Pratite nas

Naši u svijetu

Priča o Hrvatu koji je postao gradonačelnik Chicaga

Objavljeno

na

Hrvatsko iseljeništvo tijekom posljednjih nekoliko desetljeća dalo je značajna imena američkom javnom životu koja će trajno ostati zapisana u memoriji mnogih institucija

[ad id=”93788″]

Hrvati su ispisali odlične stranice povijesti Chicaga. Jedan od onih čije se ime izgovara s ponosom je Michael Bilandić.

Središnjica državnog suda nalazi se u samom srcu grada. Zgrada od 20 katova smještena nasuprot dviju vijećnica izgrađena je 1924. godine i smatra se vrlo značajnim mjestom za državu Illinois. Naime, u njoj djeluje Vrhovni sud i njegova glavna knjižnica, Prizivni sud, sudske vijećnice…

Uz prisutnost svih političkih uglednika (guvernera, predsjednika Vrhovnog suda, državnog tajnika, predsjednika Državne skupštine) te obitelji i prijatelja preminulog Michaela Bilandića, zgrada je 14. ožujka 2003. dobila ime po čovjeku hrvatskih korijena.

U obitelji Bilandić slavilo se 13. veljače 1923. godine. Otac Mate bio je iz malog sinjskog mjesta Krušvara, a majka Milka s otoka Brača.

Michael u Chicagu upisuje Katoličku osnovnu školu pri hrvatskoj župi Sv. Jeronima koju završava 1938. Kao jedan od najboljih učenika iza sebe ostavlja De La Salle gimnaziju i odlazi na kalifornijski Saint Mary’s College.

Pravo studira na poznatom čikaškom DePaul Universityju gdje i doktorira. Najbolji student s izvanrednim umom već tada je ostavio neizbrisiv dojam. U Drugom svjetskom ratu pridružuje se američkim marincima.

Godine 1969. ulazi u politiku i biva izabran za vijećnika najmoćnijeg dijela grada, Bridgeporta gdje su živjeli Hrvati i Talijani. Bio je na čelu najjačeg gradskog odbora za financije.

Nakon deset godina rada u vijeću, postaje gradonačelnik Chicaga i piše povijest kao prvi Hrvat na tako visokoj poziciji u Sjedinjenim Američkim Državama. Čak je predsjednik Jimmy Carter spavao u njegovoj obiteljskoj kući.

Michael Bilandić sa suprugom i sinom, 1978.

Godine 1977. zauzeo se za pokretanje maratona koji je uz Boston, New York, London, Berlin i Tokio postao jedan od šest najvećih na svijetu.

Autor je ChicagoFesta te mnogih drugih projekata zbog kojih se grad nametnuo kao poželjno svjetsko odredište, a godišnje ga posjeti više od 50 milijuna turista.

Nakon rada u privatnom odvjetništvu, vraća se javnoj službi i postaje čelnik Glavnog prizivnog suda (1984. – 1990.), vrhovni sudac (1990. – 2000.) te predsjednik Vrhovnog suda države Illinois (1994. – 1997.).

Svi gradski uglednici uvijek su naglašavali tri bitne Bilandićeve vrijednosti: profesionalizam, ljudsku plemenitost i ponos na svoje korijene.

U svečanoj deklaraciji koju su donijeli Državna skupština i Senat, govori se o njegovom životnom putu, privrženosti hrvatskoj župi i školi sv. Jeronima, obiteljskoj tradiciji te ponosu na hrvatsko podrijetlo.

Sve generacije prolazeći kroz središte Chicaga mogu zastati pred zgradom s imenom čovjeka koji je hrvatsku zajednicu učinio ponosnom.

[ad id=”93788″]

Michael Bilandić ostat će zapamćen kao ponizan i samozatajan čovjek. Dan prije njegove smrti, 14. siječnja 2003. dugo smo razgovarali o hrvatskim temama i našim dečkima iz domovine koji su igrali košarku za čikaške fakultete. Mike, kako su ga mnogi zvali, te večeri je iznenada preminuo.

Po njegovoj želji, na pogrebu je bila samo uža rodbina, bez medija i politike.

U znak sjećanja na ovog velikana pravne znanosti mjesec dana nakon smrti održana je komemoracija.  

Dobro je znati da su Hrvati obilježili mnoge zajednice i obogatili tolike gradove naše useljeničke zemlje.

Jozo Grbeš/VečernjiList

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Kolinda Grabar-Kitarović u Berlinu otvorila Njemačko-hrvatski gospodarski forum

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica u Berlinu s hrvatskim veleposlanikom Gordanom Grlić Radman (desno) i Mariom Šuškom predsjednikom Hrvatskoga gospodarskog saveza u Njemačkoj (lijevo)/Foto: Fenix-magazin.de

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović otvorila je u utorak u Berlinu Njemačko-hrvatski gospodarski forum, a tom prilikom je još jednom njemačke poduzetnike pozvala na pojačane investicije u Hrvatsku.

„Gospodarski odnosi Njemačke i Hrvatske su dobri, no postoji mnogo prostora za njihovo poboljšanje. To se posebice odnosi na hrvatski izvoz na njemačko tržište“, rekla je hrvatska predsjednica otvarajući Njemačko-hrvatski gospodarski forum u organizaciji njemačke Udruge manjih i srednjih poduzetnika te Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Osim povećanja izvoza, Grabar-Kitarović je istaknula i mogućnost povećanja direktnih njemačkih investicija za što, kako je rekla, Hrvatska u posljednje vrijeme pojačano stvara uvjete.

„Samo u ovoj godini mi ćemo ukinuti ili pojednostaviti nekoliko stotina administrativnih procedura i obveza što će poduzetnicima uštedjeti mnogo novca i omogućiti bolje poslovanje“, rekla je Grabar-Kitarović.

Ona je naglasila kako su još ostale mnoge reforme posebice u području javne uprave i pravosuđa.

„Ja ohrabrujem i potičem svoju vladu da otkloni preostale prepreke kako bi se manjim i srednjim poduzetnicima pomoglo pri ostvarivanju svojih ideja i osnivanju poduzeća“, rekla je hrvatska predsjednica.

Predsjednik njemačke Udruge manjih i srednjih poduzetnika Mario Ohoven je ukazao na nedovoljnu zastupljenost njemačkog manjeg i srednjeg sektora u Hrvatskoj.

„Mi činimo 99 posto svih poduzeća u Njemačkoj, a u Hrvatskoj nas gotovo i nema. Tu se nešto mora promijeniti“, rekao je Ohoven i dodao kako se nada da će sudjelovanje hrvatske predsjednice u gospodarskim aktivnostima poput današnjeg foruma, doprinijeti povećanju svijesti o važnosti srednjeg i manjeg poduzetničkog sektora.

„Moja udruga će uvijek biti otvorena za hrvatske poduzetnike i pomoći će u stvaranju kontakata i pripremanju terena za poslovne projekte“, rekao je Ohoven.

Predsjednik HGK-a Luka Burilović ukazao je na potrebu produbljivanja gospodarskih odnosa, posebice u sektoru trgovine i prehrambene industrije.

„Mi moramo učiniti korake koji bi hrvatskoj prehrambenoj industriji, koja uživa ugled i u inozemstvu, omogućili distribuciju i u njemačkim lancima maloprodaje“, rekao je Burilović na početku foruma.

Jedna od glavnih tema Njemačko-hrvatskog gospodarskog foruma je i digitalizacija i mogućnosti koje tzv. „Industrija 4.0“ pruža manjim i srednjim poduzetnicima.

Hrvatska predsjednica boravak u Berlinu je nastavila susretom s parlamentarnom grupom Sjeverni Jadran i predsjednikom Bundestaga Wolfgangom Schaeubleom, a navečer bi se trebala susresti i s predstavnicima hrvatskih iseljenika u Njemačkoj.

(Hina)

 

Predsjednica: Moramo se mijenjati, moramo usvajati navike iz razvijenih država

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Hrvatske zastave: Pogledi djeteta iz ‘hrvatske dijaspore’

Objavljeno

na

Objavio

foto: Ivan Grbešić, privatni arhiv

Nedavno su ponovno započele rasprave o hrvatskim zastavama. Kao dijete iz “hrvatske dijaspore”, “povijesna hrvatska zastava” ima posebno značaj / značenje…

Odrastajući u hrvatskim zajednicama diljem Kanade, povijesna hrvatska zastava općenito je stajala pokraj oltara naših hrvatskih katoličkih crkava i na pozornicama naših hrvatskih dvorana, a visjela je u hrvatskim sportskim centrima i parkovima. Bila je to zastava pod kojom sam prvi put izveo hrvatski folklor i grb koji sam nosio na prsima kad sam zabio prvi gol u nogometu, piše Ivan Grbešić.

Bila je to zastava koja je visjela ispred naših gradskih skupština u Kanadi dok smo slavili našu hrvatsku baštinu i prosvjedovali protiv komunizma u Jugoslaviji. Bila je to zastava kojom smo mahali kada smo tražili pravo na samoopredjeljenje i hrvatsku domovinu neovisnu od Jugoslavije, a potom i marširajući i protestirajući protiv agresije srpske i jugoslavenske narodne armije i rata koji je se u ranim devedesetima vodio protiv Hrvatske.

To je bila povijesna hrvatska zastava koja se radosno mahala ulicama diljem Hrvatske nakon prvih višestranačkih izbora održanih u svibnju 1990. Povijesni hrvatski grb (prvo bijelo polje) zamijenio je komunističku crvenu zvijezdu na zastavi “Socijalističke Republike Hrvatska “koja je vijorila ispred Hrvatskog sabora u srpnju 1990. godine. Bila je to i zastava koja je ispunjavala polja Norvala kada su desetke tisuća Hrvata dočekali dr. Franju Tuđmana u Kanadi u rujnu 1990. godine.

Povijesna hrvatska zastava i grb predstavlja (a) Hrvate iz cijelog svijeta (uključujući one iz današnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine) koji su sanjali o neovisnoj, demokratskoj i suverenoj Hrvatskoj i (b) njihovu borbu za taj san.

Moj prvi nastup gdje sam svirao tamburicu i plesao kolo u Hrvatskom centru u Sudbury (Kanada)

Hrvatska vlada usvojila je sadašnju državnu zastavu i grb Republike Hrvatske u prosincu 1990. godine. Osim što je zadržala tradicionalni šahovnicu (s crvenim poljem), dodata je kruna koja predstavlja pet hrvatskih povijesnih regija – Hrvatska, Dubrovnik, Dalmacija, Istra i Slavonija.

Dok se novi grb (a posebno “kruna”) u početku susreo s mješovitim osjećajima (uključujući i onih rođeni izvan granica Republike Hrvatske koji su se osjećali isključenim kao ravnopravni članovi hrvatske obitelji), Hrvati diljem svijeta su se radovali nakon priznanja neovisne Hrvatske, a Hrvati u RH i izvan nje s ponosom ističu lijepu hrvatsku himnu, grb i zastavu kao simbole hrvatske državnosti i vezu između nove države i njezinog naroda.

Hrvatska katolička župa u Norvalu (Kanada) ponosno ističe državne zastave Kanade i Republike Hrvatske, povijesnu hrvatsku zastavu i zastavu Vatikana

Bez obzira na osjećaj nejednakosti koju osjećaju mnogi članovi hrvatske obitelji koji žive u inozemstvu, što je dodatno pogoršano tijekom godina – posebice jer se odnosi na prepreke koje se nameću Hrvatima koji žive u inozemstvu u dobivanju hrvatskog državljanstva i ostvarivanju prava glasovanja – imaju i nastavljaju pokazivati ​​poštovanje koje se očekuje prema državnoj zastavi i grbu Republike Hrvatske.

Iako bi bilo najbolje (iz perspektive jedinstva) imati jednu hrvatsku zastavu i grb koji bi predstavljali hrvatsku državu i hrvatski narod gdje god se nalazili, to nije naša trenutna stvarnost, a Hrvatska i hrvatski narod imaju važnija pitanja za riješavati. Uvođenje promjena u zakonu o hrvatskom državljanstvu (koje se trenutno nalazi pred Hrvatskim saborom) i hrvatskom izbornom zakonu (kako bi se omogućilo glasovanje poštom ili elektroničkim glasovanjem) svakako bi bili važni koraci prema jedinstvu, kao i rasvjetljavanje prošlosti i zločina koje je počinio komunistički režim – čak i više od jedne jedinstvene hrvatske zastave i grba.

U našim hrvatskim zajednicama u Kanadi povijesna hrvatska zastava često stoji uz zastavu Republike Hrvatske jer su oboje legitimni simboli hrvatskog naroda.

Napomena: zbog jasnoće i izbjegavanja manipulacija i dezinformacija, upotreba povijesne hrvatske zastave i grba nema nikakve veze sa zastavom i simbolima koje je ustaški režim koristio tijekom Drugog svjetskog rata, uključujući i slovo “U” u gorenjem lijevom kutu od njegove zastave i slovo “U” iznad i oko šahovnice. Austrijsko Federalno ministarstvo unutarnjih poslova nedavno je proširilo popis zabranjenih političkih simbola na dva ustaška simbola – a ne na povijesne hrvatske simbole na koje je nekoliko medija u Hrvatskoj pogrešno upućivalo.

Ivan Grbešić/Kanada

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari