Pratite nas

Komentar

Preslagivanje u MOST-u ili preslagivanje u Vladi

Objavljeno

na

Neovisni mediji lijeve provinijencije utrkuju se u „stručnim“ analizama kako se Tomislav Karamarko uz pomoć Milana Bandića sprema pospremiti MOST i Tima Oreškovića u ropotarnicu povijesti, idu čak toliko daleko da spominju i okretanje Bože Petrova, Zoranu Milanoviću. Ni u jednoj analizi nisam vidio pravu analizu stanja u najvažnijoj instituciji-Saboru, odnosno analizu tko uopće kontrolira MOST, Petrov ili Lovrinović. Činjenica je da je sadašnja podjela ministarstava nastala na osnovu 15 MOST-ovih zastupničkih mjesta u Saboru i tome da ni jedan drugi partner DK nije imao ključni broj za formiranje saborske većine.

[ad id=”93788″]

Isto kao što ni među partnerima u DK odnosi nisu idealni, pogotovo te odnose narušava HSLS, isto tako ni odnosi na relaciji Lovrinović – Petrov nisu sjajni. Osim što su samo formalno u klubu MOST-a, Lovrinović, Mišić i Martinović imaju izuzetno velik utjecaj na većinu MOST-ovih saborskih zastupnika i u većini slučajeva slijede naputke koje im servira upravo ta trojka.  Iz te priče vjerojatno iskaču Podolnjak i Kovačić, s tim da je Podolnjak upitan, a Kovačić siguran sljedbenik Bože Petrova. Za pretpostaviti je da postoji još maksimalno jedan ili dva MOST-ova zastupnika koji će se držati Petrova, no isto tako je pitanje kako će se postaviti pod prijetnjom izvanrednih izbora.

Kako je to 10-11 mandata i nije dovoljno tu se pojavljuje Milan Bandić i njegovo okupljanje onih koji ne žele izvanredne izbore i koji žele participirati u saborskoj većini, a da nisu u HDZ-ovom klubu zastupnika. Nakon unutarstranačkih izbora u strankama koje su činile koaliciju Hrvatska raste, došlo je do preslagivanja snaga i pojavili su se neki novi ljudi koji pogotovo nakon izjave novog čelnika HNS, Vrdoljaka da koalicija Hrvatska raste ne postoji  koji isto tako ne žele nove izbore jer im njihova snaga ne garantira na izvanrednim izborima ulazak u Sabor, dakle mislim na Laburiste.

Odnos HDZ-a  i HDSSB-a bez obzira na promjenu čelnika u strankama , nikada nije bio idealan, istina postoji neko zatopljenje u odnosima, no ti odnosi bi postali romantični kad bi HDSSB dobio ministra poljoprivrede.  Osim Čačića, koji stalno pleše između podrške Vladi i uskrate, kalkulirajući koliko dobija ili gubi, ne treba zaboraviti ni IDS, koji sigurno važe da li mu se više isplati biti pozicija ili opozicija, koliko Istra i IDS dobijaju vlašću ili koliko gube u oporbi i da li se principjelnost isplati.

Vraćam se sada na MOST i rekonstrukciju Vlade, odnosno na ono što politički analitičari i novinari lijeve provinijencije nisu spomenuli. Rekonstrukcijom MOST-a, te podrškom IDS-a, Laburista i HDSSB uz podršku polovice zastupnika nacionalnih manjina, Hrvatska bi dobila stabilnu Vladu sa Predsjednikom Vlade koji ima politički kredibilitet i stabilnu većinu. Vladu u kojoj će svatko znati šta radi, bez trzavica i sa otvorenim putem da se implementira progam koji je HDZ napravila sa IFO institutom.  Saborska većina, nastala ovim preslagivanjem postaje jače od ove koja je sada i u svakom slučaju daje snagu lakšem izglasavanju novih zakona bez kojih je ključne reforme nemoguće provesti.

Ovakovim preslagivanje stranke koje čine DK ne gube povjerenje svojih birača, ono će vjerojatno i porasti, što je od izuzetne važnosti  radi lokalnih izbora. Ovim preslagivanjem izbjegava se NHS i špekulacije o trgovini sa potporom Vesni Pusić, što je neosporno unjelo veliki nemir u narod.

Ante Rašić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Jan Ivanjek – Odnosi između europskih država i SAD-a se radikalno mijenjaju

Objavljeno

na

Objavio

Ovogodišnja minhenska sigurnosna konferencija, koja je danas završila, potvrdila je koliko se radikalno mijenjaju odnosi između europskih država i SAD-a, te napukline u američkim odnosima ne samo s EU nego i sa Sjevernoatlantskim savezom.

Uzajamne optužbe SAD-a i EU, prvenstveno Njemačke, nisu se nimalo ublažile i sve su ozbiljniji izgledi da u budućnosti dođe i do dramtičnih promjena u ionako vrlo zategnutim odnosima. Angela Merkel je išla toliko daleko da je izravno upozorila kako se svjetski poredak raspada. SAD duboko zamjera Njemačkoj suradnju s Rusijom, od koje Njemačka ne odustaje i brani Rusiju kao partnera, dok SAD istovremeno zahtjeva da se Europska unija povuče iz nuklearnog sporazuma s Iranom.

Trump je već ranije doveo u pitanje treba li NATO riskirati rat zbog Crne Gore, koja je uzeta kao primjer male članice koja po Trumpovom viđenju nema što pridonijeti NATO-u. Njemačka ministrica obrane je na konferenciji pak naglasila da je zajedništvo i pouzdanost temelj NATO-a, a ne samo financijska izdvajanja za obranu, iako Njemačka, za razliku od većine članica, pa i Hrvatske, još nema planova kako doći do izdvajanja 2% BDP-a za vojsku do 2024.

Da se ne spominje propast INF sporazuma o nuklearnom oružju između SAD-a i Rusije, nakon što se Trump iz njega povukao, a što povećava izglede za povratak nuklearnih projektila srednjeg dometa u Europu.

Američke svađe nastavljene su i s Turskom, kojoj je Mike Pence zaprijetio da neće dobiti PZO sustav Patriot ako preuzme ruske S-400, a već joj se od ranije prijeti otkazivanjem isporuke lovaca F-35, što je dio američke politike nametanja sankcija državama koje financijski surađuju s američkim suparnicima poput Rusije, Kine ili Irana. I dok se glavna franko-njemačka os EU sve više odvaja od Trumpove Amerike, suverenističke europske države kojima ne odgovara briselski diktat u njemu pronalaze saveznika, poput Poljske i Mađarske, a u različitim stupnjevima i ostale članice Inicijative tri mora, koje je Hrvatska dio.

U ovako kaotičnim okolnostima odabrati stranu za Hrvatsku je težak izazov, no svakako bi trebalo jačati savezništvo s ostalim zemljama Inicijative. Nama je nužna snaga za ravnopravne pregovore s briselskim institucijama, a ne samo prihvaćanje njihovih naputaka. Složenost situacije otežava i novi odabir borbenog aviona za HRZ, a američka blokada koja je upropastila nabavu Baraka težak je udarac koji prisiljava na još ozbiljnije razmatranje do prije par mjeseci jednostavne odluke. Odabirom će se odlučiti ne samo buduća moć HRZ-a, već i politički blok u koji će se Hrvatska smjestiti, što bi u budućnosti moglo biti od životne važnosti za naciju, jer nemoguće je predivdjeti do kada će jačati centrifugalne silnice unutar NATO-a i EU, komentirao je Jan Ivanjek.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Tajani je samo, kao i svi, posegnuo za radodajkom

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani postupio je kao Talijani u II. svjetskom ratu.

Pošto je na obilježavanju Dana sjećanja na žrtve fojbi uzviknuo “Živio Trst, živjela talijanska Istra, živjela talijanska Dalmacija”, izrazio je žaljenje ako je njegova izjava pogrešno shvaćena.

Reče kako je govorio o prošlosti, “o talijanskoj Istri i Dalmaciji, ali to nipošto ne znači prisvajanje teritorija, govorili smo o Talijanima, njihovim unucima i sinovima koji su bili prisutni na toj ceremoniji”.

Dakle, kao nekad Italija ušao je “u rat” kao fašist, a poslije se povukao i istaknuo prijateljstvo s Hrvatima i Slovencima te privrženost Europskoj uniji, pa, metaforički govoreći, neće biti ubijen i obješen naglavce kao Mussolini.

Mediji su pak primijetili kako je riječ o prijatelju HDZ-a i Plenkovića koji se hvalio “podrškom talijanskog kolege” na izborima i nazivao ga “osobnim prijateljem”.

Bit će da je u tom prijateljstvu Talijan osjetio da je Hrvatska još uvijek radodajka, pa ako su u vrijeme prethodnih vlasti profiteri iz inozemstva budzašto pokupovali hrvatska nacionalna bogatstva, instinktivno je posegnuo za Istrom i Dalmacijom.

Niti je sam takav u Italiji niti je to Talijanima prvi put, komentirao je Milan Ivkošić / Večernji list

 

prof. Ante Nazor: Ništa u Tajanijevoj izjavi nije dvosmisleno. Sve je jasno

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari