Pratite nas

Život

PRIČA KOJA NIJE TUŽNA

Objavljeno

na

Dragi čitatelji,

moje ime je Vesna i cijeli život živim u Zagrebu.

Ovdje sam rođena i iako imam rodbinu u inozemstvu (Kanada, Belgija), o životu u iseljeništvu ne znam puno. Ali znam kako je živjeti u Hrvatskoj.

I odmah na početku želim vam reći da moja priča nije tužna priča!

Imam 35 godina i mislim da sam tek počela živjeti. Istina, mnogi oko mene žive ugodnije, ali nažalost mnogi žive i nezamislivo lošije …

S vama želim podijeliti svoju sreću, svoj novi početak, jer vjerujem da pozitivne vijesti treba dijeliti sa drugima!

Ukratko, naći prvi posao nakon završenog fakulteta bilo je lako.

Kada sam zbog smanjenog opsega posla pojavom recesije u Hrvatskoj dobila otkaz, i slijedeći posao dobila sam brzo. Ali, ovaj put to nije bio stalni posao, nego privremeni.

I tad sam shvatila da ne postoji „siguran posao“. Da ono što su me roditelji od malena učili – da učim, završim dobru školu i dobijem siguran posao, pa ću živjeti dobro cijeli život – više ne vrijedi.

Oni su slijedili ta pravila, pa sada kao penzioneri – rade. Stara pravila više ne vrijede!

Shvatila sam da ako želim živjeti tako da ne brinem o osnovnim životnim potrebama, moram promijeniti do tada čvrsta uvjerenja o „sigurnom“ životu.

I odlučila sam da više ne želim biti ona koja traži posao i čeka da ju neki poslodavac zaposli. Želim biti ona koja stvara radna mjesta!

Radna mjesta za žene. U Hrvatskoj. Danas.

kralus

I krenula sam! Naravno, ništa se nije promijenilo preko noći. Vrijeme koje sam „dobila“ radeći na zamjenama iskoristila sam za učenje o novcu, biznisu, marketingu …pročitala sam hrpu knjiga, završila nekoliko on-line tečajeva i godinu dana uz redovni posao radila u velikoj njemačkoj firmi za poslovno savjetovanje. Sve samo zato da što više naučim o uspješnom poslovanju prije nego osnujem vlastitu firmu.

Osnovala sam firmu „Kristalni vez“, educirala potencijalne buduće zaposlenice i sada sam posvećena širenju misije Kristalnog veza: osigurati financijsku neovisnost ženama koje izrađuju  jedinstveni hrvatski tradicijski nakit – Kraluš.

Ako želite saznati više o Kralušu, Kristalnom vezu ili jednostavno podržati ovaj moj pothvat, pozivam vas da pogledate našu web stranicu.

U svakom slučaju, želim vam da uspijete u onome što radite i želite!

Pozdrav iz Zagreba,

P.S. Šaljem fotografiju Samoborskog Kraluša, mojih ruku djelo, na bakinom stolnjaku.

izvor:Hrvatski Glas Berlina

Što vi mislite o ovoj temi?

Život

Osječko-baranjska županija u 2019. zabilježila rekordan rast! – Četvrta je kontinentalna turistička destinacija u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Kontinuirana ulaganja u turizam u Osječko-baranjskoj županiji putem Upravnog odjela za turizam, kulturu i sport te Turističkih zajednica na području županije, u 2019. godini dala su izvrsne rezultate. Porast broja dolazaka i noćenja govori u prilog tome da se sustavno i s kvalitetnom vizijom razvija turistička ponuda naše županije.

U 2019. godini u Osječko-baranjskoj županiji bilježimo rekordnih 234.112 noćenja čime je u odnosu na 2018. ostvaren rast od 15,7%. Broj dolazaka u odnosu na 2018. porastao je za 10,7%, a našu je županiju u prošloj godini posjetilo 111.196 turista.

Zahvaljujući porastu od 15,7% noćenja, Osječko-baranjska županija prestigla je Zagrebačku županiju i trenutačno se od 13 kontinentalnih županija nalazi na 4. mjestu iza Grada Zagreba, Karlovačke i Krapinsko-zagorske županije.

Posebno veseli činjenica da rastu noćenja na području gotovo cijele županije. Osijek i Baranja najatraktivniji su posjetiteljima istoka Hrvatske pa zajedno čine više od tri četvrtine noćenja na području županije. TZ Osijek kao najveća turistička zajednica s 132.000 noćenja bilježi rast od 18%, Đakovo 9%, Bilje 14%, Našice 20%, Erdut 18%, Draž 35% dok Bizovac čak 247%.

U dolascima i noćenjima prevladavaju domaći gosti sa 63% noćenja, dok se nešto više od trećine odnosi na strane goste. Najvažnije strano tržište nam je Njemačka s 13.200 noćenja, zatim slijede susjedne zemlje: Srbija, BiH i Slovenija. Veliki porast broja noćenja bilježe gosti iz Bosne i Hercegovine (41%) i Srbije (18%).

Od hrvatskih gostiju najčešće Slavoniju i Baranju posjećuju Zagrepčani (42.000) i gosti iz Zagrebačke županije (11.800), zatim slijede posjetitelji iz Splitsko-dalmatinske, Primorsko-goranske i Istarske županije. Posebno nas veseli što posljednje dvije rastu 53% odnosno 44% u odnosu na prošlu godinu.

Ovi rezultati potvrđuju važnost promocije Slavonije i Baranje u Zagrebu, Dalmaciji, Istri i Kvarneru te susjednim zemljama kao našim najvažnijim tržištima. Upravo iz tog razloga je i tijekom 2019. krenula HeadOnEast promotivna kampanja po navedenim hrvatskim regijama, ali i Mađarskoj i Vojvodini.

Kruzing turizam u 2019. također bilježi rast. Na pristaništima Osijek, Batina i Aljmaš pristalo je 167 kruzera što je čak 73% više nego prošle godine. Na kruzerima je Slavoniju i Baranju posjetilo više od 20.000 gostiju.

Najviše noćenja ostvareno je u listopadu, zatim slijedi rujan, svibanj, lipanj i studeni. Sezona traje cijele godine, s maksimumima u proljeće i jesen.

– Upravo je cjelogodišnja turistička sezona cilj Osječko-baranjske županije. Posjetitelji u Slavoniji i Baranji uistinu imaju što vidjeti u svako godišnje doba. Ulaganje putem potpora u kontinentalni turizam te ciljana promocija pokazuju da idemo u dobrom smjeru. Pred nama su znatna ulaganja u turističku infrastrukturu, obnovu kulturne baštine i promociju destinacije dijelom iz europskih, a dijelom i iz vlastitih sredstava – rekao je župan Ivan Anušić.

Prosječno trajanje boravka turista povećalo se sa 2,01 na 2,11 dana,  za pet je posto povećan i broj kreveta u 474 objekta. Polovica noćenja ostvari se u hotelima, zatim slijede objekti u domaćinstvu (20%)  i ostalo (18%). Rast noćenja u objektima u domaćinstvima porastao je čak 40%. Autohtoni ambijent seoskih domaćinstava uz domaću hranu i vrhunsku vinsku kapljicu nude jedinstveni doživljaj kontinentalnog turizma.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Život

Neočekivani rezultati istraživanja o razvodima u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Demografi s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu došli su do iznenađujuće spoznaje da se u Hrvatskoj u sve većoj mjeri razvode najniže obrazovani parovi, te upozorili da to njihove članove može dodatno izložiti društvenim nejednakostima.

Rezultati istraživanja objavljena u novom broju časopisa Revija za socijalnu politiku neočekivani su jer su u Hrvatskoj razvodi i dalje rjeđi nego u većini europskih zemalja, uključujući i bivše socijalističke zemlje, i jer anketna istraživanja potvrđuju da je Hrvatska pretežno konzervativno europsko društvo u kojem se održala naklonost prema tradicionalnim oblicima života u obitelji i braku, ističe se.

Demografi s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Petra Međimurec i Ivan Čipin poduzeli su istraživanje pojedinačnih podataka iz vitalne statistike o sklopljenim i razvedenim brakovima za razdoblje od 1989. do 2014. godine. Iz njih su zadržali samo podatke o parovima u prvom braku i svako se opažanje pratilo od vjenčanja do razvoda ili do dvadesete godišnjice braka, što god od toga dvoje prije dogodilo.

U tako uređenoj bazi ostalo je 510.855 parova, koji su svi zajedno u braku proveli 6.151.277 godina, što je vrijeme u kojem su ukupno bili izloženi riziku za razvod, objašnjavaju istraživači svoj postupak.

Među tim parovima do kraja 2014. godine i prije dvadesete godišnjice braka razvelo se njih 44.336, navodi se u Reviji za socijalnu politiku.

Odmah je uočljivo da bazna crta rizika za razvod ima tipičnu rastuću pa padajuću putanju, kažu autori i pojašnjavaju da su razvodi najrjeđi tijekom prve godine braka, nakon čega njihova brojnost raste i doseže vrhunac između četvrte i pete godine braka, a zatim postupno opada.

Najviše brakova razvedeno je između treće i pete godina nakon vjenčanja, njih 8123, te između sedme i desete godine braka, 8021. Kalendarski, najviše razvoda dogodilo se u razdoblju od 2001. do 2008., njih 17.195, kaže se.

Najviše se razvode muževi mlađi od 25 godina, njih 17.454, te žene između 20. i 24. godine starosti, ukupno 20.289 žena, podaci su iz istraživanja.

Gledano po obrazovnim razredima, najviše se razvode supružnici sa srednjom školom: 32.816 muževa i 30.580 žene.

Razvodi brakova istraživače privlače ponajviše zbog negativnih posljedica koje donose supružnicima, a osobito njihovoj djeci, a one najjače pogađaju one s ograničenim socioekonomskim resursima, ističu autori i zaključuju da u tom slučaju veza između obrazovanja i razvoda braka može postati jedan od mehanizama u širenju i reprodukciji društvenih nejednakosti. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari