Pratite nas

BiH

Preživjeli profesor iz kolone smrti

Objavljeno

na

O umirovljenom prof. dr. Petru Grisogonu zna se da je predavao na Elektrotehničkom fakultetu u Splitu, da je ranije bio jedan od direktora “Dalmacijacementa”, ali je malo poznato i da je bio dio mučeničke kolone “križnog puta” čija je tužna obljetnica jučer, kao i svake godine, obilježena na Bleiburškom polju. Komemoracija je ove, kao i prošle godine, bila još tužnijom jer je Predsjedništvo Sabora odustalo od pokroviteljstva. Sudbine i doživljaji pojedinih ljudi govore puno više od povijesnih knjiga koje pričaju jezikom brojki i datuma, interpretacija i ideologija.

Zarobljenicka  kolona u prolazu kroz Koprivnicu  1945-Krizni put

Petar je rođen u izrazito građanskoj, intelektualnoj obitelji. Otac Bernard bio je geometar, a majka Ema učiteljica (rođena Zuppa, sestra Tomislava, autora one “Moj galebe” i brojnih drugih šlagera) čije je kuhinjske recepte, vezove i goblene njezin sin nedavno predstavio u raskošnoj monografiji, prethodno objavivši i biografsku knjigu o drugoj ženi svog života, supruzi Nedi (r. Messmer), likovnoj umjetnici čija impresivna slika “Madona s Djetetom” krasi zid marjanske crkve sv. Mande. Petar Grisogono proveo je svoje djetinjstvo s majkom i ocem, državnim službenikom, u Ljubuškom, gdje se i rodio, Gackom, Velikom Bečkereku (danas Zrenjaninu) te Požarevcu, da bi se cijela obitelj, koja je ostala bez dvojice Petrove braće, vratila 1937. u Split, koji je tada imao 40.000 stanovnika.

Onda dolazi ratni vihor i Petar Grisogono se našao u domobranskoj vojsci bježeći od talijanskih fašista. Obitelj mu je ostala u Splitu, spasivši peteročlanu židovsku obitelj izbjeglu iz Beograda u kojem je, kao malo gdje, korjenito “riješeno” židovsko pitanje, o čemu se svih ovih godina uporno šutjelo. Nakon završetka rata našao se u “koloni smrti” u kojoj je, kako se prisjeća, bilo 33.000 ljudi. Poneke su zarobljenike usput izvlačili iz kolone u koju se nisu vraćali. Stražari im nisu dopuštali da im mještani sela kroz koja su prolazili donose hranu i vodu, nego su im davali hranu kuhanu u neopranim benzinskim bačvama, što mnogi nisu preživjeli. 

Kasno noću u Glini su ih pozivali na “kazan”, onoga tko bi otišao pojeo bi mrak. U Sisak je iz te kolone stigao svaki deseti, ili oko 3000 njih, koji su raspoređeni u razne jedinice Jugoslavenske armije, a Petar se našao u Trećoj muslimanskoj brigadi, iz koje su također mnogi nestajali. Petar, koji i danas čuva u spomenutoj knjizi objavljeno radosno pismo majke pisano krasnim učiteljskim rukopisom 17. lipnja 1945., preživio je, kako danas misli, zahvaljujući tome što je bio pismen i što je znao igrati nogomet.

A vidite, govori nam prof. Grisogono, i danas ima pokušaja guranja pod tepih ili opravdavanja u ime antifašizma tog nesumnjivo najvećeg stradanja Hrvata u cijeloj povijesti ovoga naroda. Tito je u nekim krugovima i u krugu ovih trenutno na vlasti i dalje heroj, neupitna ličnost, antifašist, borac za slobodu. A u njegovo doba i ovdje u Splitu sve je seljacima, obrtnicima, trgovcima, građanima nacionalizirano i konfiscirano, mnogi su strijeljani bez suda ili pak suđeni kao kolaboracionisti, špijuni, profiteri ili naprosto reakcionari. Grad se svim silama godinama nastojao jugoslavenizirati.

Grisogono se jasno distancirao od ustaškog režima, ali ostaje zbunjen nad činjenicom da u današnjoj Hrvatskoj pojedinci u medijima, u nevladinim udrugama, tobože neovisni intelektualci i novinari, pa i pojedini nositelji vlasti, o Domovinskom ratu, koji je u biti antifašistički, svih ovih godina od osamostaljenja govore i pišu kao o takozvanom i zločinačkom, a Republika Hrvatska se, otvoreno ili diskretno, proglašava sljednicom NDH, uz sugestiju kako je i Hrvatska ustaška i fašistička.

Napadi na Baldasara

Hrvatska je toliko godina poslije rata podijeljena po ideološkom ključu iz Drugog svjetskog rata kao ni jedna od zemalja u kojima su postojale slične podjele i slična svrstavanja. Splitski gradonačelnik Ivo Baldasar, poput Franje Tuđmana, htio je na lokalnoj razini napraviti iskorak. On je smogao snage i poštenja doći na otkrivanje spomenika poginulim hrvatskim braniteljima, pozvavši branitelje da se pridruže u spomenu na poginule borce Prvog partizanskog odreda. On, dakle, nije mirio ustaše i partizane, nego tu splitsku i dalmatinsku mladost, koja je s istim osjećajima ustala 1941. protiv talijanske okupacije kao i 1991. protiv srpske agresije.

Na žalost, svojim je humanim i politički zrelim postupkom naletio na oštre očnjake upravo onih o kojima nam govori Grisogono, koji se iz svoje jugo-srpske perspektive teško mire s nezavisnošću, kojima je Domovinski rat isto što i ustaški pokret, koji bi htjeli da građanski rat u hrvatskom narodu vječno traje, čime u očima naroda neće uspjeti kompromitirati branitelje, ali mogu afirmirati ustaše.

Slušamo Milorada Pupovca, Vesnu Teršelić, Dragicu Zgrebec, Sašu Miloševića, Ivana Fumića, Zorana Pusića, Milanku Opačić et. cet. u nekoj suludoj, paranoičnoj i paničnoj potrazi za fašistima svukud oko sebe, ustajući na svaki znak koji se njima pričinja kao velika opasnost, a ni jednom riječju neće spomenuti 1945. i godine poslije rata, kad se pod firmom antifašizma dogodio genocid, niti devedesete godine klasične okupacije i progona.

Josip Jović / Slobodna Dalmacija

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Za čak 11.800 pripadnika Oružanih snaga BiH uskoro se vraća stari iznos mirovine

Objavljeno

na

Objavio

Tri zakona o braniteljima i njihovim obiteljima uskoro bi trebala stupiti na snagu, piše Večernji list BiH. Naime, predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara potpisao je početkom ovoga tjedna ukaz o proglašenju zakona o izmjeni Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odličja i članova njihovih obitelji, ukaz o proglašenju zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji, ukaz o proglašenju zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja Domovinskog rata.

Povoljnije umirovljenje

Iako su sva tri zakona za branitelje i njihove obitelji jednako važna, bitno je naglasiti kako zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju rješava pitanje diskriminacije prema određenom broju branitelja. Dakle, riječ je o 11.800 pripadnika Oružanih snaga koji su otišli u mirovinu po jednoj odluci. Nakon toga im je, pa čak i do 50 posto, bila smanjena mirovina.

– Ovim zakonom u iduće tri godine im u potpunosti vraćamo njihovo stečeno pravo na isplatni koeficijent 1,485. Ovim usvojenim zakonom u Parlamentu je ispravljena diskriminacija prema tim ljudima – kazao je nedavno ministar za pitanja branitelja FBiH Salko Bukvarević.

Registar branitelja

Najviše bure izazvao je Zakon o pravima branitelja i njihovih obitelji s obzirom na to da on predviđa izradu registra branitelja koji je trebao biti javno objavljen. Međutim, zahvaljujući amandmanima zastupnika HDZ-a BiH, odredba koja se odnosila na objavu registra brisana je iz zakona. Tako sada u zakonu stoji kako će se registar branitelja izraditi, ali ne i da će biti objavljen. Do eventualne objave tog registra može doći ako Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donese poseban zakon koji treba uskladiti sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka u BiH jer je Agencija za zaštitu osobnih podataka u BiH na te odredbe dala negativno mišljenje s detaljnim obrazloženjem. Stupanjem na snagu Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odličja i članova njihovih obitelji bit će provedena presuda Ustavnog suda FBiH od 7. studenoga 2012. godine kojom je utvrđeno kako članak ovog zakona, kojim je propisan cenzus za korisnike prava na mjesečni novčani dodatak po osnovi ratnog priznanja ili odličja, nije u suglasnosti s Ustavom FBiH. (večernji.ba)

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Vijeće ministara jednoglasno usvojilo proračun. On iznosi 950 milijuna KM

Objavljeno

na

Objavio

Vijeće ministara BiH je na današnjoj sjednici jednoglasno usvojilo dokument Okvirnog proračuna Bosne i Hercegovine za razdoblje 2018.-2020. godine.

”Poslije toga smo jednoglasno usvojili ažurirani Program javnih investicija BiH za razdoblje 2018.-2020. godina”, kazao je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić na press-konferenciji nakon sjednice.

Po njegovim riječima, i jedan i drugi dokument su bili ključna baza, ključna smjernica, ključna podloga za usvajanje ”današnjeg najvažnijeg dokumenta“ koji je Vijeće ministara BiH usvojilo jednoglasno, a to je proračun institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2018. godinu.

”Proračun je usvojen jednoglasno. On iznosi 950 milijuna KM”, kazao je predsjedavajući Zvizdić.

Vijeće ministara BiH je danas utvrdilo i Prijedlog zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu i on ide u dalju parlamentarnu proceduru.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari