Pratite nas

Religija i Vjera

Priča o fra Stojanu: Nakon prometne nesreće dobio unutarnji poziv za odlazak u svećenike

Objavljeno

na

Koliko puta čujemo da je život nepredvidiv? Fra Stojan Damjanović to jako dobro zna. On je svećenik i trenutačno živi na otočiću Visovcu. Kao mlad radio je u Njemačkoj gdje je dobio unutarnji poziv za odlazak u svećenike te u misiju u Afriku.

Naš je život prepun propitkivanja, sumnji, traganja. Ni fra Stojan nije izuzetak. Do 28. godine je radio u Njemačkoj i živio poput većine ljudi. A onda se dogodila prometna nesreća kada doživljava obraćenje.

– Poslije te nesreće, kada sam završio u bolnici, počeo sam razmišljati što je život, zašto sam ja tu na ovoj zemlji. Tako da sam u bolnici dobio jedan unutarnji glas koji mi kaže ‘Oostavi sve, idi u Afriku’. Ja sam se zbunio, nisam se mogao pomiriti s time, jesam li ja normalan, jesam li poludio? Onda sam rekao: ‘Bože, ako je do tebe, nema problema, ali ako nije, izbij mi to iz glave’ – sasvim iskreno priča fra Stojan u reportaži emisije “Dobro jutro, Hrvatska”.

Nije ga pustilo. Godinu dana je napravio privatni novicijat, posvetio se molitvi, zadržao uži krug prijatelja poslije čega daje otkaz te se prijavljuje splitskim franjevcima. Svojom je odlukom iznenadio i obitelj, majku, sestru i brata u rodnom Ljutom Docu kod Širokog Brijega.

– Oni su očekivali svaki dan da se oženim. To je bio šok za njih, nisu mogli spavati i bila je velika muka, što se to događa? Majka mi je rekla ‘Sine moj, nemoj se ljutiti, ali odi ti psihijatru’. Ja sam je razumio, nisam se ljutio ni na koga, ja sam imao čvrst stav. Oni su vidjeli da je to nešto posebno tako da im je bilo jako teško, ali su na kraju prihvatili kad su vidjeli da sam ja sretan i zadovoljan, da to nije neki moj hir, nego da tu imaju dublji temelji i da je to Božji poziv –  kazao je za HRT fra Stojan Damjanović

Nakon šest godina prilagodbe franjevačkom bratstvu odlazi u Afriku, u Demokratsku Republiku Kongo.

– Nije mi bio problem prilagoditi se dolje uvjetima života, jesti ono što oni jedu. Ta vrućina, ti izazovi, bolesti, malarija, imaju dolje nekih parazita koji dođu ispod nokata… Ja sam bio aktivan, po prirodi sam takav, volim raditi, volim organizirati poslove. Kasnije su me prebacili u kuću odgoja pa sam odgajao mlade – prepričava.

Prebolio je fra Stojan u Africi malariju čak 15 puta, preživio rat između plemena Tutsi i Hutu! Zanimljivo je da je poglavica plemena Baši, gdje je živio, govorio hrvatski jezik zahvaljujući našim misionarima.

– Onda je on nama dao, kako je bio prijateljski raspoložen, šume, zemlje koliko treba da možemo graditi škole, bolnice, crkve, sve što treba. Jer njemu je bila čast da se njegovo mjesto razvija, tako da nas je podržavao i običan narod. Kad smo trebali nešto graditi, oni su fizički pomagali, a mi smo ono što treba kupiti za novac njima kupili – nastavlja.

Ni hrana mu nije predstavljala problem.

– Dolje se jede sve, i kukci se jedu, skakavci, mravi, termiti, zmije, mačke, gusjenice. Ja sam to jeo. Kad živiš u toj sredini, postaje ti normalno, nije više problem. Vole oni počastiti. Jako znaju njihove žene s umacima. Njima je drago, čast im je u njihovoj sredini počastiti misionara, jednog bijelca, kako ne, puno im to znači! Puno im znači da ih prihvatiš, da se s njima družiš – prepričava nam.

Prihvatio je fra Stojan Damjanović već 15 godina život u samostanu Visovac, na rijeci Krki. Oazi mira i božanske ljepote. Zanima ga biljni svijet, neke je sadnice poput banane i kiana donio iz Afrike. Piše poeziju koja je objavljivana u mnogim časopisima. Napisao je dvije knjige, u pripremi je nova. Nadahnjuju ga ljudi, oni u Africi i ovi ovdje, dosta čita, bori se s valovima, kojih se ne boji kao ni novih iskušenja koja mu život donese.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Religija i Vjera

Tko je biskup koji će naslijediti Ratka Perića?

Objavljeno

na

Objavio

U posljednjih desetak godina iz BiH je imenovano osam biskupa koji su preuzeli vođenje važnih biskupija, uglavnom u BiH, Hrvatskoj, ali i drugim državama, poput Norveške, te dobili pozicije papinskog izaslanika. Trenutačno podrijetlom iz BiH čak je dvanaest biskupa, od kojih su dvojica umirovljena, piše Večernji list BiH.

U sljedećem razdoblju očekuju se promjene na čelu triju biskupija, a jedna je praktički i formalizirana ustoličenjem nasljednika. Prema crkvenim propisima, svi biskupi kada navrše 75 godina života šalju Papi svoju molbu za umirovljenje.

Prošle je godine formalno istekao mandat mostarsko-duvanjskom biskupu mons. Ratku Periću koji je rođen 1944. godine. No, on nije otišao automatizmom u mirovinu, kao što je to, primjerice, bio slučaj s njegovim vršnjakom mons. Ilijom Janjićem koji je, kada je prošle godine navršio određene godine starosti, ipak umirovljen.

Na poziciju kotorskog biskupa Papa je imenovao mons. Rroka Gjonlleshaja. Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić ove godine također navršava 75 godina života. Njemu je sveti otac Franjo praktički već odredio nasljednika imenujući na početku ove godine koadjutorom mons. Tomu Vukšića, inače vojnog biskupa BiH.

Karmelićanin biskup

Tijekom 2021. potrebne godine starosti za umirovljenje navršava i banjolučki biskup Franjo Komarica, najmlađi od aktualne trojke. Tamošnji pomoćni biskup je Marko Semren. Iako nije formalno navršio godine za umirovljenje, na njegov zahtjev ipak je ranije umirovljen pomoćni sarajevski biskup Pero Sudar.

Uz BiH, koja očekuje značajniju promjenu na vrhu Crkve, iz ove zemlje imenovano je više svećenika za biskupe u Hrvatskoj. Posljednje imenovanje bilo je ono mons. Bože Radoša za varaždinskog biskupa, koji je rođen 5. rujna 1964. u Crvenicama kod Tomislavgrada u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji. Nekoliko godina poslije njegova obitelj preselila se u Hrvatsku. Dekretom od 28. travnja 2016., na prijedlog hrvatskih biskupa, imenovala ga je Kongregacija za kler na službu rektora Papinskoga hrvatskoga zavoda svetoga Jeronima u Rimu gdje ga je zateklo imenovanje varaždinskim biskupom prošle godine.

U javnosti nije dovoljno poznato da je i gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić podrijetlom iz Bosne i Hercegovine. On je rođen u Johovcu, župa Foča, kod Doboja. Veći dio života proveo je kao redovnik karmelićanin, a ujedno je prvi svećenik iz toga reda koji je imenovan biskupom u Hrvatskoj. I on je obnašao brojne dužnosti, uključujući i provincijala Hrvatske karmelske provincije, zatim generalnog vikara karmelićana, a bio je i rektor karmelićanskog međunarodnog zavoda “Teresianum” u Rimu do 2016. godine kada je zaređen za biskupa. 
Još jedan Tomislavgrađanin Dražen Kutleša imenovan je za biskupa Porečke i Pulske biskupije u lipnju 2012. godine. Ovo se imenovanje vezivalo uz rješavanje statusa samostana na Dajli.

Papin prelat

Mons. Berislav Grgić, biskup je koji je na čelu vjerojatno najsjevernije biskupije na svijetu. Nalazi se u gradu Tromsø u Norveškoj. Papa ga je biskupom imenovao 2008. godine. Njega su s vjernicima iz rodne Kotor Varoši prognale ratne srpske vlasti te je najprije došao u Hrvatsku, a zatim 1996. kao izbjeglica u Norvešku.

Mons. Petar Rajič, hrvatskih korijena iz BiH, trenutačni je nuncij za Litvu. Bio je u bliskoj pratnji pape Ivana Pavla II., a 2003. povjerena mu je vrlo osjetljiva služba – prelata predvorja pape Ivana Pavla II. Istu mu službu povjerava i papa Benedikt XVI. nakon svojega izbora 19. travnja 2005. Tijekom 2009. imenovan je nadbiskupom nuncijem za Arapski poluotok

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

9. Srpnja – Blažena Marija od Propetog Isusa Petković

Objavljeno

na

Objavio

Redovnica, utemeljiteljica Kćeri milosrđa.

Danas slavimo blaženu Mariju od Propetog Petković. Marija je rođena u brojnoj obitelji u mjestu Blato na Korčuli 10. prosinca 1892. godine. U mladosti je položila privatni zavjet čistoće, a kao mlada djevojka bila je zauzeta u društvenom i crkvenom životu rodnoga mjesta.

Davala je i pouke siromašnoj djeci. Na poticaj tadašnjeg dubrovačkog biskupa je, na blagdan svetoga Franje 1920. godine, osnovala dužbu Kćeri Milosrđa koja pripada trećem samostanskom redu svetoga Franje, s ciljem promicanja Božje ljubavi i milosrđa među potrebitima.

Po osnivanju družbe uzima ime Marija Propetog Isusa, te družbu uspješno vodi sve do svoje smrti. Družba se uskoro širi i izvan Dubrovačke biskupije i Hrvatske, a sestre vode brigu o brojnoj siročadi i pomažu siromašnima i udovicama. Preuzimaju brigu o dječjem domu u Subotici, a zatim otvaraju brojna sirotišta po Slavoniji, Vojvodini, Makedoniji i užoj Srbiji. Uskoro Družba prelazi i preko oceana, pa u Argentini sestre vode brigu o djeci u vrtićima i školama kao i o teško oboljeloj djeci.

Marija je sve vrijeme budno pratila rad Družbe, čak i kad više nije mogla osobno sudjelovati u apostolatu i usmjeravati karizmu družbe, očitovanje Božjeg milosrđa ljudima u potrebi. Umrla je u Rimu na današnji dan 1966. godine. Pokopana je na rimskom groblju, nakon tri godine kosti su joj prenesene u generalnu kuću Družbe u Rimu, a zatim u kuću maticu u Blatu na Korčuli, gdje i danas počivaju.

Nakon što se dvadeset mornara potopljene peruanske podmornice spasilo po njezinu zagovoru, priznate su joj herojske kreposti pa ju je papa Ivana Pavao II. tijekom svoga trećeg posjeta Hrvatskoj 2003. u Dubrovniku proglasio blaženom.

Družba Kćeri Milosrđa svetog Franje danas broji više od 400 sestara, a djeluje u zemljama Europe, Južne i Sjeverne Amerike. Matična kuća zajednice i svetište blažene Marije Propetog Isusa nalazi se u Blatu na Korčuli, vrhovna uprava Družbe je u Rimu, a u Zagrebu sjedište Hrvatske provincije Krista Kralja. (HKM)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari