Pratite nas

BiH

Preopasni posjet Reçepa Tayyipa Erdoǧana

Objavljeno

na

Sve više Turske – sve manje Bosne i Hercegovine

Postaje već pomalo praksa da u Bosnu i Hercegovinu dolaze svoji svojima. Običaj je to koji na velika vrata uvodi bošnjačka strana i Turska, iako je svaki takav dolazak još jedan zid diobe u podijeljenom bosanskohercegovačkom društvu. Dva oka u glavi, i nikako jedno bez drugog, i uvijek što vidi jedno to vidi i drugo. Nema pogleda uokolo, i najbliži susjed kojeg Bošnjaci vide je Turska, a kojeg Turci vide je Bosna i Hercegovina. Svi drugi i drugaćiji, poglavito u najbližem među bosanskohercegovačkom  nacionalno vjerski šarenom susjedstvu, su predaleko i ne primjećuje ih se, pa čak i ne priznaje.

[ad id=”68099″]

To bošnjačko tursko bratstvo i jedinstvo čvrsto povezuje osmanlijska krvava okupacija Bosne i Hercegovine i dograđuje ga Alijino ostavljanje zemlje okupatoru u amanet. Time je prošlost Osmanlija u Bosni i Hercegovini postala njena sadašnjost, a sadašnjost čvrsto usmjerena u petstogodišnju sužanjsku prošlost zemlje u danku u krvi. Zbog prošlosti i sadašnjosti, kojima je budućnost opet u toj tragićnoj prošlosti, u Bosnu i Hercegovinu je 20. svibnja 2015. godine došao turski predsjednik Erdoǧan, vođa svih muslimana svijeta, a tako i onih u Bosni i Hercegovini kako je to kazao sin veleizdajnika Alije Izetbegovića, Bakir Izetbegović.

Nakon skupo plaćenih priprema za taj posjet, koje su zapravo trajale  već mjesecima a najviše vidljive bile u Zenici gdje su školska djeca slavila turski praznik, a za bosanskohercegovački praznik možda i ne znaju, kao otac je dočekan od svojih svoj turski predsjednik, u gotovo stoposto čistom bošnjačkom Sarajevu. Vijorile su se turske zastave, a gotovo ni jedne bosanskohercegovačke i transparenti s natpisom dobrodošlice: „Dobro nam došao, oče“, „Dok si ti naš mi ćemo za tebe učiti dovu“. S tom sinovskom dobrodošlicom umarširao je obnovitelj Osmanskoga Carstva u 81. njegovu pokrajinu, i kao Osvajača Silnog dočekali su ga njegovi s povicima „Volimo te, Erdoǧane“.

Sa sobom je obnovitelj Osmanskoga Carstva donio osmanlijsku prošlost i njome ubio bosanskohercegovačku i sadašnjost i budućnost. Izgradio još jedan zid beha dioba, i Sarajevo zasigurno učinio još čišćim bošnjačkim gradom. Za svoj dolazak u Bosnu i Hercegovinu učinio je mnogo obnavljajući ćuprije i džamije iz osmanlijske prošlosti, kao spomenike tom najkrvavijem i najtragićnijem razdoblju beha prošlosti. Turske investicije u Bosni i Hercegovini su samo u službi obnavljanja spomenika Osmanlijama i striktno usmjerene svojima. Zbog toga svaki Erdoǧanov posjet Bosni i Hercegovini pokazuje sve više Turske u Bosni i Hercegovini i sve manje Bosne i Hercegovine u samoj sebi, u svom izvornom europskom identitetu. Da bi Turska bila velika, kao i u prošlosti, Bosna i Hercegovina mora biti sve manja, zapravo mora nestati. Tu politiku povratka Osmanlija u Europu ne podupire samo bošnjačka strana kroz Alijinu veleizdaju zemlje, već i Europa čija šutnja na tu opasnost podsjeća na nezainteresiranost ondašnjih euro državnika na poziv pape Pija II. da se Bosna i Hercegovina oslobodi od Turaka. Može se stoga reći da i Europa šutnjom zapravo sudjeluje s Turskom u ubijanju Bosne i Hercegovine u njezinom nacionalnom i vjerskom šarenilu. Štoviše, stoga, Erdoǧanovih posjeta svojima u Bosnu i Hercegovinu tim uvijek sve manje Bosne i Hercegovine. Nije li zbog toga europska prisutnost u Bosni i Hercegovini upitna i sumnjivog cilja, jer dosad ničim nije potvrdila svoje dobre namjere zaštite, i zadržavanja Bosne i Hercegovine u Europi i Europe u Bosni i Hercegovini. Doživljava li Europa poraz u Bosni i Hercegovini kakav doživljavaju Hrvati katolici u toj već otetoj im zemlji?

Turskih investicija gotovo da i nema u Bosni i Hercegovini tamo gdje se ljudi mogu zaposliti i gdje se mogu radna mjesta otvoriti. Erdoǧan otvara samo pučke kuhinje kako bi pridobio sirotinju, istu onu gladnu s ulica Sarajeva koja na svojim transparentima piše „Volimo te Erdogane“ ispisan na turskoj zastavi. Malo je, zapravo i nema u tom jednodnevnom posjetu turskog predsjednika bošnjačkom Sarajevu nikakvih državničkih znakova europskih dimenzija. Naime, koliko je u tom posjetu vidljivih zidova dioba, ali i znakova dolaska svojih svojima, gotovo u najvećoj mjeri motivirani vjerom i prošlošću, govori Erdoǧanov posjet grobu Alije Izetbegovića. Za više od polovine beha stanovništva, u koju spada i neki broj Muslimana iz Alijina vremena, Izetbegović je ratni zločinac, te uz to i veleizdajnik zemlje. Za sve ili gotovo za sve Hrvate Alija Izetbegović je zaista ratni zločinac i veleizdajnik koji je Bosnu i Hercegovinu ostavio u amanet Erdoǧanu, predsjedniku zemlje najveće i najbrutalnije ubojice Bosne i Herecgovine.

Ići na grob Alije Izetbegovića znači priznavanje i odobravanje njegovih zločina, s kojima je etnički i vjerski očistio sve hrvatske prostore kroz koje je prošla njegova zločinačko isilovska armija. Ići na grob Alije Izetbegovića u funkciji predsjednika države, znači prisvajanje i osvajanje ostavljenog amaneta ali i priznanje diobe Bosne i Hercegovine, koju je Alija amenovao i priznao iz Turske, odakle je bio prvi političar koji je priznao Republiku srpsku. Onog momenta kada je priznao diobu zemlje, a zatim i Republiku srpsku, Alija Izetbegović je ostavio dobiveni dio Bosne i Hercegovine, Federaciju, u amanet Turskoj, Osmanlijama kao 81. pokrajinu tog u povijesti čovječanstva najkrvavijem i najbrutalnijem imperijalnom carstvu.

Ako turski predsjednik ide na grob za Haag osumnjičenog a za beha Hrvate i stvarnog ratnog zločinca, zašto u budućnosti ne bi to isto mogli činiti srpski predsjednik posjetu groba Karadžića ili Mladića. Iz ovog vremena gledajući i ocjenjujući, napose s hrvatske strane, nema nikakve razlike između Alije Izetbegovića i njegove armije s jedne i Radovana Karadžića i njegove vojske s druge strane. Alija Izetbegović je etnički i vjerski očistio sve hrvatske prostore, kao što je to učinio i Radovan Karadžić sa svojom vojskom. I jedni i drugi beha prostori ostali su bez Hrvata katolika i etnički i vjerski čisti muslimanski, odnosno srpski.

Sve je to razlog straha beha Hrvata od Erdoǧanova posjeta Sarajevu, koji se dogodio, slučajno ili ne, vrlo kratko poslije srpske rehabilitacije četničkog vođe Draže Mihailovića. Kuje li se ovim posjetom i neka bliska budućnost rehabilitacije Osmanlija i osmanskog krvavog razdoblja u Bosni i Hercegovini, ostaje da se vidi. Na žalost puno je znakova u ovome posjetu dioba da je to vrijeme blizu, jer dolazak svojih svojima je u službi budućnosti Bosne i Hercegovine u njenoj prošlosti.

Vinko Đotlo

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Centar za ilegalne migrante ipak će biti u Velikoj Kladuši

Objavljeno

na

Objavio

Privremeni centar za smještaj ilegalnih migranata bit će u Velikoj Kladuši, unatoč protivljenju lokalnih vlasti, odlučile su u četvrtak vlasti u BiH.

Centar će biti u jednom od napuštenih pogona “Agrokomerca” koji se nalazi u velikokladuškoj općini, priopćio je operativni stožer Vijeća ministara zadužen za ilegalne migracije.

O toj lokaciji trajali su višemjesečni pregovori s općinom na čijem je čelu Fikret Abdić i koja je uporno odbijala dati suglasnost da se migrante smješta u Velikoj Kladuši.

Rezerve prema tom planu imali su i u tijelima Europske unije zbog blizine granice s Hrvatskom i bojazni da će to dodatno poticati migrante da se pokušaju domoći teritorija EU-a.

EU je najveći donator koji osigurava pomoć vlastima BiH za suočavanje s migranstkom krizom. Za te je svrhe Vijeću ministara BiH odobrena interventna pomoć od šest milijuna eura.

U prioćenju nije pojašnjeno hoće li dio tih sredstava biti iskorišten i za centar u Velikoj Kladuši ili će ga vlasti BiH same financirati.

Iz Vijeća ministara najavili su samo kako će idućeg tjedna početi radovi na rekonstrukciji učeničkog doma u Bihaću u kojemu već borave migranti i na opremanju napuštene vojarne “Ušivak” u mjestu Hadžići kod Sarajeva koja će također biti centar za smještaj nekoliko stotina migranata.

Za smještaj migranata, prvenstveno svega žena i djece bit će osposobljen i hotel “Sedra” kod Cazina gdje bi trebalo boraviti oko 200 najugroženijih.

Operativni stožer procijenjuje kako pritisak migranata na istočnu granicu BiH raste, ali i kako pojačanja upućena graničnoj policiji daju rezultate što je vidljivo po znatno većem broju migranata koji su vraćeni s granice pri pokušaju ilegalnog ulaska u BiH.

Najavljeno je i dodatno jačanje nadzora nad granicom jer će dio policajaca iz MUP-a Federacije BiH također pomoći graničnim policajcima.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

BiH: Uhićen vehabija s velikom zalihom oružja

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

U akciji “Nišan” uhićen je Enver Lilić (41), koji je ranije povezivan s vehabijskim pokretom, kao i Hilmo Hodžić (45), obojica iz Han Pijeska.

Tijekom ove akcije je policija pronašla veliku količinu pušaka i ostalog naoružanja, uključujući i – optičke nišane, saznaju neslužbeno Nezavisne novine nakon što je iz Policijske uprave Istočno Sarajevo potvrđeno da su u toj akciji, u kojoj su sudjelovali i pripadnici Uprave za borbu protiv terorizma i ekstremizma Ministarstva unutarnjih poslova RS, pronašli oružje i streljivo.

“U pitanju su aktivnosti na sprečavanju nelegalnog posjedovanja i prometa oružja i minsko-eksplozivnih sredstava”, precizirali su jučer u priopćenju iz Policijske uprave Istočno Sarajevo.

Policajci su jučer, tijekom pretresa kuće, pomoćnih objekata i vozila koje koristi ovaj dvojac pronašli i privremeno oduzeli veću količinu oružja, dijelova oružja i municije različitog kalibra.

“Policajci su uhitili dvije osobe i u tijeku je rad na dokumentiranju predmeta”, priopćeno je iz policije. Nezavisne neslužbeno saznaju da su nađene automatske i poluautomatske puške, radenici, ali i malokalibarske i lovačke puške i ostala oprema.

Provjerava se je i oružje bilo namijenjeno za šverc ili za druge svrhe. “S obzirom na to da je Lilić uhićen ranije i povezivan s terorizmom i selefijama, istraga je jako temeljna. Na nekoliko bitnih pitanja treba pronaći odgovore”, pojašnjava sugovornik “Nezavisnih”.

Lilić je sigurnosnim agencijama u BiH poznat odranije. Protiv njega i još 11 radikalnih islamista iz BiH je Sud BiH prije nekoliko godina potvrdio optužnicu zbog ratovanja na području Sirije i Iraka te podrške terorističkoj organizaciji Islamska država.

Iz policije je jučer priopćeno da će protiv uhapšenog dvojca biti podnesen izvještaj za ilegalnu proizvodnju i prodaju oružja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari