostavio u amanet Erdoǧanu, predsjedniku zemlje najveće i najbrutalnije ubojice Bosne i Herecgovine.

Ići na grob Alije Izetbegovića znači priznavanje i odobravanje njegovih zločina, s kojima je etnički i vjerski očistio sve hrvatske prostore kroz koje je prošla njegova zločinačko isilovska armija. Ići na grob Alije Izetbegovića u funkciji predsjednika države, znači prisvajanje i osvajanje ostavljenog amaneta ali i priznanje diobe Bosne i Hercegovine, koju je Alija amenovao i priznao iz Turske, odakle je bio prvi političar koji je priznao Republiku srpsku. Onog momenta kada je priznao diobu zemlje, a zatim i Republiku srpsku, Alija Izetbegović je ostavio dobiveni dio Bosne i Hercegovine, Federaciju, u amanet Turskoj, Osmanlijama kao 81. pokrajinu tog u povijesti čovječanstva najkrvavijem i najbrutalnijem imperijalnom carstvu.

Ako turski predsjednik ide na grob za Haag osumnjičenog a za beha Hrvate i stvarnog ratnog zločinca, zašto u budućnosti ne bi to isto mogli činiti srpski predsjednik posjetu groba Karadžića ili Mladića. Iz ovog vremena gledajući i ocjenjujući, napose s hrvatske strane, nema nikakve razlike između Alije Izetbegovića i njegove armije s jedne i Radovana Karadžića i njegove vojske s druge strane. Alija Izetbegović je etnički i vjerski očistio sve hrvatske prostore, kao što je to učinio i Radovan Karadžić sa svojom vojskom. I jedni i drugi beha prostori ostali su bez Hrvata katolika i etnički i vjerski čisti muslimanski, odnosno srpski.

Sve je to razlog straha beha Hrvata od Erdoǧanova posjeta Sarajevu, koji se dogodio, slučajno ili ne, vrlo kratko poslije srpske rehabilitacije četničkog vođe Draže Mihailovića. Kuje li se ovim posjetom i neka bliska budućnost rehabilitacije Osmanlija i osmanskog krvavog razdoblja u Bosni i Hercegovini, ostaje da se vidi. Na žalost puno je znakova u ovome posjetu dioba da je to vrijeme blizu, jer dolazak svojih svojima je u službi budućnosti Bosne i Hercegovine u njenoj prošlosti.

Vinko Đotlo

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Izetbegović: Nova vlast u BiH samo ako Dodik i Čović ne budu postavljali uvjete

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović u četvrtak je potvrdio kako je moguće ubrzo dovršiti proces uspostave nove vlasti u Bosni i Hercegovini na svim razinama, ali je pritom istaknuo kako će se to dogoditi jedino ukoliko očekivani partneri sa srpske i hrvatske strane ne budu postavljali uvjete poput blokiranja puta ka članstvu u NATO-u ili izmjena izbornog zakona.

Nakon još jednog kruga pregovora o budućoj koaliciji kojega je ovog puta vodio sa predstavnicima Stranke demokratske aktivnosti (A-SDA) koja ima uporište u Unsko-sanskoj županiji Izetbegović je novinarima u Sarajevu kazao kako se “stvari se kreću u dobrom smjeru” jer postoje jasni nagovještaji kako će izgledati koalicije na državnoj i federalnoj razini te u nekim županijama.

Kazao je kako nema nikakvih zapreka za imenovanje Zorana Tegeletije iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika za novog predsjedatelja Vijeća ministara BiH kada on jasno izloži prihvatljiv program rada.

“Očekujemo da Tegeltija predloži program rada i da sa strane SNSD ne bude uvjetovanja kako bi za njega mogli podići ruku”, kazao je Izetbegović pojašnjavajući kako to znači da Dodikov kandidat mora jasno potvrditi da će se držati ustava i važećih zakona uključujući tu Zakon o obrani koji predviđa članstvo BiH u NATO-u.

To pitanje glavna je zapreka za uspostavu nove vlasti na državnoj razini jer SNSD odbija sudjelovati u donošenju bilo kakvih odluka bitnih za približavanje BiH članstvu NATO-u, a pritom se pozivaju na rezoluciju Narodne skupštine RS iz 2017. godine kojom je nametnuta politika vojne neutralnosti tog entiteta.

Iako su u SDA ranije načelno prihvatili SNSD za koalicijskog partnera Izetbegović je izrijekom potvrdio kako o nove vlasti nema ništa sve dok Dodikova stranka odbija provoditi važeće odluke i zakone.

“Ne inzistirano ni na čemu osim da se držimo ustava i zakona, a druga (srpska) strana traži da se tu nešto ‘popusti’ “, kazao je Izetbegović ističuči kako se na takav način ne može formirati vlast jer ne može biti supremacije entiteta nad državom.

“Mi takve ustupke nećemo napraviti”, poručio je Izetbegović dodajući kako to važi i za eventualna uvjetovanja s hrvatske strane, konkretno u odnosu na potrebu promjene izbornog zakona, što je predsjednik HDZ BiH Dragan Čović ranije spominjao kao preduvjet uspostave vlasti i u Federaciji BiH i u državi.

“To se ne može prebiti preko koljena u mjesec dana. Na tome radimo godinama i vjerujem da ni HDZ niti Čović neće na tome inzistirati”, kazao je Izetbegović.

Predsjednik A-SDA Nermin Ogrešević potvrdio je novinarima kako su u njegovoj stranci spremni surađivati sa SDA jer na taj način žele ojačati bošnjački blok u budućoj vladajućoj koaliciji.

Blok lijevih stranaka, okupljen oko Socijaldemokratske partije (SDP BiH), ranije je odbio Izetbegovićevu ponudu za koaliranje pa SDA sada traži partnere u strankama s bošnjačkim predznakom poput A-SDA, Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića i Partije demokratske akcije (SDA), čije je sjedište u Tuzli, a formirali su je bivši članovi SDA nezadovoljni politikom koju je vodio Izetbegović.

(Hina)

Čović: Vjerujem da će BiH dobiti mandatara za Vijeće ministara u sljedećih sedam dana

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Evo tko će predstavljati Hrvate u Domu naroda

Objavljeno

na

Objavio

klix.ba

Izaslanici u Domu naroda Parlamenta FBiH izabrali su danas izaslanike za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Izabrani su izaslanici u Klub Hrvata i Klub Bošnjaka Doma naroda PSBiH, javlja Hrvatski Medijski Servis. 

Tako će u Klubu Hrvata biti predsjednik HDZ-a BiH  i HNS-a BiH Dragan Čović, aktualni predsjedatelj Doma naroda  PSBIH Bariša Čolak, ministrica obrane Marina Pendeš i dosadašnja predsjedateljica DN PFBIH Lidija Bradara iz HDZ-a, te Zlatko Miletić iz Demokratske fronte.

u Klubu Bošnjaka u državnom Domu naroda će biti Bakir Izetbegović, Asim Sarajlić i Amir Fazlić iz SDA, Denis Bećirović iz SDP-a te Fahrudin Radončić iz SBB-a.

Podsjećamo, u Klubu Srba u državnom Domu naroda iz Republike Srpske su izabrani Dušanka Majkić, Lazar Prodanović, Sredoje Nović i Nikola Špirić iz SNSD-a i Mladen Bosić iz SDS-a.

Ovime je kompletiran proces formiranja zakonodavne vlasti u BiH na svim razinama vlasti.

Zahvaljujući Uputstvu Središnjeg izbornog povjerenstva o izboru izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH koji nije u skladu sa presudom Ustavnog suda u predmetu Ljubić u Klub Hrvata  Doma naroda PS BiH izabran je i Zlatko Miletić iz DF-a koji nema legitimitet naroda kojega predstavlja.

Zlatko Miletić, od oca Jovana i majke Ajše, prvi put se izjasnio kao Hrvat da bi mogao biti izabran za ravnatelja Federalne uprave policije, budući da je to mjesto pripadalo predstavniku Hrvata, podsjeća Hrvatski Medijski Servis.

Zlatko Miletić je Glavni tajnik Demokratske fronte. On je neposredno nakon što je Željko Komšić  treći put izabran bošnjačkim glasovima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH otkrio kako su pokušali ucjenjivati Hrvate. “Išli smo toliko daleko da smo im (HDZ-u BiH) u jednom trenutku ponudili da svih 17 mjesta u Domu naroda Parlamenta Federacije pripadne njima, ali uz uvjet da Dom naroda ima samo ulogu zaštite vitalnog nacionalnog interesa odnosno da ne bude u ulozi Zastupničkog doma. Ponudili smo im da se vrati ‘Travanjski paket’ obećavši da će Željko Komšić povući svoju kandidaturu za člana Predsjedništva”, kazao je Miletić gostujući u programu jedne bh. televizije.

Ostaje za vidjeti kakvo će Miletićevo djelovati u Domu naroda Parlamenta BiH jer neće imati priliku utjecati na donošenje odluka unutar Kluba Hrvata jer preostala 4 izaslanika dolaze iz HDZ-a BiH odnosno HNS-a BiH./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari