Pratite nas

Prestaje li nakon 133 godine otkup duhana u Hercegovini!?

Objavljeno

na

Hoće li nakon 133 godine u federalnom dijelu Hercegovine prestati otkup duhana, znat će se u ponedjeljak poslije sjednice nadzornog odbora Dioničkog društva za otkup i obradu duhana, odnosno Duhanske stanice Stolac.

Podsjećamo, od uvođenja monopola na duhan u BiH od austrougarske uprave u travnju 1880., skoro redovito čak i u vrijeme tri rata, s početkom studenoga, počinjao bi otkup duhana u Hercegovini.

Međutim, ove godine otkup ne samo da nije počeo nego su za to i mali izgledi. Kako smo doznali od Pere Raguža, direktora Duhanske stanice u Stocu, o eventualnom otkupu duhana, konačnu odluku donijet će nadzorni odbor tog dioničkog društva.

”Pod uvjetima kakvi su trenutačno, otkup je postao nemoguć”, kaže Raguž ističući da ni prošle godine otkupljeni duhan proizvođačima nije u cijelosti isplaćen.

Direktor Raguž kao limitirajuće za nastavak 133 godine starog sezonskog posla, navodi nemogućnost pravodobne isplate otkupljenog duhana, nesigurnu isplatu poticaja, cijenu, kao i niz drugih razloga koji su ovu proizvodnju na tradicionalan način učinili neisplativom.

Neke duhanske stanice, primjerice, Mostar i Široki Brijeg, s otkupom su prestale tijekom rata. Nešto kasnije, vrata su zatvorile duhanske stanice u Čapljini i Ljubuškom, dok su u zadnjih pet godina s radom prestala otkupna poduzeća u Čitluku, pa Grudama.

Najduže se održala Duhanska stanica u Stocu, ali je izgleda i njoj došao kraj. U međuvremenu BiH se od izvoznika pretvorila u velikog uvoznika duhana i duhanskih prerađevina.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Deklaraciji o položaju hrvatskog naroda u BiH donosi veliki zaokret Zagreba

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor danas započinje raspravu o Deklaraciji o položaju hrvatskog naroda u BiH koja dolazi nakon listopadskih izbora na kojima su brojniji Bošnjaci ponovno Hrvatima nametnuli člana bh. Predsjedništva i u uvjetima kada dio tih stranaka pokušava isključiti ključne hrvatske stranke iz vlasti.

Ova deklaracija prigoda je da se podvuče crta i vrlo principijelno zauzmu stajališta o procesima koji se zbivaju u BiH, čime se narušava slovo i duh mirovnih sporazuma za ovu zemlju, kojih je i RH potpisnica. Deklaracija će u svome suštinskome dijelu navesti opće stvari te u popratnom obrazloženju sadržaja nešto stidljivije pozvati na izmjene Ustava i Izbornog zakona i upozoriti na puzajuće promjene Daytonskog i Washingtonskog sporazuma koje su provođene isključivo na štetu najmalobrojnijih Hrvata, piše Zoran Krešić/VečernjiList BiH.

Mrkva i batina

Za razliku od prvoga prijedloga Deklaracije, druga iščišćenija izostavila je i grijehe, ali i zasluge struktura za stanje sunarodnjaka u BiH. Početna točka ovih odnosa je organiziranje otpora pred nastupajućom agresijom koja se događala s raspadom Jugoslavije. Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman je zajedno s ministrom Gojkom Šuškom poticao i pomogao političko organiziranje Hrvata u BiH koji su potkraj 1991. godine organizirali tri regionalne zajednice – Posavsku, Srednjobosansku i Hercegovačku, a zatim i Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu. Hrvatski je predsjednik imao golem utjecaj na rad ovdašnjeg HDZ-a i svih struktura prije, za vrijeme rata, sve do 1998. godine. Unatoč tome što su pregovori o referendumskome pitanju između Hrvata i Bošnjaka u BiH zapeli oko toga hoće li se odmah država definirati kao zajednica triju republika, što na kraju nije prihvaćeno, Hrvati su izašli i presudno utjecali da BiH bude neovisna država.

Ključnu ulogu u tome imale su tri osobe: Franjo Tuđman te dvojica kardinala, sarajevski Vinko Puljić i zagrebački Franjo Kuharić. Službeni Zagreb je za vrijeme rata financijski, materijalno i logistički potpomagao Hrvate u BiH i njihove institucije te modelirao i mnoge odluke. Tuđman je sugerirao vodstvu HB da prihvati sve odreda mirovne sporazume o zaustavljanju rata, ali i, kako to sugerira Haaški sud presudom šestorici dužnosnika HB, i podjelu zemlje te progon Bošnjaka. Tuđman je u dogovoru s Ankarom u Washingtonu naložio gašenje Herceg Bosne, zaustavljanje hrvatsko-bošnjačkog rata i uspostavu FBiH. To je bila jedna od najbolnijih i najtežih odluka za Hrvate u BiH, a cijena toga je bio ulazak hrvatskih postrojba u zapadnu Bosnu, oslobađanje Krajine i RH. Daytonski sporazum i podjela zemlje na dva dijela je pak s hrvatske strane bio zalog za mirnu reintegraciju istočne Slavonije. Odlazak Tuđmana s političke pozornice označio je dolazak vlasti Stipe Mesića i trećesiječanjske koalicije koje su očito hrvatsko pitanje pristale prekrižiti zajedno s krajnje nesklonom međunarodnom administracijom. U tom su vremenu u BiH izmijenjeni izborni propisi, očito uz prešutni blagoslov Zagreba, a nakon toga se izbacilo legitimne predstavnike Hrvata u vlasti. Ustavne promjene koje su uslijedile 2002., a nametnula ih je međunarodna uprava, ne bi imale nikakve šanse biti provedene da u Zagrebu nije bila ista garnitura ljudi. Uz odobrenje Zagreba uništen je i sustav hrvatskog javnog informiranja, doslovno odobren upad u Hercegovačku banku…

Haaška šestorka

Povratak HDZ-a na vlast 2003. samo je na simboličkoj ravni popravio poziciju Hrvata u BiH, a u određenim dijelovima i otežao. Zagreb je imao ambiciju preuzeti nadzor nad najvećom hrvatskom strankom u BiH, a najveći grijeh bilo je potpuno ignoriranje procesa hercegbosanskoj šestorki u Haagu. Dolazak Andreja Plenkovića na čelo HDZ-a i Vlade te Kolinde Grabar-Kitarović na Pantovčak iz temelja je promijenio odnos. Rezultat toga je i donošenje Deklaracije, čiji je cilj pokazati da i Hrvati u BiH, kao Srbi iz Moskve ili Bošnjaci iz Ankare, imaju zaštitnika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Poruka biskupa u BiH: Nije pravedno ni čovječno da jedan narod bira političke predstavnike drugome

Objavljeno

na

Objavio

Komisija Justitia et pax Biskupske konferencije BiH najsnažnije je do sada uputila kritike međunarodnoj upravi i domaćim političarima upozoravajući kako se u ovoj zemlji teško krše ljudska i narodna prava, od prava na život i rad, do povratka, ali i političkih prava, te je pri tome pozvao vjernike i sve ljude da ne gube nadu u pokušaju da se promijeni nepravda satkana u Daytonskom sporazumu koji, po njoj, nije donio trajni mir, piše VečernjiList BiH

U posebnom tekstu koji se napisan u povodu Dana ljudskih prava i koji potpisuje banjolučki biskup Franjo Komarica posebno poglavlje odnosi se na posljednje izbore u BiH te nepodijeljenu ocjenu Hrvata kako je Željko Komšić izabran za hrvatskog člana bh. Predsjedništva voljom bošnjačkih birača.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari