Pratite nas

Iz Svijeta

Presuda u SAD-u: Monsantov ‘ubojica korova’ uzrok karcinoma

Objavljeno

na

Porota suda u San Franciscu presudila je da je glifosatni herbicid “Roundup” agro-kemijske tvrtke Monsanto, sada u vlasništvu njemačkog Bayera, uvelike pridonio razvoju karcinoma kod muškarca koji je na svom imanju koristio “ubojicu korova”,

Ovo je još jedan udarac kompaniji nakon što je prije osam mjeseci drugi sud dodijelio 289 milijuna dolara odštete u sličnom postupku.

Njemačka poljoprivredno-farmaceutska kompanija Bayer prošle je godine kupila Monsanto, dugogodišnjeg proizvođača “Roundupa”, za 63 milijarde američkih dolara. Spomenuti herbicid sadrži glifosat, najčešće korišten aktivni sastojak sredstava za uništenje korova.

Edwin Hardeman, prenose agencije, redovito je koristio taj herbicid od 1980. do 2012. na svom imanju u Kaliforniji, a sud je zaključio da je taj proizvod bio “značajan čimbenik” u razvoju karcinoma grla kod tog 70-godišnjaka.

O odgovornosti Bayera i mogućoj odšteti odlučivat će isti sud u drugoj fazi postupka. Njemački industrijski div je izrazio razočarenje prvom presudom na američkom saveznom sudu i negira tvrdnje da glifosat ili “Roundup” uzrokuje karcinom.

Ova presuda uslijedila je nakon prošlogodišnje povijesne odluke državnog suda da je glifosat iz istog herbicida pridonio razvoju karcinoma kod školskog domara zaduženog za održavanje zelenih površina Dewayna Johnsona te da Bayer “nije djelovao u dobroj volji” jer je propustio upozoriti korisnike na rizike razvoja karcinoma prilikom korištenja herbicida.

Bayer u oba slučaja tvrdi da je porota bila pod prevelikim pritiskom odvjetnika druge strane i optužbi o korporativnoj neodgovornosti te se nije usredotočila na znanost. Tvrtka negira da glifosat ili Roundup uzrokuju karcinom i najavila je žalbu.

“Uvjereni smo da ćemo u idućoj fazi dokazati da Roundup nije pridonio bolesti gospodina Hardemana”, objavio je Bayer, člje su dionice pale 9,6 posto na frankfurtskoj burzi.

Slučaj u Kaliforniji je tek drugi od 11.000 tužbi zbog “Roundupa” koje će završiti na sudovima u SAD-u.

Suprotno od Američke agencije za zaštitu okoliša (EPA), Europske kemijske agencije i Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), Međunarodna agencija za istraživanje karcinoma – dio Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) – uvrstila je glifosat na popis tvari koje su “vjerojatno kancerogene”.

U SAD-u se loptica ipak zakotrljala zbog velikog broja pokrenutih tužbi te će neovisne znanstvene studije konačno doći u prvi plan.

Glifosat je najkorišteniji herbicid u svijetu.

U ožujku ove godine, Europski sud pravde (ECJ) presudio je da EFSA mora objaviti sve studije o rizicima za nastanak karcinoma koji se mogu povezati s glifosatom.

Sud se složio s argumentima Kluba zastupnika Zelenih/Europskog slobodarskog saveza u Europskom parlamentu o postojanju javnog interesa za transparentnost koji nadilazi tvrdnje kompanija, poput Monsanta/Bayera, da se studije o rizicima za rak, koje se koriste u procesu odobravanja glifosata, ne mogu objaviti zbog zaštite komercijalnih interesa kompanija.

U navedenom sudskom slučaju, zastupnici Zelenih žalili su se sudu u svibnju 2017. zbog neobjavljenih dokumenata na osnovu kojih se vrši postupak odobravanja pesticida. EFSA je prethodno objavila da je glifosat, na temelju studija nepoznatih javnosti, klasificirala kao nekancerogen.

Istovremeno je Međunarodna agencija za istraživanje raka WHO-a zaključila kako je glifosat “vjerojatno kancerogen za ljude”.

EP je nebrojno puta upozorio da bi se proces autorizacije pesticida trebao temeljiti na nezavisnim studijama i biti transparentniji, nakon što je utvrđeno da je njemački Federalni institut za procjenu rizika (BfR) plagirao procjene zahtjeva za obnovu dozvole za glifosat koje su podnijeli proizvođači. Kancerogeni učinci uklonjeni su, kao i upozorenja na opasnost, a veliku ulogu u procjenama imala je korporacija Monsanto.

EP je u ožujku 2018. na inicijativu Zelenih uspostavio poseban odbor za odobravanje pesticida (PEST) kako bi se istražio postupak koji je rezultirao produljenjem dozvole za glifosat u Europskoj uniji na još pet godina.

Herbicidi na bazi glifosata koriste se ne samo u poljoprivredi, već i u javnim i privatnim vrtovima što potencijalno dovodi poljoprivrednike, ali i potrošače u opasnost.

Neka istraživanja su pokazala da herbicidi koji sadrže glifosat mogu poremetiti endokrinološki sustav i utjecati na lučenje hormona, što može ugroziti plodnost kod ljudi.

Osim na ljude, pokazalo se da glifosat ugrožava i životinje, uključujući i domaće životinje. Njemačka agencija za okoliš također je otkrila značajne negativne posljedice na biološku raznolikost zbog uporabe pesticida u cjelini i posebno glifosata. Glifosat ne ubija ciljano korov, već i korisno okolno travnato područje koje je tretirano spomenutom kemikalijom.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Sukobi u Parizu na prosvjedima žutih prsluka

Objavljeno

na

Objavio

Sukobi su izbili između nekoliko desetaka prosvjednika i policije u Parizu u subotu, na 23. prosvjedu “žutih prsluka”, nakon što su vlasti upozorile da bi se na demonstracijama moglo ponoviti nasilje.

Deseci prosvjednika s crnim kapuljačama bacali su kamenje na policiju, a neki su zapalili motocikle u središtu Pariza, pokazuju Reutersove snimke. Zapaljeno je i nekoliko koševa za smeće i skutera.

Policija je odgovorila bacanjem suzavca i granata koje proizvode tzv. topovski udar. Dio policije krenuo je prema prosvjednicima kako bi kontrolirali gomilu i pogurali ju prema pariškom Trgu Republike na kojem je prosvjed dozvoljen.

Do 13 sati je uhićeno i pritvoreno oko 110 ljudi, otkrio je ured pariškog tužitelja.

Dio “žutih prsluka” kritički se osvrnuo na dirnutost međunarodne zajednice sudbinom katedrale Notre-Dame, napose zbog velikodušnih obećanja vodećih francuskih poslovnih ljudi da će izdvojiti milijunske donacije za njezinu obnovu. Zbog toga su brojni pohrlili pozdravili humorističnu objavu kojom se na Twitteru oglasio romanopisac Ollivier Pourriol.

Dan nakon požara on je na društvenoj mreži napisao “Victor Hugo zahvaljuje svim velikodušnim donatorima na donacijama za spas pariške Notre-Dame i predlaže im da jednako učine za ‘Jadnike'”, što je naslov drugog velikog djela francuskog pisca iz 19. stoljeća koji je svojim djelom “Zvonar crkve Notre-Dame” upisao tu katedralu u legendu.

Grad je bio pod visokim mjerama sigurnosti nakon što je ministar unutarnjih poslova Christophe Castaner rekao da su ga obavještajne službe izvijestile o mogućem povratku nasilnih prosvjednika koji žele stvoriti kaos u Parizu, Toulouseu, Monptellieru i Bordeauxu, kao na nasilnim prosvjedima 16. ožujka.

Velik dio pariške podzemne željezničke mreže je zatvoren, a na ulice francuskih gradova poslano je 60 tisuća policajaca.

Prosvjedi “žutih prsluka” izbili su sredinom studenoga, u početku zbog najavljenog poreza na gorivo i visokih troškova života, no evoluirali su u širi pokret protiv ekonomskih reformi predsjednika Emmanuela Macrona.

Macron je trebao u ponedjeljak navečer održati obraćanje naciji nakon tromjesečne nacionalne rasprave i iznijeti svoj plan odgovora na krizu izazvanu prosvjedima “žutih prsluka”, ali ga je odgodio zbog katastrofalnog požara u Notre-Dameu. Očekuje se da će imati obraćanje idući četvrtak.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Juncker: Unatoč odgodi, i dalje postoji rizik od Brexita bez sporazuma

Objavljeno

na

Objavio

I dalje postoji zabrinutost da bi Britanija mogla napustiti Europsku uniju bez sporazuma, upozorio je u subotu predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker, zatraživši od Britanije da iskoristi 6-mjesečnu odgodu Brexita za razradu detalja oko svog izlaska iz članstva.

Juncker je to kazao u intervjuu za njemačku list Funke Mediengruppe, tjedan dana nakon što su EU čelnici Britaniji odobrili odgodu izlaska iz EU-a za šest mjeseci.

“Nitko ne zna kao će brexit završiti. To stvara veliku neizvjesnost. I dalje postoji strah da će doći do brexita bez ikakvog sporazuma o izlasku”, rekao je Juncker, navevši dugoročne negativne utjecaje na europsko gospodarstvo.

Iako odgoda brexita do 30. listopada ne nudi previše jasnoće u pogledu toga kada, kako, pa čak i hoće li se brexit uopće dogoditi, Britanija bi to vrijeme trebala pametno iskoristiti, poručio je.

“Nadam se da će Britanci iskoristiti to vrijeme, a ne da će ga ponovno potratiti. Ne možemo u nedogled produljivati njezin izlazak. Najbolje rješenje za Britance bilo bi da prihvate sporazum o izlasku tijekom dodatnog vremena koje je dogovoreno”, izjavio je Juncker.

Sporazum o izlasku koji su ispregovarali britanska premijerka Theresa May i EU odbijen je u britanskom parlamentu tri puta.

(Hina)

 

Jean-Claude Juncker bakljom zamalo ‘zapalio’ predsjednika Ruande i njegovu ženu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari