Connect with us

Naši u svijetu

Preživio bleiburšku kataklizmu pa diplomirao na uglednom sveučilištu Columbia

Published

on

Foto: Matica

Na vječni počinak krajem 2017. u Charlottesvilleu u američkoj državi Virginiji ispraćen je Jere Jareb – velikan hrvatske i američke povijesti te naš istaknuti kulturni promicatelj dalmatinskih korijena.

Njegovo stvaralačko djelovanje duže od šest desetljeća utkano je u riznicu hrvatske kulture i povijesti oblikovanu u uvjetima političke emigracije 20. stoljeća na sjevernoameričkom kontinentu.

Proživjevši buran život sa snagom antičke drame, naš Jere otišao je u blagoslovljenom miru u 95. godini – okružen ljubavlju svoje četvero djece i ljubljene unučadi, kao i mnoštva sunarodnjaka iz raznih krajeva Amerike i svijeta. Laka mu bila američka zemlja!

Jedan je od osnivača Hrvatske akademije Amerike i, uz Karla Mirtha, jedan je od urednika najcitiranijeg stručnog časopisa naše dijaspore na demokratskome Zapadu, Journal of Croatian studies. Prešućivan u domovini kao disident tijekom komunizma, proslavio se po svojim znanstvenim monografijama iz novije hrvatske političke povijesti, posebno po knjizi Pola stoljeća hrvatske politike (Buenos Aires, 1960. i Zagreb, 1995.).

Jedan je od najvažnijih suradnika u Mirthovu kultnome časopisu Croatia press, u kojem je u nastavcima objavljivao bibliografiju knjiga, članaka iz iseljeničkog novinarstva i periodike, a od 1957. do 1967. Amerika ga pamti kao fantastičnoga profesora povijesti na St. Francis Collegeu u Lorettu u Pennsylvaniji, gdje je istraživao i objavljivao sve do kraja života.

Sažeto, nakon završetka klasične gimnazije u Šibeniku 1941., u Zagrebu je do 1943. studirao pravo. Tada je uz studij djelovao u časopisima Nova Hrvatska i Hrvatska mladost te u ostalim ondašnjim listovima, objavljujući političke i povijesne članke.

U emigraciji je od svibnja 1945., preživjevši kao sveučilištarac bleiburšku kataklizmu dugu četiri bolne godine s trajnim ožiljcima i zavjetom u širenje istine o dičnome hrvatskome narodu i njegovoj vjekovnoj povijesti i kulturi. Iz apokaliptičnoga Klagenfurta, bolestan mladić, umjesto u majčino krilo na Mediteranu koje je bliže, poput mitskoga feniksa emigrirao je na slobodni Zapad, gdje mu je u Sjedinjenim Američkim Državama godinama pečalbario otac Mirko.

U 33. godini života na uglednom sveučilištu Columbia u New Yorku 1955. diplomirao je povijest, a zatim 1964. doktorirao tezom The Adriatic Question from June 1919 to February 1924. Od 1963. predavao je na Rutgers Universityju u New Brunswicku, New Jersey. Nakon 14 godina rada, s obitelji seli u Pennsylvaniju 1966., gdje na Saint Francis College u Lorettu tumači europsku povijest i napreduje u karijeri, postavši američkim studentima kao eruditski poliglot omiljeni mentor.

Uz to, tijekom 26 godina cijenjeni je predstojnik Odsjeka za povijest i političke znanosti – počevši još od 1970. Nakon umirovljenja 1992., Jareb kao profesor emeritus nastavlja djelovati potican mladenačkim duhom kao vodeći američki historiograf. Zaključno, ugledni je istraživač hrvatske povijesti od 1895. do 1945.

Bavio se posebno ustaškim pokretom i NDH te istaknutim osobama toga razdoblja (B. Jelić, M. Budak, E. D. Kvaternik). Potaknut publiciranjem autobiografije V. Mačeka (1957.), u Hrvatskoj reviji 1959. napisao je studiju. U njoj je prvi među hrvatskim povjesničarima pristupio ozbiljnoj analizi hrvatske politike u razdoblju Drugog svjetskog rata te pridonio temeljitom i kritičkom sagledavanju novije hrvatske povijesti.

Među svim Hrvatima raznih političkih pogleda širio je snošljivost i savjetovao plemenite ljudske odnose i znanstvenu objektivnost.

Godine 1982. objavio je knjigu Političke uspomene i rad dr. sc. Branimira Jelića, poprativši Jelićeve autobiografske zapise njegovim životopisom i kronikom djelovanja Hrvatskoga narodnoga odbora u Münchenu 1950. do 1972. Doživjevši samostalnost i neovisnost Hrvatske nakon višestranačkih izbora do 1995., Jere Jareb istražuje arhivsko gradivo NDH te objavljuje zbornike dokumenata o gospodarskoj problematici Zlato i novac Nezavisne Države Hrvatske što su izneseni u inozemstvo 1944. i 1945. (1997.) i Državno gospodarstveno povjerenstvo Nezavisne Države Hrvatske od kolovoza 1941. do travnja 1945. (2001.).

Surađivao je u najutjecajnijim emigrantskim hrvatskim časopisima svoga doba, počevši od JCS-a i CP-a te Hrvatske revije do suvremenih znanstvenih časopisa nakon uspostave samostalne RH – uključujući Globus, Časopis za suvremenu povijest, Vijenac, Kolo, Marulić, kao i Matičine časopise Hrvatski iseljenički zbornik i Matica.

Jedan je od urednika Sabranih djela 1945. – 1956. Dž. Kulenovića (Buenos Aires, 1978.) te urednik knjige Sjećanja i zapažanja 1925. – 1945. E. D. Kvaternika (Zagreb, 1995.). S Karlom Mirthom uredio je sjajnu knjižicu The Croatian Academy of America. Highlights 1953 – 2003 (New York, 2003.), objavljenu u povodu 50. obljetnice djelovanja Hrvatske akademije Amerike.

Bio je član nekoliko američkih znanstvenih udruga i uvršten je u ugledne svjetske i domovinske enciklopedije i biografske leksikone. Jeri i Olgi Jareb obitelj je, uz vjeru u Boga i dvostruku vrhunsku karijeru, bila na prvome mjestu.

Četvero njihove djece rođene u SAD-u: Jelica/Helena (1960.), Ante (1962.), Ivan (1963.) i Marko (1967.) završilo je studije, oženjeni su, zaposleni i imaju djecu. Jelica je postigla doktorat iz psihologije s naglaskom na dječjoj psihologiji, ima dva sina. Ante je postigao magisterij iz matematike, radi kao analitičar, ima sina i kćer. Ivan je specijalist za računala, ima sina i kćer.

Marko je postigao doktorat iz znanosti ljudskih ćelija, predaje biologiju na jednom sveučilištu i ima dva sina. Pamte divne božićne blagdane u kući u Lorettu, njegujući svi odreda i danas hrvatsku tradiciju i ljubav prema domovini svojih roditelja.

Autor: Vesna Kukavica / Večernji list

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari