Pratite nas

Kultura

Žana Alpeza – ‘Preživjeti 21 stoljeće’

Objavljeno

na

Žana Alpeza

Žana Alpeza  autorica je knjige pod nazivom „Izopačeno Čovječanstvo“. Knjiga „Izopačeno čovječanstvo“ je skup Kolumni koje je autorica Žana Alpeza pisala u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji posljednjih godinu dana. Promocija knjige održana je u nekoliko gradova u Bosni i Hercegovini, pred kraj 2018 u Zagrebu na Kaptolu, te Beogradu. Riječ je o psihologiji, filozofiji, problemima laži, patologije, licemjerstvu i beznađu u svakodnevnom životu iz perspektive autorice.

U završoj fazi je njena druga knjiga pod nazivom „Preživjeti 21 stoljeće“: Riječ je o čovjeku, kako i na koji način suvremeni čovjek 21 stoljeća, se nosi sa svim izazovima i globalizacijom, gubi li pri raznim iskušenjima duhovnu stranu, te osobni razvoj.. Iza nas je 20. stoljeće, toliko događanja, ratova, bespuća, prirodnih katastrofa, raznih vrsta nemira, nesreća i sl. Što smo mi kao napredno čovječanstvo naučili iz toga? Treba li još proći i doći ratova da bismo zadovoljili svoje unutarnje demone. Može li nas spasiti napredak čovječanstva, da bismo bili bolji? Kolika je cijena koju čovjek kroz napredak plaća, nauči li što iz toga? Kaže se da svaka nova generacija donese novitete, koliko smo mi kao ljudi od krvi i mesa sposobni se nositi s velikim promjenama u kratkom periodu?

Knjiga “Preživjeti 21 stoljeće” je skup članaka koji govori o temama današnjeg čovjeka u 21 stoljeću. Jesmo li dolaskom globalizacije, brzinom načinom i tempom života osiromašili duhovni i emotivni život. Knjiga ima oko 50 članaka, recezenti knjige su poznati hrvatski glumci Arijana Čulina, Boris Svrtan i Goran Grgić.


Žana Alpeza rodjena je u Ledincu, općina Grude. Ubrzo nakon srednjoškolskog obrazovanja počela je raditi u Međunarodnoj kompaniji vodećeg svjetskog proizvođača piva Belgijsku grupaciju „Inbew“ sadašnji „Ambew“. U više od 11-godišnjem radu u navedenoj kompaniji stekla je veliko poslovno iskustvo koje primjenjuje i danas na svojim poslovnim aktivnostima.

Uz posao se bavila i raznim drugim poslovnim honorarnih poslovima gdje je u 2011 godini, od Interventnog Fonda za žensko Poduzetništvo Sarajevo, uz potporu Američke ambasade u BiH dobila nagradu za jednu od najboljih poduzetničkih ideja.

Nakon slabijeg poslovanja u tvrtci nažalost, skoro svi djelatnici su ostali bez posla, kao i Žana, no medjutim nju to nije obeshrabrilo, te je krenula u nova usavršavanja, dodatne edukacije gdje je u 2012 godini dobila novčana grant sredstva koja je nastavila sa idejom za žensko poduzetništvo.

Do osnivanja Udruge “Pravi Put” je došlo početkom 2015 godine se počelo razmišljati o tome, ja i kolegica iz Sarajeva, Gruda, itd.. Do tada smo puno projekt aplikacija radili kao individue, što i nije davalo težinu prepoznavanja i kvalitete, kako smo isto tako aktivni u području socijalnog djelovanja tj.pomaganjima mnogim Centrima, bolnicama, pučkim kuhinjama kroz Akcije koje smo radili preko fb stranice “Pomozimo bolesnima i siromašnima” osnivanjem Udruge nam je olakšalo i ovaj dio podrške.

Svrha i ciljevi Udruge su podrška, umrežavanje, razmjena podataka, Edukacija u mnogim područjima gdje sa našim timom od nekoliko stručnjaka od informatičara, stručni suradnika za pisanje Eu projekta, NLP mentore, itd… imamo volju, afirmaciju, i cilj drugima prenijeti svoje stečeno iskustvo i znanje. Udruge “Pravi Put” koja  je osnovana 2015, godine i radimo na području čitave BiH..najvise je bazirana na područjima podrške i Edukacije., itd  više na web linku www.udrugapraviput.com

Udruga radi sa svojim aktivnostima na području čitave BiH i šire. Od 2015 godine na području Hercegovine su završeni neki od važnih projekata sa vladinim sektorom, raznim organizacijama kako domaćim tako I inozemnim, nevladinim sktorom, vijećem mladih raznih općina i slično neki od projekta su:

-Projekt “Žene u socijalnom poduzetništvu”,

-Projekt “Podrška pri Zapošljavanju”- Kako do radnih mjesta

-Projekt “Europa za građane”

-Projekt “Horizon 2014-20120”

-Projekt “Informatička Pismenost” Računalna Edukacija,

-Projekt Socijalno humanitarni “Pomozimo bolesnima i siromašnima”,

-Projekt” Mladi Leadership Academy”

-Projekt “Uključi se-Educiraj se”,

-Projekt “Poljoprivreda i ruralni razvoj”,

-Projekt “Zaustavimo iseljavanje-Podrška pri zapošljavanju”,

-Projekt “Volontiraj-aktiviraj se”,

-Projekt “Životinje su dio nas”,

-Projekt “Dostojanstveno starimo”

-Projekt “Kultura za razvoj“ ,

Mentorica je u Razvojnoj agenciji Zapadnohercegovačke županije “Herag” na području strategija i planiranja tržišta.

Dobitnica je mnogih nagrada i to izdvajamo:

 2011-2012 Nagrada za najbolju žensku business ideju podržana od Američke Ambasade u BiH, Interventnog fona za žensko poduzetništvo u BiH,

2018 iz Bosne i Hercegovine nagrada „Dama godine Regije 2018“ , koja se dodjeljivala u Srbiji, gdje je sudjelovalo nekoliko zemalja država regije,

2019-Specijana Nagrada za Individualni Razvoj Filantropije u BiH, koja se organizira unatrag par godina uz podršku Europske Unije, THE SIGN ,The Balcan Trust of Democracy,te fondacije Mozaik.

2019-Udruga „PRAVI PUT“, te gdja Alpeza kao predsjednica Udruge je dobitnica početkom ožujka

2019- „BALKAN AWARDS 2019“, za socijano humanitarni rad, doprinos, stvaralaštvo, umrežavanje, nagrada se dodjeljivala u Beogradu…

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Predstavljena monografija ‘Vareš i vareški kraj kroz stoljeća’

Objavljeno

na

Objavio

Fotografije: Snježana Radoš

O knjizi „Vareš i vareški kraj kroz stoljeća“ je govorio njen urednik i autor, književnik Željko Ivanković, urednik fotografije Mladenko Marijanović i u ime nakladnika Anto Jelić, zamjenik predsjednika vareške podružnice HKD-a Napredak. Prisutnima se obratio i domaćin predstavljanja, ravnatelj Matice Mijo Marić

Divot-izdanje „Vareš i vareški kraj kroz stoljeća”, prva monografija o tom brdskom srednjobosanskom gradu i rudom bogatom kraju  predstavljena je 14. studenoga u Hrvatskoj matici iseljenika. O knjizi je govorio književnik Željko Ivanković, urednik knjige i autor teksta, urednik fotografije Mladenko Marijanović i u ime nakladnika Anto Jelić, zamjenik predsjednika vareške podružnice HKD-a Napredak. Također, prisutnima se obratio i domaćin predstavljanja, ravnatelj Matice Mijo Marić.

– Ovom doista veličanstvenom knjigom – bogatoga sadržaja i magične likovnosti – autorski tim Željka Ivankovića oživotvorio je dušu Vareša – i u radosti i u tjeskobi – u nadi ljudskoga života, vidljivoj u onoj jednostavnoj Andrićevoj devizi „da je čovjek dužan svome zavičaju“. Ova je knjiga više od zavičajne monografije, ona je raskošni pisani spomenik od najstarijih do suvremenih naraštaja kroničara Vareša u svim granama ljudske djelatnosti – od metalurgije do književnosti. U 65 tematskih cjelina s nadahnutim epilogom opisani su dominantni kulturni, povijesni i gospodarski izazovi Vareša i njegove prirodne ljepote, zaključio je Matičin ravnatelj Mijo Maarić obraćajući se publici i gostima.

Predstavljanju su, uz brojne zagrebačke i domaće Vareške i Varešake nazočili: izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske gospodina Andreja Plenkovića i zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Dario Magdić; predsjednik zagrebačke Gradske skupštine prof. dr. sc. Drago Prgomet, izaslanik zagrebačkog gradonačelnika Toni Biluš, koordinator zagrebačke promocije akademik Anto Markotić, voditelj Službe za pravni položaj, kulturu i obrazovanje Hrvata u BiH u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH Ivan Zeba te prvi urednik hrvatskog lista Bobovac Čedomir Jelić, čija se proslava 300. broj upravo sprema.

Monografija na gotovo 400 stranica, popraćenih s više od 600 fotografija i ilustracija i odgovarajućim znanstvenim aparatom, obogaćena je i dodatkom – Leksikonom uglednih Varešana koji je priredio Vladimir Ruf. Zagrebačka promocija, nakon kolovoške premijere u Varešu, održala se pod pokroviteljstvom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Vodila ju je, s puno mara, rukovoditeljica Odjela za nakladništvo i urednica Matičina ljetopisa Vesna Kukavica.

Spomen Vareša star je oko 550 godina, a ipak, navodi urednik monografije, vareški kraj s Dabravinama, Zvjezdangradom, Bobovcem, Perunom, Borovicom, Dubošticom, Jelaškama, Oćevijom, Brgulama ispisuje povijest dugu dva tisućljeća. Na jednom mjestu su tako sabrani, i ukoričeni, svi zapisi i spoznaje generacija istraživača kao što su Radimsky, Sergejevski, Kreševljaković, Filipović, Bešlagić, Basler, Anđelić, Đaković, Mikolji, Džaja…, kao i Benić, Batinić, Katzer, Ćorović, Protić, Palavestra, Zirdum, Bugarski… ili, pak, Varešani kao što su Žuljić, Gavran, Tokmačić, Matić, Mlivončić. O takvoj su knjizi, naime, dosada sanjale generacije Varešana, pa je i općinska vlast, u razdoblju od 1966. do 1978., u barem tri navrata, pokušavala izdati, iako bezuspješno. To je, nakon četverogodišnjega rada, uspjelo izdavaču – vareškoj podružnici HKD „Napredak“. Respektabilnu uredničku ekipu, uz već spomenute, činili su i Mladen Divković, dizajner i likovno-tehnički i grafički urednik  te Jelena Jurić, lektorica i redaktorica.

O knjizi kao ‘dragocjenom spomeniku i memorabiliji ‘znalački je pisao, nažalost zbog unaprijed preuzetih obveza odsutni ali najavljeni promotor, književnik Miljenko Jergović, kazavši kako je i ova, kao i svaka dobra i već pomalo starinska zavičajna monografija, puna anegdotalnih zanimljivosti, antropoloških i povijesnih bizarnosti, ali i izvanrednog, rijetko viđenog vizualnog materijala. Tu je, rekao je, i kratki, vrlo instruktivni pregled Vareša u književnosti i umjetnosti, te, na samom kraju, mali leksikon vareških uglednika, od fra Matije Divkovića i fra Filipa Lastrića, preko Novaka Simića i Mila Cipre, do glumca Bore Stjepanovića, pravoslavnog vladike Grigorija, književnice Aleksandre Kardum, profesorice Mirjane Kasapović.

Iznenadi se čovjek tko je sve iz ili od Vareša. Jergović, među inim, poručuje kako Ivanković uravnoteženo piše o vareškom kraju kao jednom od katoličkih središta Bosne, o procesu islamizacije, o doseljavanju pravoslavaca iz istočne Hercegovine i Crne Gore nakon što je Eugen Savojski krajem sedamnaestog stoljeća poharao i opustošio Bosnu, i o okolnostima stvaranja one kulturne i nacionalne strukture kakvu prepoznajemo u dvadesetom stoljeću. Lijepo bi bilo kad bi, kao što je to običaj u bogatijim i razvijenijim kulturama, zaključuje, bila objavljena i u standardnom knjiškom formatu, bez ilustracija ili s krajnje reduciranim fotomaterijalom. Monografije, naime, služe za listanje. Jergovičevu recenziju pročitala je studentica Mihaela Lekić, moderatorica ljetošnjeg vareškog predstavljanja monografije.

Ukratko, promotori i brojna nazočna publika bez sumnje se slažu u ocjeni kako je predstavljena monografija namijenjena onima koji Vareš vole i znaju, ali još više onima koji ga žele upoznati, razumjeti, zapamtiti i zavoljeti.

Diana Šimurina-Šoufek

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

ZVONA VUKOVARA

Objavljeno

na

Objavio

ZVONA VUKOVARA

Tiho plaču zvona stara
tu u srcu Vukovara,
oplakuju sve heroje
napaćene zemlje moje.

Oplakuju tužnu majku,
što je svoga sina dala
i broje joj suzu svaku,
što je s njenog lica pala!

Čekala je ona njega
i molila da se vrati,
volila ga iznad svega,
a sad u samoći pati.

Tužnom ocu pogled luta
tamo negdje u daljinu,
koliko je samo puta
pošao u susret sinu!?

Varaju ga suzne oči
pa ih često rukom briše,
srce hoće da iskoči,
ne može izdržat više!

Teška je to sudbina
i žalosti nema veće,
kad čekaš svoga sina
a znaš da više doći neće!

Velimir Velo Raspudić / Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari