Pratite nas

Iz Svijeta

Presuda u SAD-u: Monsantov ‘ubojica korova’ uzrok karcinoma

Objavljeno

na

Porota suda u San Franciscu presudila je da je glifosatni herbicid “Roundup” agro-kemijske tvrtke Monsanto, sada u vlasništvu njemačkog Bayera, uvelike pridonio razvoju karcinoma kod muškarca koji je na svom imanju koristio “ubojicu korova”,

Ovo je još jedan udarac kompaniji nakon što je prije osam mjeseci drugi sud dodijelio 289 milijuna dolara odštete u sličnom postupku.

Njemačka poljoprivredno-farmaceutska kompanija Bayer prošle je godine kupila Monsanto, dugogodišnjeg proizvođača “Roundupa”, za 63 milijarde američkih dolara. Spomenuti herbicid sadrži glifosat, najčešće korišten aktivni sastojak sredstava za uništenje korova.

Edwin Hardeman, prenose agencije, redovito je koristio taj herbicid od 1980. do 2012. na svom imanju u Kaliforniji, a sud je zaključio da je taj proizvod bio “značajan čimbenik” u razvoju karcinoma grla kod tog 70-godišnjaka.

O odgovornosti Bayera i mogućoj odšteti odlučivat će isti sud u drugoj fazi postupka. Njemački industrijski div je izrazio razočarenje prvom presudom na američkom saveznom sudu i negira tvrdnje da glifosat ili “Roundup” uzrokuje karcinom.

Ova presuda uslijedila je nakon prošlogodišnje povijesne odluke državnog suda da je glifosat iz istog herbicida pridonio razvoju karcinoma kod školskog domara zaduženog za održavanje zelenih površina Dewayna Johnsona te da Bayer “nije djelovao u dobroj volji” jer je propustio upozoriti korisnike na rizike razvoja karcinoma prilikom korištenja herbicida.

Bayer u oba slučaja tvrdi da je porota bila pod prevelikim pritiskom odvjetnika druge strane i optužbi o korporativnoj neodgovornosti te se nije usredotočila na znanost. Tvrtka negira da glifosat ili Roundup uzrokuju karcinom i najavila je žalbu.

“Uvjereni smo da ćemo u idućoj fazi dokazati da Roundup nije pridonio bolesti gospodina Hardemana”, objavio je Bayer, člje su dionice pale 9,6 posto na frankfurtskoj burzi.

Slučaj u Kaliforniji je tek drugi od 11.000 tužbi zbog “Roundupa” koje će završiti na sudovima u SAD-u.

Suprotno od Američke agencije za zaštitu okoliša (EPA), Europske kemijske agencije i Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), Međunarodna agencija za istraživanje karcinoma – dio Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) – uvrstila je glifosat na popis tvari koje su “vjerojatno kancerogene”.

U SAD-u se loptica ipak zakotrljala zbog velikog broja pokrenutih tužbi te će neovisne znanstvene studije konačno doći u prvi plan.

Glifosat je najkorišteniji herbicid u svijetu.

U ožujku ove godine, Europski sud pravde (ECJ) presudio je da EFSA mora objaviti sve studije o rizicima za nastanak karcinoma koji se mogu povezati s glifosatom.

Sud se složio s argumentima Kluba zastupnika Zelenih/Europskog slobodarskog saveza u Europskom parlamentu o postojanju javnog interesa za transparentnost koji nadilazi tvrdnje kompanija, poput Monsanta/Bayera, da se studije o rizicima za rak, koje se koriste u procesu odobravanja glifosata, ne mogu objaviti zbog zaštite komercijalnih interesa kompanija.

U navedenom sudskom slučaju, zastupnici Zelenih žalili su se sudu u svibnju 2017. zbog neobjavljenih dokumenata na osnovu kojih se vrši postupak odobravanja pesticida. EFSA je prethodno objavila da je glifosat, na temelju studija nepoznatih javnosti, klasificirala kao nekancerogen.

Istovremeno je Međunarodna agencija za istraživanje raka WHO-a zaključila kako je glifosat “vjerojatno kancerogen za ljude”.

EP je nebrojno puta upozorio da bi se proces autorizacije pesticida trebao temeljiti na nezavisnim studijama i biti transparentniji, nakon što je utvrđeno da je njemački Federalni institut za procjenu rizika (BfR) plagirao procjene zahtjeva za obnovu dozvole za glifosat koje su podnijeli proizvođači. Kancerogeni učinci uklonjeni su, kao i upozorenja na opasnost, a veliku ulogu u procjenama imala je korporacija Monsanto.

EP je u ožujku 2018. na inicijativu Zelenih uspostavio poseban odbor za odobravanje pesticida (PEST) kako bi se istražio postupak koji je rezultirao produljenjem dozvole za glifosat u Europskoj uniji na još pet godina.

Herbicidi na bazi glifosata koriste se ne samo u poljoprivredi, već i u javnim i privatnim vrtovima što potencijalno dovodi poljoprivrednike, ali i potrošače u opasnost.

Neka istraživanja su pokazala da herbicidi koji sadrže glifosat mogu poremetiti endokrinološki sustav i utjecati na lučenje hormona, što može ugroziti plodnost kod ljudi.

Osim na ljude, pokazalo se da glifosat ugrožava i životinje, uključujući i domaće životinje. Njemačka agencija za okoliš također je otkrila značajne negativne posljedice na biološku raznolikost zbog uporabe pesticida u cjelini i posebno glifosata. Glifosat ne ubija ciljano korov, već i korisno okolno travnato područje koje je tretirano spomenutom kemikalijom.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Iranski Čuvari revolucije zaplijenili britanski tanker

Objavljeno

na

Objavio

Čuvari Iranske revolucije objavili su da su oteli britanski tanker Stena Impero, a kompanija je objavila da je brod bio u međunarodnim vodama i da ne može stupiti u kontakt s posadom broda kojemu su se približila manja plovila i helikopter pri prolasku kroz Hormuški tjesnac. U međuvremenu je stigla vijest da su zaplijenili i drugi tanker.

Uprava grupe Northern Marine koja je dio švedske kompanije Stena AB rekla je da tanker plovi pod britanskom zastavom s 23 člana posade i da je bio u međunarodnim vodama.

“Naš brod Stena Impero napali su helikopter i manja neidentificirana plovila pri prolasku kroz Hormuški tjesan u međunarodnim vodama”, ustvrdila je kompanija Stena Bulk u priopćenju. “Sada ne možemo stupiti u vezu s brodom koji ide sjeverno u smjeru Irana”.

Iranski Čuvari revolucije priopćili su u petak navečer da su u Hormuškom tjesnacu “zaplijenili” britanski naftni tanker Stenu Impero.

Britansko ministarstvo obrane objavilo je da pribavlja nove informacije, a neimenovani izvor je rekao da je sazvana sjednica britanskog odbora za izvanredna stanja.

Ured premijerke Therese May odbio je komentar na upit agencije Reuters.

U priopćenju objavljenom na Sepahnewsu, mrežnoj stranici Čuvara revolucije, obrazložili su da su to učinili zbog “nepoštovanja međunarodnog pomorskog zakona”, “na zahtjev lučkih i pomorskih vlasti pokrajine Hormozgana”.

Stena Impero je “nakon zapljene dovučen do obale i predan je vlastima radi provedbe zakonske procedure i istrage”, dodaju Čuvari, ideološka vojska Islamske Republike, u kratkom priopćenju.

Objava o zapljeni slijedila je nekoliko sati nakon što je Vrhovni sud u Gibraltaru odlučio za 30 dana produljiti zadržavanje iranskog tankera Grace 1.

Odnosi između Irana i Zapada pogoršali su se otkako su 4. srpnja britanske pomorske snage zaplijenile Grace 1 pod sumnjom da je krijumčario naftu Siriji čime je kršio sankcije Europske unije.

Iran je odgovorio da će uzvratiti te su tri dana poslije iranski brodovi pokušali blokirati tanker u britanskom vlasništvu pri prolasku kroz Hormuški tjesnac, no povukli su se suočeni s ratnim brodom Britanske kraljevske mornarice.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

SAD srušio iranski dron iznad Hormuškog tjesnaca

Objavljeno

na

Objavio

Sjedinjene Države su u četvrtak srušile iransku bespilotnu letjelicu iznad Hormuškog tjesnaca jer se opasno približila američkom brodu, objavio je Donald Trump.

Američki predsjednik je rekao da se iranski dron na manje od 1000 m približio brodu USS Boxeru koji je izveo “obrambenu akciju”.

“Bespilotna letjelica je uništena”, rekao je.

Trump je pozvao druge zemlje da “osude Iran” i zaštite svoje brodove.

Glasnogovornik Pentagona Jonathan Hoffman je u priopćenju potvrdio incident, dodajući da se dogodio u 10.00 sati po mjesnom vremenu (7.30 sati po srednjoeuropskom) dok se USS Boxer pripremao da uđe u Hormuški tjesnac.

Iran je 20. lipnja srušio američki dron koji je, tvrdi, bio u njegovu zračnom prostoru. Donald Trump je dva dana poslije u posljednji tren otkazao zračne udare na Iran kako bi spriječio ljudske gubitke, i dalje prijeteći Teheranu da će snositi posljedice rušenja drona.

Istovremeno, američka mornarica je u četvrtak priopćila da je počela potragu za mornarom koji je s nosača zrakoplova USS Abraham Lincoln pao u Arapsko more, nedaleko od Perzijskog zaljeva.

Američki mornar čiji identitet nije otkriven, proglašen je nestalim u srijedu, dodaje se u priopćenju 5. flote bazirane u Bahrejnu.

U potrazi uz USS Abraham Lincoln sudjeluju američka krstarica USS Leyte Gulf, španjolska fregata Mendez Nunez i pakistanski brod PSN Aslat.

Izgred se dogodio pošto je Iran u četvrtak izvijestio da je zaplijenio “strani tanker” s posadom pod sumnjom da “krijumčari” gorivo u Perzijskom zaljevu, nakon niza incidenata u kojima su sudjelovali naftni tankeri na tom području, žarištu napetosti u zadnjih više od dva mjeseca.

“Taj brod kapaciteta 2 milijuna barela, s 12 članova posade, uzeo je kurs kako bi gorivo prokrijumčareno s iranskih brodova iskrcao na strani brod”, navodi Sepahnews, službena mrežna stranica Čuvara revolucije.

Po snimcima iranske državne televizije, zaplijenjeni brod je Riah i plovi pod panamskom zastavom.

Dok Washington pokušava formirati međunarodnu koaliciju za prepraćenje trgovačkih brodova u Perzijskom zaljevu, zapovjednik glavnog američkog zapovjedništva Kenneth McKenzie je u četvrtak obećao da će “odlučno” djelovati kako bi zajamčio sigurnost pomorskog prometa u Zaljevu, u prigodi posjeta zrakoplovnoj bazi u Saudijskoj Arabiji, regionalnom suparniku Irana.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari